CARPE DIEM
Otkrivena jednadžba odgađanja obaveza
Foto: Corbis
Naime, Steel, koji priznaje da i sam ponekad biva zanesen igranjem video igara, u svojoj najnovoj knjizi raspravlja kako oni koji ostavljaju stvari za dan poslije pate od vlastitog poroka koji nije lijenost već impulzivnost.
Kronični 'odgađatelji', koji čine do 20 posto populacije, impulzivniji su i čudniji od drugi ljudi te obraćaju manje pažnje na detalje i obaveze prema drugima, ističe Steel u knjizi 'Jednadžba odgađanja: Današnje muke sa sutra'.
Steel, psiholog sa Sveučilišta u Calgaryju, jednadžbu je stvorio nakon što je proučavao više od 250 studenta, a ona glasi U=EV/ID.
'U' stoji za korisnost ili općenitu želju da se dobiveni zadatak izvrši i jednaka je umnošku 'E', očekivanju uspjeha, i 'V', nagradi za obavljen posao, podijeljeno s 'I', neposrednosti zadatka, i 'D', osobnoj osjetljivosti na kašnjenje.
Kanadski psiholog ističe kako odgađanje postaje sve veći problem jer sve više ljudi radi posao u kojem sami kreiraju vlastiti raspored. Što znači da ljudi sve više odgađaju obaveze s kasnijim nagradama dajući prednost aktivnostima koje odmah nose užitak i nagradu.
- 'Odgađatelji' radije žive danas nego sutra i više se vole prepustiti užitku znajući da će ih isti kasnije koštati - objašnjava Steel.
Do sada, psiholozi su općenito odgađanje povezivali s perfekcinistima koji radije izbjegavaju zadatak nego da ga izvrše nesavršeno. Prema Steelu, 'odgađatelji' nisu ljudi koji su lijeni mariti za obavezu već vjeruju da je mogu obaviti i mariti za nju.
Lijene ljude, s druge strane, ne dira činjenica mogu li uopće obaviti obavezu već je uopće ne žele napraviti te izmišljaju loše isprike poput 'pas mi je pojeo zadaću'.
U poznate 'odgađatelje' spadaju i pisci Marcel Proust te Douglas Adams. (E.B.)
bglavac
irida
