Što je panični poremećaj ?

Panični poremećaj očituje se napadajima panike, tj. spontanim, naglim, neočekivanim napadajima intenzivnog straha ili užasa uz doživljavanje životne ugroženosti. Napadaji panike mogu se pojaviti svaki puta kada se nađete u određenoj situaciji, ili bez jasnog razloga neovisno o situaciji ili spletu okolnosti. Stoga su potpuno nepredvidivi. Mogu znatno smanjiti kvalitetu života Vas i Vaše obitelji.

Napadaje panike prate različiti tjelesni simptomi, primjerice:
- osjećaj gušenja
- lupanje srca
- bol u prsima
- drhtanje tijela
- vrtoglavica
- znojenje
- mučnina

Za vrijeme napadaje panike možete povjerovati da ste neizlječivo bolesni, da ćete umrijeti, poludjeti ili izgubiti kontrolu nad sobom. Napadaji panike obično traju nekoliko minuta, ali se još neko vrijeme nakon njihova prestanka možete osjećati napetima i uznemirenima.
Panični napadaji mogu se pojaviti i za vrijeme spavanja, te se iznenada budite u užasnom strahu.
Važno je zapamtiti da je panični poremećaj čest u populaciji, otprilike jedna od deset osoba doživjet će panični napadaj u određenom razdoblju svoga života.

Panični poremećaj i ostali anksiozni poremećaji

Neki ljudi koji boluju od paničnog poremećaja mogu bolovati i od nekih drugih anksioznih poremećaja, kao što su agorafobija (strah od otvorenog prostora i javnih mjesta), obuzeto-prisilni poremećaj ili depresija.
Tako otprilike trećina ljudi s paničnim poremećajem također pati od depresije, iako toga nisu svjesni. Depresija može znatno pogoršati panični poremećaj i učiniti ga težim i dugotrajnijim.
Zato je vrlo važno liječiti stanje koje je prisutno uz panični poremećaj.

Što uzrokuje panični poremećaj ?

Životni događaji
Uzrok paničnih napadaja je nepoznat. Ponekad se mogu pojaviti nakon važnih životnih događaja kao što je gubirak bliske osobe, razvoda braka ili gubitak zaposlenja. Međutim, ponekad je potpuno nejasno što ih je potaknulo.

Biologijski uzroci
Vjeruje se da su panični napadaji posljedica određenih bioloških disfunkcija, odnosno promjena u kemijskoj ravnoteži supstancija u mozgu zvanih neurotransmitori. Poznata je uloga serotonina u depresiji. Danas se vjeruje da je pormećaj serotoninskog sustava također važan činitelj i u nastanku paničnog poremećaja.
Druga je mogućnost da tijelo (osoba) pogrešno opaža da se guši, pri čemu se aktiviraju mehanizmi kojima se to nastoji prevladati.

Kako se liječi panični poremećaj ?

Panični poremećaj može se vrlo djelotvorno liječiti.

Ponekad su dovoljni samo objašnjenje o razlozima nastanka simptoma i savjet liječnika, pa da se bolesnik osjeća bolje i da se simptomi ublaže.

Dva su načina liječenja, lijekovima i psihoterapijom, koji se mogu primjenjivati zasebno ili u kombinaciji:

Liječenje lijekovima
Lijekovi su djelotvorni u 7 od 10 bolesnika.
Lijek koji će vam liječnik propisati vjerojatno će biti jedan antidepresiv i /ili anksiolitik (iz skupine benzodiazepina), a oba vam lijeka mogu pomoći u kontroli paničnih napadaja. Ako uz panični napadaj imate i depresiju ili koji drugi anksiozni poremećaj, antidepresiv će također biti djelotvoran.
Kao pri uzimanju svih ostalih lijekova, možda ćete i pri uzimanju ovih lijekova imati neke neugodne simptome, neželjena djelovanja lijeka, ali oni su obično kratkotrajni i prolazni.
Neželjena djelovanja benzodiazepina su pospanost, umor i pogoršanje simptoma nakon prestanka uzimanja lijeka.
Postoji više različitih antidepresiva, a vaš liječnik će vam propisati jedan za koji smatra da će biti najpogodniji za vas. Važno je zapamtiti da antidepresivi, za razliku od benzodiazepina, ne uzrokuju ovisnosti, no i oni imaju neka neželjena djelovanja.
Da bi antidepresivi djelovali treba ih neprekidno uzimati najmanje 3 do 6 tjedana, a nakon toga ih treba nastaviti uzimati kako bi povoljno djelovanje lijeka potrajalo i kako se bolest opet ne bi vratila. Stoga ih uzimajte upravo onako kako vam je to liječnik preporučio.
Neželjena djelovanja starijih, klasičnih antidepresiva su suhoća usta, zamagljen vid, opstipacija i povećanje tjelesne težine. U muškaraca sa povećanom prostatom može se pojaviti otežano mokrenje.
Najčešća neželjena djelovanja novijih antidepresiva su mučnina, prolazno pojačanje anksioznosti, glavobolja, vrtoglavica i pospanost.
Ako imate neke od navedenih smetnji izražene u težem obliku ili dulje vrijeme, obratite se svom liječniku koji će smanjiti dozu lijeka ili promijeniti terapiju.

Psihoterapija
Vaš liječnik može odlučiti da je za vas najprikladnije kombinirano liječenje lijekovima i psihoterapija. Psihoterapija vam može pomoći da promjenite način mišljenja uslijed kojega dolazi do pojave simptoma paničnih napadaja i/ili ponašanje, te tako spriječiti pogoršanje iz blažeg stupnja poremećaja u teži.

Nekim će ljudima biti dovoljno samo kraće liječenje lijekovima ili psihoterapijom tijekom nekoliko tjedana. Nekima će pak trebati dugotrajnije liječenje tijekom godine dana i dulje.
Možda ćete, također, primjetiti da je potrebno određeno vrijeme da lijek koji uzimate počne djelovati. Vaš liječnik vas može savjetovati kada možete očekivati ublažavanje simptoma nakon što počnete uzimati lijek. Bez obzira na to koji lijek uzimate, važno je da ga uzimate sve dok liječnik ne odredi drugačije.

Budućnost

Možda vam je sada teško vjerovati, ali uz pravilno liječenje panični poremećaj može biti uspješno svladan. Zapamtite da je važno slušati savjete liječnika uključujući redovito svakodnevno uzimanje lijeka kako je liječnik odredio.

Ako imate bilo kakvo pitanje ili kakvu nejasnoću u vezi s vašim stanjem ili lijekom koji uzimate, obratite se za savjet svojem liječniku.

http://www.psihijatrija.hr/