Kalendar događanja

Član tara

Upisao:

tara

OBJAVLJENO:

PROČITANO

411

PUTA

OD 14.01.2018.

AKO VAM NETKO DRAG PATI OD ALZHEIMERA...

AKO VAM NETKO DRAG PATI OD ALZHEIMERA...
...tada je dobro znati neke činjenice...

Alzheimerova bolest – važno je pamćenje

 

U slučaju sumnje, jednostavni testovi omogućavaju brzu dijagnozu…da bi se smjesta počelo s liječenjem.

 

Alzheimerova bolest, koja odgovara progresivnoj degradaciji mozga, sve češća je bolest visokorazvijenih zapadnih društava. Samo u Francuskoj, na primjer, od nje pati oko 350.000 starijih osoba. Ova bolest, kad jednom počne, onda napreduje. Ne otkrije li se uskoro lijek, svakako je zanimljivo barem razaznati rane stadije bolesti i poduzeti mjere. U zadnjih pet godina pojavili su se novi lijekovi koji samo usporavaju bolest, a ne liječe je. Pacijent dobiva na vremenu jer si može na vrijeme organizirati budućnost i zadržati neki oblik društvenoga života.

Prvi simptomi su poremećaji pamćenja i orijentacije. Radi se o “mnezičkoj žalopojci”. Osoba zaboravlja nedavna svakodnevna zbivanja u svome životu, stvari koje ne primjećuje: zabuni se oko dokumenata, zaluta na putu do kuće koji zna kao svoj džep…U većini slučajeva ti su poremećaji neznatni i dobroćudni. Naime, dvije trećine ljudi starijih od 65 godina tuže se na zaboravljivost. Ili, drugim riječima, samo pet posto njih dobit će Alzheimerovu bolest za razliku od 15 posto kod starijih od 85 godina.

 Precizni pregledi da bi se brzo otkrilo

 Liječnici opće prakse, obično prvi koji čuju nečije mnezičke žalopojke, sve su više u stanju  prepoznati bolest, pogotovo ako se nešto više zanimaju za gerijatriju. Trenutačno, liječnici nemaju apsolutno nikakvih bioloških pregleda na raspolaganju, koji bi omogućili vjerodostojno dijagnosticiranje Alzheimerove bolesti. Dijagnoza se temelji na zbrajanju poremećaja pamćenja. Obiteljski liječnik poznaje svoga pacijenta i može procijeniti radi li se o uobičajenoj žalopojci ili ne. Prvi  simptomi mogu zavarati. Oslabljeno pamćenje nije automatski Alzheimer jer i drugi neurološki poremećaji kao što su to na primjer kronični umor, tjeskoba, depresija ili poremećaj u radu štitne žlijezde, mogu utjecati na pamćenje. Depresija, naročito, može biti zamijenjena s Alzheimerom. Ali oprez, i obrnuto može biti slučaj: simptomi depresije mogu skrivati prve neurološke poremećaje te spriječiti rano uspostavljanje prave dijagnoze.

Liječnici imaju na raspolaganju brzi test “Mini Mental State”  (MMS) na temelju kojega mogu zaključiti radi li se o ranim simptomima bolesti ili ne. MMS je sastavljen tako da se procjenjuje orijentacija u vremenu i prostoru, sposobnost učenja, pamćenje, pažnja, rezoniranje i jezik. Pacijent odgovara na nekoliko jednostavnih pitanja: koja je godina, koji mjesec?…Pacijent mora pokušati upamtiti tri riječi, a zatim ih nekoliko trenutaka kasnije ponoviti. Zatim treba precrtati neki crtež, zbrojiti nešto na pamet, napisati neku rečenicu… Test  traje deset minuta, a rezultati se zbrajaju do 30 poena. Ispod 27 poena može se sumnjati. Ispod 24 poena pacijent zasigurno ima zdravstvenih problema, ali to ne mora odmah biti Alzheimer.

Dodatnim pregledima krvi, IRM-a (magnetska rezonancija) i neurološkim pregledima preciznije se utvrđuje dijagnoza i isključuju drugi poremećaji. Specijalist će zatim preuzeti slučaj kako bi dao dijagnozu. Neki liječnici opće prakse upućuju pacijente neurologu, gerijatru ili u nove centre memorije koji su odnedavno osnovani u bolnicama. Pacijente se sve češće upućuje neuropsiholozima kako bi se dobio kompletan psihometrički uvid.

Kako se odvija procjena?

Pacijent dolazi kod specijaliste u pratnji člana obitelji. Liječnik postavlja pitanja o pacijentovoj prošlosti kako bi provjerio pamćenje: datum vjenčanja, datum rođenja djece…Osoba u pratnji potvrđuje točnost ili netočnost odgovora. Sastanak traje dulje od 30 minuta. Neuropsiholog ima tako priliku procijeniti pacijentovo psihičko zdravlje; je li osoba tjeskobna, potištena, ima li poteškoća u privatnom životu?

Nakon toga neuropsiholog ostaje na samu s pacijentom, bez obiteljske pratnje, te ga podvrgava cijelom nizu testova. Važno je da pacijentova pratnja nije prisutna jer je to teška psihološka etapa pregleda. Tim se testovima mjeri pamćenje ranijih sadržaja sve do prvih školskih razreda. Pacijent mora odgovarati na školska pitanja kao na primjer: “Tko je August Šenoa?” Kapacitet pacijentove pažnje mjeri se tako što se od njega zahtijeva da ponavlja sve duže serije brojeva. Odrasla osoba može pamtiti sedam brojki, plus minus dvije, ovisno o osobi. U drugim testovima su serije riječi koje treba upamtiti, a zatim prepoznati i svrstati prema funkciji. Ovi ispiti traju dulje od dva sata. Iskusni neuropsiholog može nakon tih pregleda s pet posto otklona zaključiti radi li se o početku Alzheimerove bolesti ili ne. A zatim vraća pacijenta njegovom liječniku opće prakse koji propisuje tretman.

Tretmani koji usporavaju bolest

 Prije pet godina pojavili su se lijekovi Rivastigmine ili Tacrine u obliku želatinastih pilula koji su unijeli revoluciju u liječenje ove bolesti. Usporavaju razvoj poremećaja pamćenja ali ih u potpunosti ne uklanjaju. Ovi proizvodi blokiraju enzim koji razara acetilkolin -  neurotransmiter (prijenosnik) čija je glavna zadaća da osigurava vezu između neurona pa time osigurava funkcioniranje našeg pamćenja.

Zahvaljujući ovim novim proizvodima, usporava se napredovanje bolesti te pacijenti dobivaju na vremenu; otprilike dvije godine. Duže od toga ovi lijekovi ne djeluju. Treba isto tako znati da nisu uvijek učinkoviti. Neki bolesnici ne reagiraju na njih. Usprkos tome svaki je trenutak otrgnut bolesti dragocijen, a pogotovo dvije godine dana. Ovo odgađanje bolesti omogućava provođenje temeljitih pregleda i na temelju toga uspostavljanje dijagnoze za budućnost. A to je važan adut u rukama pacijenta i njegove okoline.

Znamo da zvuči okrutno kad se nekome objavi da boluje od Alzheimera u ranom stadiju jer je poznato da se poremećaji povećavaju i da nema nade za izlječenje. Ali, tajiti dijagnozu, značilo bi primjeniti taktiku noja, gurnuti glavu u pijesak pred opasnošću. Kad pacijent zna od čega boluje i s čime se suočava, lakše će objaviti i prihvatiti borbu  protiv neprijatelja.

Mnogo bolesnika koji dolaze u klinike često su zrelije osobe otpuštene s posla zbog neke teške greške koju nitko nije pripisao ranom stadiju bolesti, ni na vrijeme donio ispravnu dijagnozu. U tom je kontekstu rano otkrivanje bolesti neobično važno za osobe u dobi između 50 i 60 godina koje su još zaposlene. Liječenjem mogu zaustaviti tok bolesti i još neko vrijeme ostati u radnom procesu. Novi lijekovi omogućavaju  neko vrijeme normalne društvene aktivnosti i odgađaju ranu hospitalizaciju. Bolesnik ostaje u svojem okruženju koliko je god to dugo moguće. U Francuskoj, na primjer, bolesnici imaju na raspolaganju razne usluge, stvaraju se udruženja psihologa koji se specijaliziraju za ovu bolest, a bolesnik uživa i zakonsku i društvenu zaštitu te neka posebna prava.

Medicinski, bolesnik se pažljivo prati i promatra. Za to se specijaliziraju gerijatri koji paze da se bolest nepotrebno ne pogoršava. Bolesnici se moraju redovito cijepiti jer svaki zdravstveni poremećaj pridonosi razvoju Alzheimera.

Oko bolesnika se uspostavlja mreža podrške – liječnik/obitelj/društvene službe. Nikoga se ne ostavlja bez nadzora i pomoći.

Nedostatak sredstava

Sve veći broj oboljelih od Alzheimerove bolesti predstavlja velike društvene i gospodarske probleme i to naročito u kasnijim fazama bolesti kad je potrebna hospitalizacija ili preseljenje u neku instituciju za brigu o bolesniku. Kako se produžuje ljudski životni vijek tako se i povećava broj onih koji pate od Alzheimera. Prema nekim predviđanjima, u Francuskoj će u 2020. oko 625.000 bolesnika patiti od Alzheimera.  Danas postoji oko 1000 ustanova koje mogu primiti najviše do 15 bolesnika na njegu što je već danas premali kapacitet za broj bolesnih. A što će tek biti za nekoliko godina, pitaju se stručnjaci. A što će tek biti kod nas u Hrvatskoj gdje je pritisak na domove umirovljenika i druge specijalizirane ustanove izuzetno snažan?

Nada za budućnost

 Nekoliko proučavanja je pokazalo da žene koje poslije menopauze uzimaju propisane hormone na bazi estrogena rijeđe oboljevaju od Alzheimerove bolesti. Sličan učinak imaju i neki medikamenti koji se uzimaju protiv upala. Možda je tu putokaz za put kojim bi trebala krenuti istraživanja…

Pregled najnovijih komentara Osobne stranice svih članova kluba

DUHOVNOST

STUDENI...

METODE I TEHNIKE

BRZI CHAT

  • Član vanessavanessa

    ♥*:))))))))*

    11.11.2019. 16:31h
  • Član iridairida

    ♥*

    11.11.2019. 15:20h
  • Član vanessavanessa

    ♥♥♫♥*♪♫♥♥tko naiđe njemu pusa:)))))))))

    09.11.2019. 17:40h
  • Član vanessavanessa

    ♥♥♫♥*♪♫♥♥♪♫

    30.10.2019. 15:31h
  • Član www.yahoo.comwww.yahoo.com

    ♫♥♥♪♫

    16.10.2019. 13:42h
  • Član ShadowOfSoulShadowOfSoul

    Irido, help! izgubio mi se članak o promociji

    16.10.2019. 11:26h
  • Član mkrmarmkrmar

    Laku noć svima

    03.10.2019. 21:53h
Cijeli Chat

TAROT I OSTALE METODE

MAGIJA

MAGAZIN

Magicusov besplatni S O S tel. 'SLUŠAMO VAS' za osobe treće dobiMAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinuPitajte Tarot, besplatni odgovori DA/NEPitaj I ChingAnđeliProricanje runamaSudbinske karte, ciganiceOstvarenje željaLenormand karte

OGLASI

Harša knjigeDamanhurSong of SilenceSpirit of TaraIndigo svijetPranic HealingSharkUdruga magicusUdruga leptirićiSmart studioHipnoza ZagrebKreativna akademijaSvijet jogeInfo izlog

Jeste li propustili aktivacijsku e-mail poruku?

Javite nam se na info@magicus.info