Količina biomase koju je moguće energetski iskorištavati ovisi o izboru poljoprivredne kulture i ekološkim uvjetima mjesta uzgoja biomase. Općenito se međutim, smatra da je za energetsko korištenje moguće upotrijebiti oko 30% slame pšenice, a slični se odnosi mogu izračunati i za druge poljoprivredne kulture, budući da se energija može proizvoditi iz niza poljoprivrednih proizvoda kao što su slama, kukuruzovina, koštice i ostaci voća, ostaci uljarica i mnogi drugi.

Prema podrijetlu i karakteristikama biomasa poljoprivrednog porijekla se međusobno znatno razlikuje.

Pri iskorištavanju i održavanju šuma nastaju velike količine biomase koje se mogu upotrijebiti za proizvodnju energije. U energetske se svrhe može koristiti i drvo iz vjetroizvala, ledoloma, oboljelih stabala i s opožarenih površina.

Pri klasičnom se iskorištavanju šuma u Hrvatskoj koristi drvo debla, rašlja i grana čiji je promjer s korom na tanjem kraju veći od 7 cm. Na taj se način iskoristi 60 do 70% drvne mase zrelih sastojina, a mlađih samo 50%.

Ostatak pri sječi i izradi čine neupotrebljivi dio krupnog drva, ali i gubici dijela obujma zbog propisanog načina mjerenja šumskih proizvoda. Oštećenja drva trupaca uzrokuju i radna sredstva na sječini i stovarištu, a nastaju i zbog načina rada, utjecaja iz okoliša te ljudskih pogrešaka. Udio ostataka i otpada ovisi o brojnim čimbenicima, a prosječno se za sve sastojine i vrste drveća pri sječi i izradi te privlačenju može računati s nešto više od 20% ostatka.

Svi gubici koji nisu pravi šumski otpad te dio kore tehničkog drveta, kao i onaj dio drva koji se zbog propisanih mjernih metoda prenosi šumskim sortimentima u pogone drvne industrije, uključuje se u ostatak, odnosno otpad pri obradi drva. Taj dio ostatka ovisi o iskorištenju pri obradi drva, načinu obrade i namjeni drva, a prosječno iznosi od 30%.

Većinu ostatka čine otpiljci pri uzdužnom i poprečnom kračenju piljenica te neuporabljivi dijelovi piljenica zbog unutarnjih grešaka drva, zatim otpaci pri izradi planjki i elemenata, te piljevina.

Iz ovih otpadaka osim što se direktno koriste za toplinsku i električnu energiju (može se koristiti u svježem odnosno mokrom stanju), daljnjom preradom  (prešanjem) suhih mljevenih otpiljaka i piljevine proizvode se briketi i peleti koji imaju visoki energetski potencijal.