Kulturne aktivnosti povezane s nižim rizikom od depresije

Desetogodišnje istraživanje provedeno na više od 2000 starijih osoba pokazalo je da je redovito sudjelovanje u kulturnim aktivnostima povezano sa značajno nižim rizikom od razvoja depresije, prema izvješću NaturalNews.com . Prema izvješću, koje se poziva na istraživanje koje je predstavila Cassie B., osobe koje su svakih nekoliko mjeseci posjećivale kulturne događaje poput posjeta muzejima ili kazališnih predstava imale su 32% manji rizik od razvoja depresije tijekom razdoblja praćenja. Oni koji su mjesečno ili češće posjećivali kulturne aktivnosti imali su 48% manji rizik [1].

U zasebnom izvješću o istom istraživanju navedeno je da je zaštitni učinak ostao snažan čak i nakon što su uzeti u obzir drugi čimbenici, uključujući prihod, obrazovanje, fizičko zdravlje i društvenu aktivnost [2]. Autori studije naglasili su da nalazi ukazuju na korelaciju između kulturnog angažmana i mentalnog blagostanja među starijim odraslim osobama, a ne na dokazanu uzročno-posljedičnu vezu.

Studija snimanja mozga ispituje emocionalni odgovor na umjetnost

U prvoj studiji, istraživači su koristili funkcionalnu magnetsku rezonancu kako bi promatrali moždanu aktivnost dok su sudionici gledali različita umjetnička djela i ocjenjivali koliko ih je svako od njih emocionalno dirnulo, prema Zhané Slambee u izvješću koje je objavio mindbodygreen. Istraživanje je zabilježilo aktivnost u regijama mozga uključenima u samorefleksiju, osobna sjećanja, nagradu i motivaciju.

Nalazi su pokazali da se aktivnost u regijama povezanim sa samorefleksijom povećala kada su se sudionici susreli s umjetničkim djelima koja su im bila posebno dirljiva. Regija povezana s nagradom pokazala je postupniji obrazac, s aktivnošću koja se povećavala proporcionalno intenzitetu emocionalne reakcije koju je prijavio sudionik. To sugerira razliku između jednostavnog divljenja umjetničkom djelu i emocionalnog utjecaja na njega, navodi se u izvješću.

Dugoročna studija prati učestalost depresije

Druga studija pratila je 2148 starijih osoba koje na početku istraživanja nisu imale depresiju, prema izvješću mindbodygreena. Istraživači su bilježili koliko često sudionici posjećuju muzeje, galerije i izložbe ili prisustvuju kazališnim i kino predstavama, a zatim su pratili njihovo zdravlje otprilike 10 godina.

U usporedbi s ljudima koji nisu sudjelovali u kulturnim aktivnostima, oni koji su se uključivali u kulturne događaje svakih nekoliko mjeseci imali su 32% manju vjerojatnost da će razviti depresiju tijekom razdoblja praćenja, prema izvješću. Sudionici koji su ih pohađali mjesečno ili češće imali su 48% manji rizik od razvoja depresije. Istraživači su prilagodili čimbenike uključujući prihode, obrazovanje, fizičko zdravlje i društvenu aktivnost, prema Slambeejevom izvješću.

Opservacijski nalazi i ograničenja

Istraživači su uočili važna ograničenja u kombiniranim nalazima. Prema izvješću mindbodygreen, studija snimanja mozga nije mjerila depresiju, a dugoročna longitudinalna studija nije uključivala skeniranje mozga. To znači da studije ne pokazuju da posjet muzeju sprječava depresiju ili da umjetnost izravno mijenja moždanu aktivnost povezanu s depresijom.

Veza između kulturnog angažmana i mentalnog zdravlja može uključivati ​​regije mozga povezane s nagradom i samorefleksijom, koje su također povezane s depresivnim simptomima, navodi se u izvješću. Međutim, istraživači su tvrdili da uočena veza ostaje povezanost, a ne dokaz uzročnosti. Pregled istraživanja o umjetnosti i psihološkom blagostanju također je pronašao veze između angažmana s umjetnošću i boljeg psihološkog zdravlja u okruženjima poput muzeja, škola i zdravstvenih ustanova, prema izvješću mindbodygreen.

Kontekst i implikacije

Ovi nalazi nadopunjuju rastuću literaturu koja istražuje kako su čimbenici načina života povezani s mentalnim zdravljem starijih osoba. Istraživanje javnog zdravstva sve se više usredotočuje na razlike između normalnog i patološkog kognitivnog starenja, kako je navedeno u Priručniku preventivnih intervencija za odrasle autorica Catherine N. Dulmus i Lise A. Rapp-Paglicci [3]. Knjiga primjećuje da kulturni stereotipi o kognitivnom padu mogu potkopati napore starijih osoba da održe vještine, što sugerira da očekivanja i angažman igraju ulogu u zdravom starenju [3].

Za starije odrasle osobe, rezultati ukazuju na to da integriranje kulturnih iskustava u rutinu može doprinijeti širem pristupu dobrobiti. Istraživači i komentatori savjetovali su da nijedna pojedinačna aktivnost ne jamči zaštitu od depresije, a povezanost utvrđena u dugoročnoj studiji ne utvrđuje da sudjelovanje u kulturi izravno sprječava depresivne epizode. Prema izvješćima, potrebna su daljnja istraživanja kako bi se razjasnili mehanizmi koji leže u osnovi uočene veze.

 

https://www.naturalnews.com/