Kalendar događanja

Član bglavac

Upisao:

bglavac

OBJAVLJENO:

PROČITANO

274

PUTA

MOBBING - PARIRA LI HRVATSKA SVJETSKOM UPRAVLJANJU OVIM PROBLEMOM?

MOBBING - PARIRA LI HRVATSKA SVJETSKOM UPRAVLJANJU OVIM PROBLEMOM?
Mobbing je emocionalna povreda koja utječe na mentalno i fizičko zdravlje pojedinca. On je specifičan oblik ponašanja na radnom mjestu.

Termin mobbing prvi put je korišten sedamdesetih godina 20.stoljeća od strane njemačkog psihologa Heinza Leymanna. Koristeći taj pojam Leymann je radno mjesto smatrao "ratnim poljem" gdje se mogu događati svakakvi oblici nasilja bez da zlostavljači budu izloženi zakonskim odredbama. Mobbing se smatra oblikom emocionalne povrede koja utječe na pojedinčevo mentalno i fizičko zdravlje. On je specifični oblik ponašanja na radnom mjestu, kojim jedna osoba ili skupina njih sustavno psihički zlostavlja i ponižava drugu osobu, s ciljem ugrožavanja njezina ugleda, časti, ljudskog dostojanstva i integriteta. Krajnji cilj ovakvog ponašanja zlostavljača je eliminacija osobe, koja je žrtva ovog oblika nasilja, s radnog mjesta. Zlostavljena osoba ima jako malu mogućnost obrane svog integriteta, a psihičko nasilje kojem je izložena događa se, prema statističkim podacima, minimalno jednom tjedno i tako kroz duži period. Mobbing se odvija između nadređenih i podređenih (tzv. horizontalni mobbing) ili među suradnicima iste razine (tzv. vertikalni mobbing). Ovaj oblik zlostavljanja je široko rasprostranjena pojava, a najčešće se proučava na radnim mjestima. Podaci govore da je tijekom radnog vijeka svaki četvrti zaposlenik izložen mobbingu. Upoznavanje s ovim problemom bitno je iz razloga što se na taj način on može spriječiti. Prije svega, njegovom suzbijanju doprinosi sustavna prevencija, informiranje, edukacija i sl. Zbog samog opsega posla kojem su zaposlenici izloženi, te stresa koji ta količina posla izaziva, mobbing dolazi kao šećer na kraju priče povećavajući ionako prisutnu dostatnu razinu stresa. U današnje vrijeme, mobbing predstavlja najteži oblik radnog stresa. Uzevši zadnju rečenicu u obzir, koliko je ta tvrdnja izražena u Hrvatskoj, a koliko u svijetu? Prema riječima Jadranke Apostolovski, predsjednice Udruge za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga u Zagrebu, problem mobbinga je u porastu u svim zemljama članicama, pa se pokušava usvojiti statut protiv mobbinga za cijelo područje EU. "Mobbing oduvijek postoji i u Hrvatskoj, ali se o njemu počelo govoriti tek prije nekoliko godina", ističe gospođa Apostolovski.     Jadranka Apostolovski

Konflikt ili mobbing?

Postavljanje granice između mobbinga i iznimno naglašenog autoritativnog rukovođenja ponekad može biti problem, ma da mnogi autori naglašavaju da se slučajevi mobbinga vrlo lako prepoznaju. No, budući da nije svaka situacija na poslu nužno obilježena terminom mobbinga, iz tog razloga treba napraviti jasnu distinkciju između pojma konflikt i mobbing. Kako se u praksi razlikuju ova dva pojma, priupitali smo gospođu Apostolovski. "Između konflikta i mobbinga postoji jasna razlika. Tako prema definiciji Mortona Deutscha konflikt nastaje kad u vezi s jednim pitanjem postoje dva različita mišljenja. Različiti specifični oblici konflikata uvjetovani su različitim uzrocima koji ih izazivaju", objašnjava gospođa Apostolovski. Kao mogući razlozi za to zašto bi netko konflikt prozvao mobbingom, možda leže u činjenici da "žrtva" na taj način stječe određene dobrobiti kao što je ostvarivanje materijalne naknade ili nadomjestak vlastitog osjećaja neuspješnosti i nekompetentnosti. Da bi se takva distinkcija mogla napraviti stručnjaci se ne osvrću na ono što je napravljeno i kako je napravljeno, već se osvrću na učestalost i trajanje radnji koje omalovažavaju nekog zaposlenika. Mobbing je danas postao, nazovimo ga, svojevrsni trend o kojem se jako puno govori. No, koliko su sve te priče, gledano iz hrvatske situacije, pravi slučajevi mobbinga, a koliko su to obični konflikti? Kako to uopće pravno razlikovati, budući da u Hrvatskoj ne postoje neke osnovne smjernice ovog problema, kao što je, primjerice, općeprihvaćena definicija? "U poslovnom okruženju osoba lako prepoznaje situacije kad postaje izolirana od kolektiva, kad se njeno znanje i vještine ne cijene, prepoznaje dominaciju drugih nad njenom osobnošću, prepoznaje promjene koje dovode do njenog razlikovanja od drugih zaposlenika. Takav osjećaj, koji se javlja kod zaposlenog u njegovom radnom okruženju, izaziva konflikt između pojedinca i poduzeća. Konflikt je uglavnom posljedica loše menadžerske politike i nedostatka dobre interne poslovne komunikacije. Komunikacija na poslu može izazvati sukob mišljenja, pri čemu takvo sučeljavanje stavova uglavnom dovodi do benefita u kreativnom i produktivnom smislu", ističe gospođa Apostolovski, dodajući: "Međutim, kada komunikološki proces vodi osoba koja je na poziciji vlasti, koja nema vještine neophodne za uspješnu komunikaciju i od argumenata prihvaća samo moć i silu, lako dolazi do mobbinga. Mobbing je u osnovi kršenje ljudskih i građanskih prava što uključuje postupke poput ucjena, onemogućavanja napredovanja, špijuniranja, klevete, napada na profesionalno i osobno dostojanstvo. Mobbing na radnom mjestu je prepoznat samo onda kad su zadovoljena tri sljedeća kriterija -ciljano uznemiravanje osobe, kako bi se on/ona isključili s radnog mjesta, trajanje u dužem vremenskom razdoblju, više od 2 mjeseca, i uznemiravanje koje traje s neujednačenim stupnjem slobode između mobbera i žrtve mobbinga." Zlouporaba mobbinga ne ostaje bez posljedica na one koji se proglase zlostavljačima, ali dobrobit koju samoprozvana žrtva ima mogu biti iznimno velike. Jedan od načina putem kojeg se može izbjeći pogreška u dijagnozi mobbinga, a kojeg ističu stručne osobe, jest taj da se usporede različita mišljenja i procjene i "zlostavljača" i "zlostavljanog" od strane stručnjaka te da se kritički osvrne na iznesena mišljenja.

Svjetski dometi

Gledano iz svjetske pozicije, knjiga pod nazivom "Mobbing: Emotional Abuse in the American Workplace" autora Noe Zanollija i suradnika publicirana je 1999. godine te je izazvala pozitivnu reakciju zbog sveobuhvatne mogućnosti za samopomoć koju nudi čitateljima. Navedena knjiga djelomično se bazira na radu već spomenutog dr. Leymanna. Svjesnost ovog problema i posljedica koje ostavlja na pojedinca, zdravlje i društvo u SAD-u i Kanadi polako se povećava. Američko nošenje s ovim opsežnim problemom bazira se na utemeljenju nekoliko internetskih grupa za samopomoć te internetskih stranica koje se profesionalno bave ovim problemom. Napori za uspostavljanje legislativa za borbu protiv mobbinga očite su u Kanadi, Kaliforniji i ostalim državama. U Americi se ponekad održavaju i konferencije na temu mobbinga. Pa tako su od 2000. godine do danas održane tri konferencije u Kaliforniji, Iowi i Massachusettsu. Postoje li u Hrvatskoj slične reakcije na ovaj problem kao što je to slučaj s Amerikom? Evo što po tom pitanja ima za reći gospođa Apostolovski: "Udruga za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga prva je organizacija civilnog društva u regiji koja se počela baviti problemom mobbinga. Prije osnutka Udruge mobbing o ovom se problemu u Hrvatskoj raspravljalo na znanstvenim skupovima, no prava pomoć i kontakt sa žrtvama ostvario se upravo zahvaljujući radu naše organizacije. Udruga je organizirala u prosincu 2007. godine prvu međunarodnu konferenciju o mobbingu "Mobbing: jučer, danas ali ne i sutra!â??, a također je osnovala i Radnu skupinu koja je izradila nacrt prijedloga Zakona o sprječavanju zlostavljanja na radu koji je upućen svim Klubovima zastupnika Hrvatskog sabora", te dodaje: "Očekujemo da će naši političari i političarke prepoznati važnost njegovog donošenja. Također smo, na samom početku rada pokrenuli web stranicu na internet adresi www.mobbing.hr gdje smo kroz najmoćniji medij pokušali dati što više informacija o ovom problemu." Gledano iz američke perspektive, autori knjige "Mobbing: Emotional Abuse in the American Workplace" učestalo rade na prezentiranju problema zlostavljanja na radnom mjestu u medijima, u profesionalnim organizacijama i korporacijama. Spomenuta knjiga koristi se i kao poželjna literatura u određenim kolegijima na sveučilištima. Osim toga borba protiv mobbinga u Americi ima još jednu pozitivnu inicijativu. U SAD-u djeluje Workplace Bullying and Trauma Institute.

Međutim, Amerika nije jedina zemlja u kojoj raste proaktivnost prema ovoj problematici. Tome u prilog ide činjenica da je 2002. godine u Australiji održana velika internacionalna konferencija na temu mobbinga. Također, u siječnju 2002. godine Francuska je usvojila zakon o borbi protiv mobbinga, a kanadska pokrajina Quebec, također, je usvojila legislativu za borbu protiv ovog oblika zlostavljanja. Ista situacija prisutna je od veljače 2006. godine i u Kolumbiji. Kanada je poznata i po tome što se usmjerava na osiguranje zdravih organizacija i zdravih radnih mjesta. Legislativa uredbi o zaštiti dostojanstva djelatnika provedena je i u Norveškoj i Švedskoj 1993. godine, u Belgiji 2002. godine, a u tijeku je u SAD-u, Irskoj i Portugalu. Prema podacima s internetske stranice udruge "Mobbing" problem zlostavljanja na radnom mjestu u porastu je u svim zemljama članicama Europske unije. U skladu s tim problemom Europska unija je do sad donijela tri zakona, a to su: Workplace Bullying - a Human Rightâ??s issue donesen 1993. godine, Workplace Bullying - a personal grievance ground donesen 2000. godine i Health and Safety Amendment - stress in the workplace donesen 2003. godine. Podaci sa spomenute internetske stranice govore da i u Italiji djeluju brojne udruge za sprječavanje mobbinga te da se ulažu sredstva u istraživanja ovog problema. Također, na stranici se nalaze informacije koje govore da se i u Njemačkoj problem mobbinga sustavno istražuje već godinama, kao i u Nizozemskoj i Švicarskoj, dok se u Španjolskoj ovim problemom bave sindikati. Belgija priprema zakon, u Irskoj djeluje Anti-bullying Research Centre na Trinity Collegu u Dublinu, koji posebnu pozornost usmjerava na mobbing u obrambenim snagama, u Velikoj Britaniji postoji Tim Field fondacija za "The UK National Workplace Bullying Advice Line", dok se u južnoj Australiji i Novom Zelandu bore protiv mobbinga u zdravstvenim profesijama. Čak niti Afrika nije izostala bez reakcije na ovaj problem, pa tako u njezinim južnim predjelima postoji fondacija za studij traume na radnom mjestu. Parira li Hrvatska svjetskim razmjerima u skladu s navedenim informacijama i u kojem pogledu? "Hrvatska je još uvijek negdje na početku borbe protiv mobbinga. Problem je prepoznat, o njemu se sve više govori i piše, mnoge su tvrtke uvele u svoje Pravilnike o radu i zabranu psihičkog zlostavljanja na radu, mobbinga. No što se događa ako netko prijavi da je žrtva? Tada najčešće postaje "obilježenâ??, njegova se pritužba riješi na način da nije ustanovljeno da je bio žrtva mobbinga i finim ga se, kako bi rekla jedna naša članica, "filigranskim mobbingomâ?? polako uvjeri da sam napusti tvrtku jer se ne može prilagoditi okolini", objašnjava gospođa Apostolovski.

Učinkovitost hrvatske anti-mobbing kampanje

Iako je u medijima sveprisutna tema mobbinga, činjenica je da Hrvatska još nema standardizirane upitnike za njegovo mjerenje kako bi se problem mogao sagledati iz objektivnijeg kuta. Je li to uistinu tako i postoje li u svijetu takvi upitnici ili nešto slično? Gospođa Apostolovski ističe da Hrvatska još uvijek nema standardizirane upitnike za mjerenje mobbinga. Prema njenim riječima, u Europi je objavljen velik broj istraživanja, ali zbog različitih pristupa problemu mobbinga, različitih definicija mobbinga i različitih mjernih instrumenata, te različitih kulturalnih razlika rezultate je teško međusobno uspoređivati. Podaci govore i da hrvatski pravni sustav još nema općeprihvaćenu definiciju mobbinga. Međutim, Hrvatska nije sama u ovom priči. Istu situaciju imaju i sve zemlje Europske unije. Izuzetak je jedino Francuska koji ima vrlo jasan zakon što se tiče mobbinga te takve slučajeve kažnjava s novčanom kaznom, koja se kreće i do 15.250 eura, ili sa zatvorskom kaznom do godine dana. Iako podaci iz istraživanja Europske agencije za sigurnost na radu i zaštitu zdravlja govore da je svaki treći zaposlenik Europske unije izložen stresu na radnom mjestu, u kojeg ulazi i mobbing, ipak je situacija u EU trenutno takva kakva je. Podaci govore da je 2004. godine 41,2 milijuna zaposlenika u Europskoj uniji bilo izloženo stresu na radnom mjestu. U postocima to iznosi 28%! Ovakva situacija ne prolazi bez posljedica, koje su izuzetno velike - oko 60% izgubljenih radnih dana, pet milijuna nesreća na radu te novčani gubitak od otprilike 20 milijardi eura godišnje. No, posljedice ne staju na iznesenom. Velik broj samoubojstava u EU prati pojavu mobbinga, a ta brojka seže do 48 tisuća samoubojstava godišnje! Prema procjenama stručnjaka, globalna ekonomija na godinu zbog mobbinga gubi iznos koji se mjeri u milijardama dolara. Primjer Njemačke je jako dobar. U njoj taj gubitak iznosi između 20 i 50 milijardi eura na godinu! Procijenjeno je da psihološko zlostavljanje može u organizaciji od približno 1 000 zaposlenih nanijeti indirektne troškove u visini 150 000 dolara na godinu. Druga istraživanja pokazuju da radne sposobnosti žrtava mobbinga padaju čak za 60%, a istodobno ukupni troškovi organizacije zbog mobbinga rastu i to do 180% po osobi. Mobbing snažno utječe i na radno okruženje, tako što može dovesti do razdora, prekida komunikacije, gubitka "dobrog glasa" unutar i izvan organizacije. Jedan od primjera je taj da zaposlenici mogu dobiti dodatnu količinu posla zbog promjena u organizaciji poslovanja, zbog čega se mogu početi osjećati bespomoćno i frustrirano, pa će, ako im poslodavci ne objasne o čemu se radi, zbog toga te svoje emocije iskazivati prema poslovnim suradnicima što će dovesti do novih konflikta i nesuglasica u poduzeću. Kakvu štetu i posljedice mobbing izaziva u Hrvatskoj? "Činjenica je da mobbing ne predstavlja samo problem za radnike koji su izloženi takvom ponašanju izazivajući kod njih psihičke i psihosomatske smetnje, nego predstavlja i iznimno visoke društvene troškove poslodavaca, koji nastaju zbog izostanka radnika s posla, fluktuacije radnika i male učinkovitosti same žrtve mobbinga", objašnjava gospođa Apostolovski.

Mobbing je problem mnogih zemalja, no, da bi se tom problemu stalo na kraj svaka zemlja treba imati jasan formalno-pravni sustav te metode s kojim će se mjeriti ovaj problem. Koliko Hrvatska za sad u tome ima uspjeha, a koliko ostale zemlje svijeta? "Prošle je godine u Velikoj Britaniji zaposlenici jedne tvrtke dosuđena odšteta zbog zlostavljanja na poslu od 1,2 milijuna eura. Zlostavljanje nad njom vršila je njena kolegica, a tvrtka nije poduzela mjere da je od zlostavljanja zaštiti. Prije dvije godine novinarki ugledne talijanske izdavačke kuće dosuđena je odšteta od 570 tisuća eura zbog mobbinga", rekla je gospođa Apostolovski, dodajući: "Zakonska regulativa žrtvi mobbinga trebala bi prije svega pomoći da riješi mobbing situaciju unutar poduzeća. Ako joj to ne uspije i odluči se u našoj zemlji na sudski spor, mora se pripremiti na njegovu dugotrajnost, neizvjesnost vezanu uz vještačenje biološke štete, iskrenost svjedoka kojima ovisi egzistencija o poslodavcu kojeg žrtva tuži, postojanje dokaza, zainteresiranost i vještinu odvjetnika koji je zastupa." Poželjno je naglasiti i to da je Republika Hrvatska donijela Zakon o radu-povjerenik zaštite na radu. Je li se taj zakon pokazao efikasnim i korisnim? Pomaci su se dogodili, ali o njihovoj učinkovitosti svjedoči gospođa Apostolovski: "U čl.30 Zakona o radu propisana je obaveza da svaki poslodavac koji broji više od 20 zaposlenih mora imenovati osobu zaduženu za zaštitu dostojanstva radnika. U tijeku primjene ovog članka Zakona uočeni su brojni nedostaci, od toga da je osoba zadužena za zaštitu dostojanstva radnika pristrana osoba, da je izabrana osoba nedovoljno educirana i ne zna postupiti u slučaju zaprimanja pritužbe, do toga da poslodavac uopće nije imenovao takvu osobu i radnici nemaju kome u poduzeću prijaviti zlostavljanje."

Međutim, u Hrvatskoj postoje i udruge koje se bave problemom mobbinga. Jedna od njih je i već spomenuta Udruga za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga, čija je predsjednica gospođa Jadranka Apostolovski, koja svakodnevno primi pozive od četiri do deset osoba. Prema njihovoj evidenciji, 90% osoba koje im se obrate za pomoć trebaju i stručnu psihičku pomoć, zbog posljedica koje zlostavljanje ostavlja na njihovo psihičko zdravlje. Zlostavljanju na poslu najviše su izloženi samohrani roditelji, a među njima je najveći broj žena. Podaci govore da iako je do kraja 2003. godine u Hrvatskoj pokrenuto više od 100 tužbi radi mobbinga, do tad niti jedna nije bila pravomoćno riješena. Je li se od tad nešto promijenilo? Podaci koji slijede govore da baš i nije. "U Hrvatskoj se procjenjuje da je od 2003. godine podnijeto više od 100 tužbi prema članku 30 ZOR-a, radi naknade štete od uznemiravanja na radnom mjestu, ali još uvijek nema niti jedne, čak niti prvostupanjske presude, dijelom i zbog nejasnih i nedostatnih odredbi", ističe gospođa Apostolovski.

U Hrvatskoj se mobbingom sustavno bavi profesorica Pravnog fakulteta u Rijeci dr. Nada Bodiroga-Vukobrat, koja sa suradnicima istražuje pravne, medicinske, psihološke i socijalne aspekte mobbinga. No, iako postoji tendencija k istraživanju ovog problema i iako postoji Zakon o radu-povjerenik zaštite na radu (ZOR), sveukupnost mjera za suzbijanje mobbinga uključuje prevenciju, prepoznavanje, stručnu rehabilitaciju i adekvatan zakon. Do koje razine je Hrvatska trenutno savladala ove mjere za suzbijanje mobbinga te na čemu još treba poraditi? "Mnoge od mjera za suzbijanje mobbinga do danas su u Hrvatskoj prepoznate. Mnoga su poduzeća u svoje Pravilnike o radu uvele članke kojima se zabranjuje psihičko zlostavljanje na radnom mjestu, održavaju se edukacije kako za menadžment, tako i za zaposlenike o prepoznavanju i prevenciji mobbinga, Radna skupina izradila je nacrt prijedloga Zakona o sprječavanju zlostavljanja na radu, osnovana je prva ambulanta za žrtve mobbinga pri Zavodu za javno zdravstvo Grada Zagreba. Smatramo da je za sve, za poslodavce, posloprimce i osobe kojima se žrtve mobbinga obraćaju za pomoć najvažnija edukacija", rekla je gospođa Apostolovski, te naglašava: "Edukacija je najbolja prevencija!" Pomaci su očigledni, međutim koliko će Hrvatskoj trebati vremena da usvoji sve parametre za adekvatno suzbijanje ovog problema? Gospođa Apostolovski navodi da stručnjaci kažu da je za rješenje nekog problema koji se detektira u društvu potrebno vrijeme, najčešće 15 godina. "Problem je dakle detektiran, osviješten, pripremljen je nacrt prijedloga Zakona o sprječavanju zlostavljanja na radu, jedino što nedostaje jest sudska praksa. Pravosuđe u našoj zemlji vrlo sporo rješava radne sporove koji bi, prema Zakonu o parničnom postupku, trebali imati prednost pred svim drugim sporovima i biti riješeni u roku od 6 mjeseci. Često se dogodi da se ni prvo ročište ne održi u tom roku, a kamoli dovrši radni spor", objašnjava gospođa Apostolovski. Predsjednica Udruge za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga ističe da je mišljenje pravnih stručnjaka Udruge da bi, po uzoru na njemačko pravosuđe trebalo promisliti o osnivanju Radnih sudova koji bi se bavili isključivo radnim sporovima. Razlog? "Tada bi i rok od 6 mjeseci za dovršetak radnog spora imao smisla", ističe gospođa Apostolovski, te nastavlja: "Ovako, to je samo mrtvo slovo na papiru, jer nitko ne snosi posljedice zbog toga što se ne drži rokova propisanih u ZPP-u."

Očito je da se pomaci događaju i u svijetu, ali i u Hrvatskoj po pitanju ove problematike. S vremenom će se situacija vjerojatno još više poboljšati, a za sad ostaje samo nada da će to biti uistinu tako.

Izvor:  funky mem.com

KLIKALICE

🔝

KOMENTARI

  • 16.03.2018. 20:20h

    Član emilio-iiMerlin0

    Gdje nestaje Čovjek....

    Batič:Dajte mi Nakovalo i ostalo je metalurgija

    Kovinka:Zagrli me prije tucanja

    Obrad:Koks i mijeh za tvoj grijeh

    Nakovanj:Čovječanstvo postoji ali Tebe nema dok ja jesam!?

    .....ako Rad je stvorio čovjeka?!

    P.M.S:Nemati korijena u Biću = ruža Vjetrova!!! (a "M" je "mortem" ???)

  • 17.03.2018. 06:39h

    Član emilio-iiMerlin0

    Čovjek s novom idejom.....

    Kada neznamo a govorimo tada govorimo da bi saznali i ušutjeli?

    Kada imamo teškoča na putu znanja tada i drugi znaju da znanje je imanje?

    Kada imamo moč tada poslušne milujemo a nemočnije i silujemo?

    Kada odašiljamo radi privlačenja tada zapravo dajemo da bi mogli uzimati?

    Kada nekoga zaista želimo unazaditi tada je treba razvijati njegov primitivizam?

    Kada rob ide oslobađati roba tada je to samo novi oblik ropstva?

    Kada bi se kao i voljeli pronači ali se i ne želimo izgubiti tada če se drugi nači u nevolji!?

    ......je luđak sve dok ta ideja ne uspije - M. Twain

    Lud je samo onaj čija se ludost ne poklapa sa ludošču večine - S. Beckett

  • 17.03.2018. 06:50h

    Član emilio-iiMerlin0

    Kada si dajemo oduška.......

    ......tada nam je dimnjak možda i u hlačama?!

    ht tps://zena.rtl.hr/clanak/trendovi/docekajte_jesen_u_podrapanom_traperu/6889

    Kada nešto tražimo tada je to izgubljeno ili nije u našem posijedu ali ipak postoji???

    Kada se čudimo ženama kojima je vruče u hlačama tada se treba sjetiti da je i Mujo nosi tijesne cipele da bi mogao uživati kad ih izuje??

  • 17.03.2018. 07:36h

    Član bglavacMerlin11

    Trebali bi imati Radne sudove koji bi se bavili samo radnim sporovima i rješavali ih u roku. No što se tiće cjelokupne situacije mislim da je to odraž niske razine svijesti. Mogu nadređeni imati fakultet i bilo što ali ako njima vladaju niski porivi i smatraju da imaju moć kad maltretiraju druge pokazuje upravo to da im je razina svijesti o tome što su i tko su oni  zaista niska. Treba raditi na sebi ali to ne dopire do njih. 

  • 17.03.2018. 08:00h

    Član emilio-iiMerlin0

    Hanuman napada (a'tak)......

    ......ht tps://www.youtube.com/watch?v=voUdO607ND0

    A "ong bak" (ona uzmiče bikovski) - ht tps://www.youtube.com/watch?v=Sm0AXyufZmE

    P.S:Kada i vrag dade dušu da bi mogao davati sve za dušu tada i on voli..... ono čega nema?

    Kada se zaposlimo to je rijetko kada veselo putovanje a sve ostalo su samo ambicije i strahovi??

    Kada radije raznosimo poštu nego da ju čitamo tada je život kao otvorena rana a što dokazuju i doktori u politici???

  • 17.03.2018. 08:55h

    Član emilio-iiMerlin0

    Raditi, kao imati posla......

    .......*Šesto središte, smješteno na vrhu glave, don Juan je opisao kao nešto više od anomalije i s njim nije htio imati nikakve veze. Rekao je da nema kružni vrtlog energije kao ostala središta, nego više nalik klatnu koje se kreće amo-tamo, kao što tuče srce.

    - To šesto središte energije - rekao je - ne pripada u potpunosti čovjeku. Mi smo ljudi na neki način pod opsadom. To je središte zauzeo nevidljivi grabežljivac*

    A "ne-rad" je **A jedini način da ga svladamo jest da ojačamo sva druga središta.

    - Nije li pomalo paranoično reći da smo pod opsadom?

    - Za tebe možda jest, ali za mene nije - odgovorio je.

    - Ja vidim energiju, i vidim da energija središta na vrhu glave ne fluktuira kao energija ostalih središta. Kreće se amo-tamo, odvratno je i neobično. Također vidim da je kod čarobnjaka koji je uspio svladati um, koji čarobnjaci zovu stranom instalacijom, fluktuiranje tog središta postalo isto kao i kod ostalih.**

    Također bi "Tito" bio sa svojim "zvijezdom" pomalo ženskar.... ***Peto središte, koje se tiče samo žena, ima, prema riječima don Juana, posebnu vrstu energije koja čarobnjacima izgleda kao da je tekuća. Tu osobinu imale su samo neke žene. Činilo se da služi kao prirodni filtar koji odvaja suvišne utjecaje***

    (mada ga je navodno i zamalo razoružala tojest kakve bi bile implikacije po nas da ga je nešto ranije "ljubav dovela do groba" ili'ti - htt ps://www.youtube.com/watch?v=CjLy7ln9JAs ???)

    P.S:E-h ili sad kako praviti popis ali bez obožavanja ako ta zvijer je naše božanstvo a možda se i neopazivi krije u strukturi..... oli ponaosobno "u formi misli" a onda i međunarodno "u ljudskom obliku".... a možda bi nam bilo dovoljno i poznavati Sebe za imati "svijet na dlanu" i Svemirsku perspektivu.... or šta je to Posvečena Pažnja??

  • 17.03.2018. 09:06h

    Član iridaMerlin25

  • 17.03.2018. 09:07h

    Član iridaMerlin25

  • 17.03.2018. 09:08h

    Član iridaMerlin25

SADRŽAJ UPISAO

Član bglavacMerlin11 Dodaj ili oduzmi Merlina

Smatrate člana bglavac dobrim članom portala? Nagradite ga Merlinom.

IZDVOJENO

Vitamin C

🔝

IZDVOJENO

Najnoviji članci

🔝
Pregled najnovijih komentara Osobne stranice svih članova kluba

DUHOVNOST

KOLOVOZ...

METODE I TEHNIKE

BRZI CHAT

  • Član iridairida

    Ahoooj yahoo, pa gdje si ti...?

    22.08.2019. 13:37h
  • Član www.yahoo.comwww.yahoo.com

    Dobar dan Magicusi.

    22.08.2019. 11:29h
  • Član ShadowOfSoulShadowOfSoul

    Irido, hvala ti za odlično tumačenje mog sna, a posebno za drugi komentar - živa istina!

    16.08.2019. 17:32h
  • Član bglavacbglavac

    Dobro jutro dragi magicusi. Sretan Vam blagdan, uživajte u ovom danu. Lp

    15.08.2019. 07:26h
  • Član ShadowOfSoulShadowOfSoul

    draga Majo, želim ti sretan rođendan

    06.08.2019. 13:49h
  • Član mkrmarmkrmar

    Pozdrav svima !

    04.08.2019. 16:44h
  • Član vanessavanessa

    ♥♪♫ ♥*♪♫ ♥L.p

    02.08.2019. 14:00h
Cijeli Chat

TAROT I OSTALE METODE

MAGIJA

MAGAZIN

Magicusov besplatni S O S tel. 'SLUŠAMO VAS' za osobe treće dobiMAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinuPitajte Tarot, besplatni odgovori DA/NEPitaj I ChingAnđeliProricanje runamaSudbinske karte, ciganiceOstvarenje željaLenormand karte

OGLASI

Harša knjigeDamanhurSong of SilenceSpirit of TaraIndigo svijetPranic HealingSharkUdruga magicusUdruga leptirićiSmart studioHipnoza ZagrebKreativna akademijaSvijet jogeInfo izlog

Jeste li propustili aktivacijsku e-mail poruku?

Javite nam se na info@magicus.info