Svjetski dan oceana svake se godine obilježava 8. lipnja, a Ujedinjeni narodi službeno su ga proglasili 1992. godine.

Svake godine se obilježavanjem Svjetskog dana oceana pokušava podsjetiti ljude na izuzetnu važnost oceana za život na Zemlji te na katastrofalne posljedice koje onečišćenje, odlaganje smeća, pretjerani izlov ribe te istrebljenje nekih vrsta, kao što su kitovi i delfini, ima na oceane i na prirodnu ravnotežu našeg ekosustava, čiji su oceani bitan dio.

Uz presudnu ulogu u reguliranju klime i vremenskih prilika, mora i oceani imaju ključnu ulogu u svjetskoj ekonomiji jer više od 90 posto trgovine koristi morske putove za prijevoz roba, a sve veći broj gospodarskih sektora vezan je uz mora i oceane

Oceani zauzimaju 71% Zemljine površine i od 2000. godine službeno ih je pet: Arktički, Atlantski, Indijski, Tihi i Južni ocean. Međusobno povezani, oceani i mora čine vodenu masu koja se naziva Svjetski ocean. Tako je i naše Jadransko more, kao dio Sredozemnog mora, također dio Svjetskog oceana.

Svaki ocean ima i morske planine. Kada bismo ih spojili u jednu liniju tvorile bi lanac dugačak više od 60.000 kilometara. Samo u Tihom oceanu nalazi se 14.000 morskih planina koje se uzdižu do visine od 610 do 1829 metara. Neke od njih su toliko visoke da strše iz mora u obliku podvodnih grebena.

Većina biljaka i životinja koje žive u moru, žive na dubini od najviše 200 metara. Na većim dubinama uvjeti života postaju sve manje pogodni za život. Raznolikost života u oceanima je ugrožena  zbog nemara ljudi  i bacanja smeće u sve vodene tokove.

 Ocean je bitan čimbenik prirodne ravnoteže, a ljudi se prema njemu ponašaju kao prema odlagalištu smeća. Koliko zapravo ljudi bacaju smeća u oceane, teško je povjerovati.

 Ljudi proizvode na tone i tone smeća, a velik dio toga je plastika. Svakodnevnim korištenjem jednokratnih plastičnih predmeta samo gomilamo smeće koje će završiti u oceanu, a poznata je činjenica da plastici treba jedna čitava vječnost da se razgradi. Svake godine ljudi u ocean istovare 8.000.000 tona plastike. To vam je otprilike kao da svake minute u godini (a njih ima 525.600) istresete jedan kamion smeća u ocean. U oceanu ima više mikroplastike nego zvijezda u našoj galaksiji.

Mikroplastiku stručnjaci klasificiraju kao malene komadiće plastike, ne veće od 5 milimetara. Možete samo zamisliti što se događa sa životinjama koje slučajno progutaju taj mali komadić.

Da ne spominjemo činjenicu kako je morska hrana sastavni dio ljudske prehrane, želimo li jesti ribe koje u sebi sadrže plastiku?

U svijetu se godišnje proizvedu enormne količine plastike koje na kraju završavaju u moru. Plastika je glavni neprijatelj oceana.

U samo nekoliko godina, plastika je postala glavna prijetnja oceanskom životu. Procjenjuje se  da je 60-90% svog ukupnog smeća u oceanu upravo plastika. Za život u oceanu je to pogubno a najviše pate kornjače.

Morske kornjače postoje duže od 250 milijuna godina i bile su na Zemlji prije no što su se razvili veliki dinosauri. One se hrane meduzama, a meduze doista nalikuju na plastične vrećice. Procjenjuje se da je preko 50% kornjača koje su danas žive konzumiralo plastiku.

Jednom kada pojedu komadić plastike, njihov probavni sustav se začepi – što dovodi do smrti od gladi.

Zbog nemara ljudi oceane čeka još gora  budućnost.

Količina plastike u oceanu bi se mogla povećati za čak deset puta u sljedećih deset godina. Potrebno je širiti svijest o štetnosti plastike , ne bacati ju u vode nego ju uvijek reciklirati.

 Božica Glavač