MUZIKA SNA

Doživljaj slike ima u snu mnogo veću vrijednost od doživljaja tona. Ali nesvjesno počinje u gdjekojem snu i muzicirati. Kad se tako nešto dogodi, kad se oglasi jedan jedini instrument ili kakav orkestar, tad se može naslutiti da je posrijedi zbivanje iz područja čuvstava koje pronalazi takav muzički odgovor - sna. Duša muzicira u određenim
situacijama; u pozadini prate dan njezini tonovi. Ponekad nabuja muzika do pune orkestralne oluje čiju harmoniju vodi neka unutrašnja instancija, »dirigent« koji raspolaže čuvstvenošću. Takav unutrašnji orkestralni koncert je uvijek doživljaj sna pozitivnog značenja. Može li se taj sud protegnuti i na onu divnu nadzemaljsku muziku za koju smrtno ugroženi misle da je čuju u snu - to je pitanje nazora o svijetu.

Snivač prima ponekad zapovijed da i sam sudjeluje u nekom orkestru. On treba da njime dirigira ili da i sam bude svirač. »Ja« očito ne smije ostati po strani u toj harmoniji čuvstava. U tim snima treba upamtiti tko sudjeluje u svirci i gdje se muzicira; to je katkad mjesto s kojim
smo sudbinski povezani.

Ne može se osporiti da pojedini muzički instrwnenti mogu imati seksualno značenj e. Tako su gudački instrumenti -violina, čelo, kontrabas- ženski, i to ne samo zbog svojih istaknutih oblina; svirač sa svojim gudalom je, dakako, muško. 

Neki tridesetogodišnji snivač mora uzeti svoju violinu, koja je očito u djevojačkoj sobi njegove bivše roditeljske kuće, da bi tako ušao u prirodni odnos prema ženi; u djevojačkoj sobi je, naime, ostao jedan dio njegove erotičke snage, njegova libida.

Smisao tih snova o instrumentima proteže se od grube usporedbe sa seksualnim aktom pa sve gore do duhovnog doživljaja najblagozvučnijeg erosa. Muški su instrumenti ponajprije drveni i metalni puhački Instrumenti, Kakav li je kakav je imao erotički smisao, kakav čeznutljiv zov ljubavi bio tugaljivi zvuk lovačkog roga u romantici! 

Klavir pada u oči svojom tastaturom koja zrači određeni slijed tonova. Stoga se u snu o klaviru moze intonirati konvencionalna čuvstvena ljestvica. Polazeći od čuvstvene skale kao tumačenja, postaje razumljiv onaj san u kojemu duboke tipke za lijevu ruku nisu više proizvodile ton jer su se zaglavile. Na raspolaganju mu je bio samo svjesni desni 
niz tipaka, tj. visoki, vedri, a ne dubinski tonovi ..

U neke su snivačice bile pokretne samo crne t1pke poluglasova. Na njima je svirala tužnu i neharmoničnu pjesmu. Njoj je i samoj sinuo u glavi smisao te gotovo humoristčne usporedbe. - Često se događa da neka određena tipka zataji. Ona ostaje utisnuta kao da se zaglavila. Snivač je sav zapanjen jer je njezin naziv,, na primjer »e« ili. »h«, ujedno i početno slovo imena čovjeka s kojim je snivač u sukobu.

Pjesma, ljudski muzički izraz, čuje se u snu rijetko kad, i to samo kao daleka melodija neke nepoznate zene, neke anime, koja bi poput Solveige htjela dozvati svjetskog putnika Peer Gynta, da se vrati kući. Pa ipak može neka pjesma sna pratiti čovjeka čitav dan, i mi se pitamo : »Gdje smo tu pjesmu čuli prvi put? Zašto nas se dojmila? Je li to u vezi
s melodijom? Je li to tekst? Ili oboje zajedno?« Mnogi odrasli čuju u snu dječje pjesme ili nezgrapne šlagere 1z pubertetskog doba. Često odjekne nešto posve bezazleno, npr. »Došao je maj!" Snivaču se na tako banalan . način mora učinti  shvatljivim ono što se dogodilo u njemu.  Sentimentalni šlageri iz opera i opereta vrte i u snu svoje ploče - često
je to religiozna pjesma. Od jednog. se smvača, u jednoj od teških epoha njegova života, zahtijevalo da intonira koral »Slava Tebi, veliki Bože«. On se zbog toga ljuti, ali već sjedi za orguljama kao svirač. Nigdje, međutim, ne može naći note toga korala, a da svira napamet - Francuz kaže par coeur! -to se ipak ne usuđuje. Na kraju je shvatio da Je u to doba nedaća započeo novi život, da bi se zbog toga morao više zahvaljivati nego žaliti.

 U svih su snova o pjesmama važna objašnjenja i domišljaji. Tek oni omogućuju tumačenje. Trebalo bi svaki put pokušati da se pronađe tekst pjesme od koje se u snu čuo jedan stih, da se o njemu porazmisli i da snivač ako je u snu sam pjevao, pjesmu i otpjeva. Tako će se steći neobično unutrašnje iskustvo.

ERNST AEPPLI

S NJEMACKOG PREVEO DRAGO PERKOVIĆ