PROČITANO

908

PUTA

OD 14.01.2018.

20 pitanja: Koliko poznaješ nas svijet

Ideja o Danu Zemlje rođena je u glavama Amerikanaca Petera Tamarasa i Johna McConnela koji je tu zamisao prvi predstavio 1969. godine na konferenciji UNESCO-a

Piše: Tanja Rudež

Sve što zadesi Zemlju, zadesit će i sinove Zemlje... Zemlja ne pripada čovjeku: čovjek pripada Zemlji... Brinite se za Zemlju kao što smo se brinuli i mi... Čuvajte je za vaša djecu i volite je, poručio je indijanski poglavica Seattle tadašnjem američkom predsjedniku Franklinu Pierceu kada je on 1854. godine odlučio kupiti indijansku zemlju na sjeverozapadu Amerike. Poglavica, prema kome je nazvan američki grad Seattle, dakako, nije uspio sačuvati indijansku zemlju, ali je njegovo pismo “bijelom čovjeku” postala globalna ekološka poruka koja je danas aktualnija nego kada je napisana.

Globalno zagrijavanje koje sa sobom nosi sve učestalije vremenske ekstreme, nesmiljeno krčenje tropskih šuma, brojne biljne i životinjske vrste na rubu istrebljenja, zarazne bolesti poput AIDS-a, nestašica pitke vode koja vodi političkoj nestabilnosti, samo su neke od teških boljki našeg Plavog planeta čiji dan obilježavamo svake godine 22. travnja.

Ideja o Danu Zemlje rođena je u glavama Amerikanaca Petera Tamarasa i Johna McConnela koji je tu zamisao prvi predstavio 1969. godine na konferenciji UNESCO-a. Sam naziv “Earth Day” skovao je Joseph Alioto, bivši gradonačelnik San Francisca, gdje je 1970. godine održana prva proslava u čast našeg planeta. Povodom ovogodišnjeg “Dana Zemlje” Jutarnji list priredio je kviz “Koliko poznate naš planet?”.

Pitanja

1. Koliko je stara Zemlja?
a. 6000 godina
b. dvije milijarde godina
c. oko 4,6 milijardi godina

2. Gdje je izmjerena najviša temperatura na Zemlji?
a. El Azizia (Libija)
b. Death Valley (Kalifornija)
c. Dallol (Etiopija)

3. Gdje je izmjerena najniža temperatura na Zemlji?
a. Istraživačka stanica Vostok (Antarktika)
b. Istraživačka stanica McMurdo (Antarktika)
c. Istraživačka stanica McGill (Arktik)

4. Koji je najveći vulkan na našem planetu?
a. Mauna Kea
b. Krakatoa
c. Mauna Loa

5. Koji je vulkan svojom erupcijom usmrtio najviše ljudi?
a. Tambora
b. Vezuv
c. Mount Pelee

6. Tvorac glasovite teorije Gea o Zemlji kao živom samoregulirajućem organizmu jest:
a. Lynn Margulis
b. Carl Sagan
c. James Lovelock

7. Gdje je i kad zabilježen najsmrtonosniji potres u povijesti?
a. U Kini 1976. godine
b. U Kini 1557. godine
c. U Čileu 1960. godine

8. Ptica dodo, golema ptica iz obitelji golubova koja nije mogla letjeti, živjela je na:
a. Mauricijusu
b. Madagaskaru
c. Maldivima

9. Najduža rijeka na svijetu je:
a. Amazona
b. Jangce
c. Nil

10. Najveće jezero na Zemlji je:
a. Viktorijino jezero
b. Kaspijsko jezero
c. Bajkalsko jezero

11. Kako se zove knjiga koja je utjecala na rađanje pokreta Zelenih:
a. “Neugodna istina”
b. “Naša zajednička budućnost”
c. “Nijemo proljeće”

12. Kroz koliko se zemalja prostire i kolika je površina amazonske prašume?
a. Devet zemalja i 5,5 milijuna četvornih kilometara površine
b. Šest zemalja i 4,8 milijuna četvornih kilometara površine
c. Sedam zemalja i 5,2 milijuna četvornih kilometara površine

13. Koji grad ima najviše stanovnika?
a. Mexico City
b. Tokio
c. Mumbai

14. Procjenjuje se da na Zemlji živi oko 13 milijuna vrsta od kojih je opisano:
a. 1,75 milijuna vrsta
b. pet milijuna vrsta
c. 3,5 milijuna vrsta

15. Što je najveća opasnost biološkoj raznolikosti?
a. Lov i ribolov
b. Različite invazivne vrste
c. Gubitak habitata

16. Od 1990. godine svake godine nestaje:
a. 10 milijuna hektara šume
b. 13 milijuna hektara šume
c. 30 milijuna hektara šume

17. Hrvatska je ratificirala Protokol iz Kyota:
a. 2005. godine
b. 2006. godine
c. 2007. godine

18. U posljednjih 100 godina temperatura na Zemlji narasla je za:
a. jedan Celzijev stupanj
b. dva Celzijeva stupnja
c. tri Celzijeva stupnja

19. Stabiliziramo li razinu stakleničkih plinova, temperatura će:
a. prestati rasti
b. i dalje rasti tempom od 0,1 Celzijev stupanj po desetljeću
c. snižavati se

20. Koji klimatolog tvrdi da će globalno zagrijavanje uskoro izmaknuti kontroli?
a. Bjorn Lomborg
b. Nicolas Stern
c. James Hansen

Odgovori:

1(c)
Naš planet star je oko 4,6 milijardi godina. Novija istraživanja pokazuju da je Zemlja starija nego što se ranije mislilo te da je nastala 10 milijuna godina nakon “rođenja” Sunca. Taj se svemirski događaj zbio prije 4,6 milijardi godina.

2 (a)
Najviša temperatura od 57,8 Celzijevih stupnjeva izmjerena je 13. rujna 1922. godine u mjestu El Azizia u Libiji.

3 (a)
Najniža temperatura dosad od minus 89 Celzijevih stupnjeva izmjerena je 21. srpnja 1983. godine u istraživačkoj stanici Vostok na Antarktici.

4(c)
Najveći vulkan na Zemlji jest Mauna Loa na Havajima.

5 (a)
Erupcija vulkana Tambora na otoku Sumbawa u Indoneziji 10. travnja 1815. godine smatra se najsmrtonosnijom dosad. Snažni vulkanski trzaj izazvao je tsunami koji je usmrtio 10.000 ljudi. No, zbog gladi i bolesti koje su nastupile nakon te katastrofe preminulo je još 80.000 ljudi, tako da je ukupan broj žrtava bio veći od 90.000.

6(c)
Teoriju Gea lansirao je 1969. godine britanski znanstvenik James Lovelock. On je predložio novi, holistički pogled na Zemlju prema kojem sva živa i neživa priroda čini jedinstven sustav, svojevrsni megaorganizam, to jest živi planet sa sposobnošću samoregulacije i prilagodbe promjenama. Svoju teoriju, na prijedlog književnika Williama Goldinga, nazvao je Gejom, prema starogrčkoj božici Zemlje.

6 (b)
Najsmrtonosnijim potresom u povijesti čovječanstva smatra se onaj što je 1556. godine pogodio kinesku provinciju Shaansi. Smatra se da je tada poginulo 830.000 ljudi.

8 (a)
Ptica dodo živjela je na Mauricijusu, a izumrla je 1681. godine u vrijeme nizozemskih kolonizatora. Bila je to zdepasta i debeljuškasta ptica, jakih nogu i kratkog bijelog repa. Dodo nije mogao letjeti, nego se gegao po tlu. Nezgrapan i lijen, po nekima “tup”, dodo je bio lak plijen kolonizatorima i životinjama koje su unijeli na Mauricijus poput pasa.

9(c)
Najduža rijeka na svijetu jest afrička rijeka Nil koja je duga 6695 kilometara. Na drugom je mjestu Amazona koja je duga 6280 kilometara. Ipak, već neko vrijeme traje rasprava jer su brazilski znanstvenici prije dvije godine otkrili njezin “novi” izvor u peruanskim Andama te ustvrdili da je duga 6800 kilometara.

10 (b)
Najveće jezero na svijetu jest Kaspijsko čija je površina 394.000 četvornih kilometara. Na obalama Kaspijskog jezera nalazi se pet država: Rusija, Iran, Azerbajdžan, Turkmenistan i Kazahstan.

11(c)
Knjiga “Nijemo proljeće” (“Silent Spring”) američke znanstvenice Rachel Carson smatra se ekološkim manifestom koji je potaknuo rađanje ekopokreta. Knjiga je objavljena 1962. godine, a bavi se problemima i opasnostima do kojih dovodi uporaba pesticida.

12 (a)
“Pluća planeta”, kako mnogi nazivaju amazonsku prašumu, prostire se na površini od 5,5 milijuna četvornih kilometara. Prostire se kroz devet zemalja: Brazil (60 posto), Peru (13 posto), Kolumbiju, Venezuelu, Ekvador, Boliviju, Gvajanu, Surinam i Francusku Gvajanu.

13 (b)
Prema podacima UN-a iz 2007. godine, najviše stanovnika ima Tokio, čak 35,7 milijuna. Broj stanovnika u Mexico Cityju i Mumbaiju kreće se oko 19 milijuna.

14 (a)
Dosad je opisano oko 1,75 milijuna vrsta, a svakodnevno umiru brojne životinjske i biljne vrste koje ljudi nisu uspjeli ni upoznati, a kamoli opisati.

15(c)
Najveća prijetnja biološkoj raznolikosti jest gubitak habitata.

16 (b)
Američki su znanstvenici procijenili da svake godine nestaje oko 13 milijuna hektara pod šumama, što odgovara veličini Grčke.

17(c)
Hrvatski je sabor ratificirao Protokol iz Kyota 27. travnja 2007. godine. Taj važni međunarodni sporazum obvezuje industrijski razvijene zemlje da do 2012. godine smanje emisiju stakleničkih plinova za oko pet posto u odnosu na 1990. godinu.

18 (a)
Znanstvenici procjenuju da je prosječna temperatura na Zemlji u posljednjih 100 godina porasla za oko jedan Celzijev stupanj.

19 (b)
Kratkoročno nije moguće zaustaviti globalno zagrijavanje. Čak i kad bi se razina emisije stabilizirala na onoj iz 2000. godine, temperatura na Zemlji nastavila bi rasti brzinom od 0,1 Celzijev stupanj po desetljeću.

20(c)
Slavni američki klimatolog James Hansen iz NASA-ina instituta Goddard smatra da ćemo sa sadašnjim tempom emisije stakleničkih plinova do 2016. godine doći do “točke preokreta” kada će globalno zagrijavanje u potpunosti izmaknuti našoj kontroli. Hansen je poznat i po sukobu s Bushevom administracijom.