Riječ kriptografija potječe od grčkih riječi kripto(skriveno) i graphein(pisanje), a znači „sustavno razmještanje ili zamjenjivanje grafičkih znakova ili glasova nekog teksta(zapisa ili poruke)da se tajnost podataka očuva od svakog kome nije povjeren naputak(šifra,ključ)za njegovo odgonetavanje(dešifriranje). Često se poistovjećuju kriptografija,kriptologija i kriptoanaliza,međutim

one nisu sinonimi.

Kriptologija(grčki kryptos=sakrivena i logos=riječ) je znanost

o sigurnoj,najcesce tajnoj komunikaciji,a obuhvaca ves spomenutu kriptografiju i kriptoanalizu(grčki kryptos i analyein=otvoriti) koja je znanost o ponovnom dobivanju informacija iz njihovog kriptiranog oblika,odnosno drugim riječima za malo upucenije to je znanost o dešifriranju prethodno šifriranih poruka.

Kriptografija se koristi od najstarijih vremena,pa se tako prve kriptografske metode razvijaju jos u antičkom dobu.

Antički pisci Herodot,Gelije i Plutarh prvi pišu o kriptografskim postupcima.

Cezar je za vrijeme boravka u Galiji slao šifrirane poruke u Italiju.

Svako slovo poruke micao je za 3 znaka pa je A postalo Č,B-Ć itd... (metoda se zove shift by N gdje je N neki broj).

U slučaju N=3 CEZAR postaje DHBČT.

Kriptografska praksa antike se održal i na Zapadu ( Rim) i na Istoku ( Bizant),a u srednjem vijeku su je preuzele trgovačke

komune Venecija,Gennova i dr. 

ROGER BACON(13 st.) u svom „Pismu o ništavosti magije“ donosi sedam  sustava tajnog pisanja.

Najstarije djelo u cjelosti posvećeno kriptografiji napisao je FRANCESCO SIMONETTA,Sekretar milanskih Sforza,smaknut 1480.

 U Njemačkoj je benediktinac Johannes Trithemius napisao dva značajna djela O kriptografiji  ˇ“Stenographia“ i ˇ“ Poligraphia“.

 U 16.st. svi veliki i mali dvorovi Europe,osobito Italije,Francuske i Španjolske služe se šiframa u tajnoj  diplomaciji.

Kriptografija i kriptoanaliza imali su jednu od ključnih uloga u 2.svjetskom ratu,no opširnije o tome u sljedecem članku.

Djelotvornost kriptografije ovisi o algoritmu,također se kriptografski sustav mogu klasificirati,jedna je od ako ne i najvaznija metoda zaštitte posebno kod financijskih transakcija.

Zasad sam evo s vama podijelila neke povijesne zanimljivosti,u nadrednim člancima pisat cu o njezinoj ulozi u sadasnjosti,zašto je njezina primjena u nekim zemljama zabranjena.ograničena,te  koja je uloga steganografije u cijeloj toj prici.

Proresetat cu razne zanimljivosti s područja kompjuterskog kriminaliteta i informacijskih sustava,a mozda padne  i neki

interview,tko zna......pozdravljam vas!

Čitamo se