O NOVCU

U svijetu u kojemu novac često ima odsudnu ulogu, mnogo se sniva o novcu. O njemu se govori ili općenito, ili o nekoj određenoj svoti; najčešće se predmet razgovora kreće u granicama ekonomike domaćinstva srednje ruke. Budući
da svaki odrasli čovjek dnevno premeće sitan novac koji se brojčano očituje u najrazličitijim iznosima, može se praktički sanjati o svakoj manjoj ili srednjoj novčanoj svoti. Smisao na izgled slučajnih sitnih izdataka može se objasniti samo s pomoću tačnog konteksta. Tu se pojavljuje teškoća svakog sna o brojevima.

Zašto snivačica ima u svojoj maloj ručnoj torbici baš samo 4,85 franaka, a ne manje ili više? To je posve običan, a ipak vrlo individualan iznos. Snivačica će pokušati da se sjeti gdje ga je i kada izdala ili primila kao uzvraćeni sitniš. Cak i onda ako se sjeti te okolnosti, san može značiti nešto što se teško otkriva. Takav se podatak o cijeni uopće ne da protumačiti. U spomenutoj svoti može se kriti koješta, kao i u snu o brojevima: kakav kućni broj, brojka stranice neke knjige, dva ili tri podatka o dobi života. Katkad se traganje za tim uopće i ne isplaćuje.

Takvi sni ipak otkrivaju i nešto važno. Neka je žena našla na putu pet svijetlih, novih komada srebrnog novca. Njezin muž koji ide pokraj nje ne može uopće vidjeti novac što ga je ona radosno podigla. Ovdje je očito novac vrijednost što ga je ona našla na nekoj unutrašnjoj ulici, ali u društvu svoga muža. Tu je vjerojatno riječ o nekom odnosu ili o nekom sitnom djelu čiju vrijednost njezin muž nije kadar razabrati. S obzirom na to da je to srebrni novac, moglo bi se naslutiti nešto tipično žensko. Pet je broj koji možda potvrđuje da je nađeno povezano s intenzivnim prirodnim životom koji se ovdje tako svjetlucavo nasmiješio.

Cesto se, u različitim varijantama, pojavljuje ovaj san: Neki bi se čovjek htio upisati u obrazovni tečaj koji nago vješćuje početak promjene njegova zvanja. Morao bi kupiti neki udžbenik, ali se čudi što mu je cijena tako visoka. U
razgovoru o snu utvrdilo se da snivač ima toliko godina koliko je isplatio franaka. On, očito, mora uložiti sav svoj život da pribavi nešto novo. Drugi je neki čovjek izgubio određenu svotu :novca. Prema jednom saopćenju mogla bi
njegova prijateljica biti kradljivka. To je, objektivno, posve nemoguće jer ona i sama radije daje negoli uzima. Pa ipak se tumačenjem objasnilo da je taj čovjek za svoj ljubavni odnos žrtvovao odviše mnogo vremena; taj je odnos zahtijevao
više duševnih sila nego što je bio vrijedan. Inače nisu rijetki sni u kojima se prigodom neke kupnje uzvraća više nego što se moralo platiti za kupljeni predmet, npr. za kazališnu ulaznicu, za voznu kartu na polasku u posjete prijatelju; čovjek se vratio kući s dobitkom, obogatio je svoju nutrinu.

Prošireno je shvaćanje da su sni o novcu povoljni sni. Oni su, dakako, povoljni, kako se to i pretpostavlja, samo u slučaju kad se novac prima ili kad se neočekivano nađe. Onaj poneštoO liljeni student je shvatio zašto je u nekom
naučnom časopisu našao nekoliko novčanica: u njemu se moglo naći nešto korisno. Prastara legenda o skrivenom blagu u oranici sniva se često u različitim varijacijama. U takvim je prilikama nađena dragocjenost ili blago uglavnom zlato. Ono se najčešće sastoji od zlatnika, o čemu, kao što znamo, pričaju mnoge bajke. Državna valuta u zemlji snova je zlatna valuta! Banknote se u snu pojavljuju rjeđe u vezi s većim iznosima. Nesvjesno ipak zna još posve malo o modernom obračunskom prometu. Ono se jedva i služi čekom i ne zna ništa o kliringu. Njegova je teorija o novcu nadasve jednostavna. Novac je snaga, psihička energija, spremna da nešto isposluje. Posjedovanje novca otvara nove
mogućnosti. Novac u snu je mjerilo raspoložive energiie koju moramo  uložiti da bismo nešto pribavili. Stvari potrebne za život ne možemo dobiti besplatno. Život je »Skup«, moramo ga skupo plahtiti! Svaki nas uspjeh ponešto stoji. Ti se troškovi pokatkad privode svijesti u snima o novcu. U novčanim se svotama može izraziti potencija ili impotecija svake vrste kao posjed, kao dobitak ili gubitak. Osobito je ugodno kad čovjek poslije bolesti, poslije nekog životnog, gubitka, nađe novac u svojoj kući ili u svojim rukama, kad je, dakle odjednom opet bogat a ne više siromašan.

U sdima žena ima novac u maloj ručnoj torbici često erotičko značenje. Taj novac je, tako reći, zaliha ženskog erosa. U svim snima o novcu valja posvetiti pažnju - što, uostalom, važi i inače u svakoj prilici - porijeklu novca, mjestu na kojem je dobijen ili izgubljen, naročitim okolnostima koje prate zgode o novcu. Posve je jasno da nije bez značenja metal kovanog novca; baš ovdje se ne smije
zaboraviti da nešto značajno može započeti od nečega najneznatnijeg, npr. od sitnog bakrenjaka.

San će možda uputiti opomenu - koja se, uglavnom, ne prihvaća - onome tko se u žiVOfu ne služi svojim silama i darovitošću. To je u snu većinom vrlo siromašan čovjek; često ga prati neki nemili lik sjene.

Snivač je u nekim snima u vezi s bankom. Banka je moderan simbol. Postoje sitne zgode sna koje se brinu da ...-čoVjeiCu na bankovnom šalteru budu isplaćene neočekivane svote, ili da banka isplaćuje u stranoj i nepoznatoj valuti.
Događa se i to da je netko u nekoj stranoj banci uložio poveći kapital, a sad je banka zatvorena. Zatvorena je banka postala simbol vlastitih unutrašnjih energija do kojih vlasnik ne može doprijeti.

Ponekad se pojavljuje Zemaljska banka kao najdublja unutrašnja centrala energije. Tko u njoj može nešto dobiti, taj ·svijetu svoga Ja, svojoj vanJskoj aktivnosti pribavlja nove snage: tko je deponirao vrijednosti, taj ponovo uzima
energije koje su prethodno bile investirane u vlastiti svijet. Covjek, recimo sanja: »Netko je htio odozdo provaliti u banku.« Tu se odozdo iz vlastite mračne dubine, iz svijeta sjene, iz mjesta što ga osjećamo kao nešto što je dolje, događa napad na naš centar energije, koji mi, doduše, osjećamo, ali ga ne vidimo. Pitat ćemo se: Tko nas to želi okrasti u središtu naših sila? Drugi je čovjek pošao u banku, i tamo ga Je netko napao mačetom; to očito nema više nikakve veze s novcem. Njegova unutrašnjost naprosto sadrži snažnu, razornu i agresivnu energiju. Primitivna je snivačeva sila, čini se, zloćudna.

ERNST AEPPLI

S NJEMACKOG PREVEO DRAGO PERKOVIć