O BILJKAMA, CVIJEĆU I PLODOVIMA

U suprotnosti s prirodoslovnim zapažanjem, biljka ima kao simbol sna možda dublji i razvijeniji duševni sadržaj nego životinja u snu. Dok je zivotinja ponajprije Izraz naših instinkata i požuda, dotle je biljka, dakako s ponekom iznimkom, usporedba za nešto što u nama, nužno i samo po sebi razumljivo, vjerno unutrašnjem zakonu, raste do uravnotežene harmonije oblika. Bilje utjelovljuje u sebi psihičke sadržaje čije je korijenje u mračnom tlu života. Snažna s tabljiljika, raščlanjena peteljka ili gipka vlat uzdižu lijepu tvorevinu zelenog lišća i šarenog cvijeta u carstvo zračnog prostora; s aspekta psihe: u duhovnu atmosferu. Kroz stabljiku i ogranke dižu se sokovi mračne dubine, preobrazuju se i hrane čitav organizam. Oni omogućuju čudo cvijeta koji
svojom grđom i rasporedom svojih latica nagovješćuje savršeni red i koji prema tome može biti, s obzirom na svoju obojenost, simbol određenih psihičkih stanja. Iz cvijeta nastaje plod kao zalog života. Taj kružni tok vegetativnog zbivanja u biljnom bivstvu usporedba je za kružni tok psihičkog razvoja i kao takav u lijepom liku biljke osobito im presivan.

Biljka se na izgled strpljivo pokorava nečemu što joj zapovijeda da raste, da cvjeta i donosi plod. Ona ostvaruje svoju sudbinu i nema nikakve druge svrhe nego da bude ono što jest. Ona ostaje na mjestu koje joj je dodijeljeno Traste tu na nečujan način. Sve te činjenice uzdižu biljku do
simbola duševno asten ·a, čes to ovijenog mirisom svojevrsno
produhovljenog duha.

U snima je rijetko kad riječ o pojedinim rodovima biljaka, osim ako se ne sniva o korisnim biljkama. Staviše, u snu može odjednom posve općenito zasjati cvjetni vrt; snivač prolazi cvjetnim proljećem, na brežuljcima se diže i širi drveće i baca svoju sjenu na izvor. Jesenski se pejzaž nagovješćuje u prolaznoj igri boja lišća bezimenog grmlja i šuma. Biljke venu umorne u oskudici vlage. I sve to simbolizira život. To se lako može tako i protumačiti.

Cvijeće je oduvijek na svoj lijep način uzvraćalo čovjeku ono što je čovjek cvijeću poklanjao u obliku osjećaja, divljenja i ljubavi. Kad u snu procvjeta cvijeće, kad nam se pruži šarena rukovet, tada nam uvijek dolazi u susret nešto pozitivno, stručak osjećaj a ili nešto jednostavno i samo po sebi lijepo.

U snu se individualno spominju najčešće ruže. Od ljiljana, naročito vodeni ljiljan. Svoj jasni zasebni smisao imaju maćuhice. Crveno cvijeće podsjeća često na geranije. U alpskim krajevima nisu rijetki runolist i planinska ruža, u jezerima i na morskoj obali cvjetaju lopoč i stepski karanfil.

Razumljivo je da sni o cvijeću upućuju na posve individualne doživljaje, primjerice na kakav određeni vrt, na biljke u određenoj sobi ili na one koje podsjećaju na neki grob. 

U većini snova ipak ostaju biljke i cvijeće opći simboli. Gdje je cvijeće svježe i živih boja, tu postoji nešto svježe i živo; kad vene, tad zapravo vene nešto u životu snivača. Tu nije potrebno nikakvo podsjećanje.

Ruža cvjeta, i u vrtu snova, individualnom, mada i raznolikom ljepotom. Ruža je snabdjevena svim što je uzvišeno, čuvs tveno, čarobno u svom bogatstvu, i nagovješćuje u isti mnh produševljenu veliku duhovnost. Mnoštvo njezinih lattica i cvjetova svjedoči o bogatstvu psihe. Građa njezinih cvjetova postaje simbolom najvećeg savršenstva. Stoga joj može biti svojstveno nešto božansko, nešto sakralno, i u tom smislu ne smije previdjeti trnje pa prema tome ni srodnost s križem. Sni o ruži nagovješćuju gotovo uvijek nešto uzvišeno. Ali je u njima i suprotnost nečega što usrećuje, tj. patnja.

Biljke i roda lJiljana pripadaju nekom starijem sistemu biljnog svijeta. Naročito iz lopoča sjaji nešto krhko lijepo iz sumračne dubine prastarog nesvjesnog.

Sni o pojedinačnim cvjetovima su rijetki. Oni su čak oni su čak dionici neke određene čuvstvene atmosfere, nekog pejzaža, i rasu ponajčešće u usnivenim vrtovima.

Vrt je zatvoreni i pozitivni simbol sna. To je mjesto rastenja, gajenja unutrašnjih životnih pojava. U njima se zbiva tok godišnjih doba u naroc1to aranžiranim i naglašenim oblicima. U njemu postaje na najljepši način vidljivim život i njegovo bogatstvo boja. Zid kojim je opasan. drži na okupu bujne unutrašnje sile, što je zav ekstravertirane
snivače često prijeko potrebno. U vrt se moze uc1 samo kroz uska vrata. Snivač mora ta vrata tek potražiti obilazeći oko čitavog vrta. To je simbolički izraz za podulji psihički razvoj na kraju kojega je dragocjeno unutrašnje bogatstvo. Ali svatko ne nalazi vrata do toga svog čuvstvenoga područja. Malo ih je koji se svako malo mogu povući u vrt svoje psihe koji je, ako u njegovoj sredini stoji zdenac ili drvo života:
simbol sebe svjesnog Ja. Za gdjekojeg muškarca vrt znači na objektivnom stupnju i erotično tijelo žene. Tisuće pjesama svjetske literature govore jasno ili prikriveno o tome raj skom vrtiću . Ali one čak i tom parabolom, naročito u religioznim pjesmama, aludiraju na nešto više od Erosa i njegovo »otjelovljenje«, one, štoviše, čeznutljivo traže i veličaju najdublju sredinu duše .

Plodovi što ih čovjek priželjkuje kao svoju hranu imali su oduvijek naročito značenje. Njihova se vrijednost u danjem životu još i povećava u noćnom snu. Psihički važno odnosi se manje na njihovu korisnost negoli na njihovu boju, više na njihovu krupnoću nego na okus, izrazit oblik, daleko porijeklo i ime. Osobito je značajno mjesto na kojem ih nalazimo, u polju, u vrtu, u šumi, i nije beznačajno je li to voće, jesu li to plodovi džbunja, ili plodovi u zemlji. Njihov simbolički sadržaj nije teško pronaći ako su to produkti kulturnih biljaka. U egzotičnih plodova nije taj simbolički sadržaj još posve utvrđen, ili je slučajan, individualan.

Jabuka, ubrana u voćnjaku, nađena u travi ili stavljena u košaru često je, zbog svoje sjajne crvene boje, znak ljubavi ili izraz lijepo zaobljena vegetativnog života (ako je crvena i prošarana zelenim prugama). Jung tumači rajsku jabuku koju je Eva, žena, pružila Adamu, muškarcu, kao
simbol života uopće. Jabuka može i u snu biti crvljiva, usprkos
svojoj ljepoti, i takva postaje simbol životnog odnosa koji je vanjštinom lijep i zamaman, ali u kojemu ipak živi crv. U snu se jabuka katkad jede zajednički s nekim drugim, što Irna ponajpriJe erotičko značenje. To većinom znači zajednički život u ljubavi.

Plodovi imaju uopće veoma često erotičko značenje. Tako se, prema Iskustvu, kruška pojavljuje i u snu, a ne samo u folk!oru i pjesmi, uvijek kao izrazito erotički , putenošću ispunjen simbol. Mozda je tako zbog njezine slatkoće, zbog nJezme sočnosti, ali i zbog oblika koji podsjeća na
nešto žensko. Neki je snivač našao u travi (vegetativnog živvota) zlatnog kukca (srca). Odmah do njega ležale su odjednom prekrasne kruške.

Orah daje snivaču povoda da u domišljaju, kojim želi objasniti san, govori o "krckanju tvrdog oraha" o nekoj svojoj sličnoj teškoci ili, posve pučki, "O slatkoj jezgri u tvrdoJ ljusci". To se u snu o orasima može zaista odnositi na teško rješiv problem s vrijednom jezgrom. Ali taj plod je - sjetimo se nezgrapnih crteža na nezgrapnim zidovima - vrlo često slika ženskog spolnog organa.

Banana je, iz posve razumljivih razloga, njegov muški protulik. snivačice stoga naglašavaju slatkoću i hranjivost toga ploda, ali i njezino porijeklo iz »vruće zemlje« .

Slatki plodovi znače najčešće čuvstvo, ljubavni doživljaj. Oni, osim toga, uspijevaju samo u toplini žarkog ljeta. Kao plodovi ljubavi beru se trešnje, crvene, crne žute, kako o njima pjeva jedna narodna pjesma. Ljudi polaze u "U' trešnje". U mnogim se opisima snova naglašava sjaj crnih trešanja. Njihovoj se slatkoći pridružuje, čini se, opasna crna strast u najoštrijoj suprotnosti prema snježnobijelom čudu trešnje
u cvjetanju.

Srećonosan je i vrlo pozitivan lijepo zaobljeni zlatni plod naranče, mandarinke. Kome se u ruci nađe naranča taj je dobio savršeni, sunčani plod ljubavi; kao da je, ovako zlatan, ubran izravno s drveta života. Čitalac će se možda sjetiti one naranče iz lijepe Morikeove pripovijetke "Mozartov put u Prag".

Mnogo je grublja usporedba o šljivi i breskvi. Ona u mnogim snima muškaraca vrlo realistički obećava spolno zadovoljstvo. Poznato je da je naziv toga ploda postao pogrdom koju žene prezirno dobacuju propalim sestrama svoga spola. To isto vrijedi i za breskvu. Zlatni kukuruzni klip,
taj sunčani falus, treba samo spomenuti pa da odmah bude shvaćen kao tipičan simbol muškog.

Seksualno značenje imaju i mahune i sve ono što se naziva povrćem. Time je označeno nešto vrlo žensko, često vulva i vagina.

Neki čovjek, na čijem se stolu inače svakog dana pojavljuje brižljivo pripremljena salata, ali se zbog bračnog konflikta morao odreći tjelesnog općenja sa svojom ženom, rekao je u snu da ponovo hoće na svom stolu imati »svoju svakodnevnu salatu«. žene, naprotiv, mirno pričaju svoj san o svježoj špargi, o tom izdanku koji falički izbija iz proljetnog tla. Skrivena u zemlji ostaje hranjiva snaga krumpira,
podsjećajući na muški skrotum. Njemu srodna rajčica zasjaji svojom jarkom, zemlji bliskom crvenom bojom na suncu rane jeseni, dakle u doba zrenja. Originalno je što moderni snivači spominju u razgovorima o snima s rajčicama bogatu sadržinu vitamina u tih plodova.

Osobitim mirisom raznolikog značenja odišu plodovi šumskih rubova i vrućih, ljetnih proplanaka, čak i onda ako su već postali raslinjem vrtova. Prilikom ispitivanja sna ne smije se zaboraviti na mjesto na kome su plodovi nađeni.

Neugledne su, ali savršeno slatke zrele crvene šun1ske jagode, kad rastu na skrovitu mjestu i kad su ubrane mimo, gred. Neka nam taj plod protumači jedan sitni san: Neki je mladić ispričao kako je u snu prolazio kroz selo i kako je na izlazu iz sela našao tamnocrvene, mada sitne jagode. U vezi sa svojim prvim pozivom na ples, o kojemu je govorio
malko podrugljivo i svisoka, razabrala se da je od te zabavice, koja će biti sutradan, ipak očekivao neki slatki doživljaj.

Narodna pjesma i sni spominju crveno-sjajne kupine. Zeleni lovac mami djevojku u šumu da zajedno beru i "jedu kupine". Smisao je jasan: crni šumski plod je simbol trpko Slatkog zavođenja. Ovi i drugi šumski plodovi, kad o njima govore snivačice, pobuđuju slutnju o tome kakav je u njihovoj polusvjesnoj prirodi sazrio tihi plod, koji čeka da ga
ubere On, i da ga snivačica zajedno s njim slatko pojede.

ERNST AEPPLI

S NJEMACKOG PREVEO DRAGO PERKOVIĆ