Svojedobno je kontroverzni japanski časopis „Japanalyses“ objavio listu najbizarnijih razvoda brakova. Među prvih deset, uz recimo, „katastrofalno parkiranje“ ili „redovito loše pečene odreske“, visoko kotira i razvod zbog „hladnih nogu u bračnoj postelji“ ili, medicinski rečeno, zbog slabe cirkulacije u ekstremitetima. Općenito, kad se u običnom govoru spominje „loša cirkulacija“, onda se često misli na upravo ovakve u osnovi nebitne tegobe izazvane nedovoljnim prilivom krvi.
No, problem cirkulacije mnogo je širi i ozbiljniji ako se radi o onoj vitalno važnoj cirkulaciji kojom se osigurava dotok krvi u sve stanice našega tijela, posebno u mišiće kralješnice, te vitalne unutrašnje organe. Zakaže li ta cirkulacija, posljedice su mnogo ozbiljnije od razvoda zbog hladnih nogu.
Joga barem polovicu svojih brojnih zdravstveno-terapijskih djelovanja ima zahvaliti poboljšanoj cirkulaciji; u mišićima i unutrašnjim organima podjednako. No, pođimo redom...
CIRKULACIJA U MIŠIĆIMA
Znate li da jedan gram mišićnog tkiva sadrži otprilike 8 metara kapilara, tih najtanjih krvnih žilica koje čija sveukupna duljina u čovječjem tijelu dosiže 100.000 kilometara!
No, koliki će utjecaj ti minijaturni kanalići imati na naše zdravlje, ovisi o tome kolika količina krvi protječe kroz njih. Fiziologija kaže egzaktno: u mišiću, koji miruje postoji 1056 otvorenih kapilara po četvornom milimetru, a u mišiću, koji radi 2010. Jasno je, dakle, koliko tjelesna (mišićna) aktivnost pridonosi općoj cirkulaciji; arterijskoj i venskoj podjednako. Jasno je da će svaki oblik tjelovježbe pojačati arterijsku cirkulaciju. Trčanje, gimnastika, plivanje, tenis... No, da li je problem time riješen?
I što tu još može ponuditi joga?
Nažalost, postoje brojne kategorije ljudi kojima su određeni oblici tjelesni aktivnosti apsolutno neprimjereni. Recimo, osobe s degenerativnim promjenama na koljenima sasvim sigurno ne mogu svoju cirkulaciju poticati trčanjem, jednako kao što stariji ljudi ili srčani bolesnici uglavnom ne smiju igrati tenis.
Joga nudi niz vrlo mirnih vježbi, koje izazivaju minimalan napor srčanožilnog sustava ili tek neznatno povećanje naprezanja, a da je učinak cirkulacije u mišićima i zglobovima i te kako osjetan. Kod nekih jogijskih vježbi osjetit ćete već nakon 3-4 minute izvođenja onu karakterističnu toplinu zbog pojačanog priliva krvi u mišiće, a da se disanje pritom neće niti malo ubrzati zbog napora.
Posebna je grupa vježbi kojima čak i stanja apsolutnog mirovanja nekog zgloba ili organa mogu izazvati pojačanu cirkulaciju. Kako? Jednostavno, tzv. mehanizmom reaktivne hiperemije; fiziološkim fenomenom da se nakon što u nekom dijelu tijela zaustavimo cirkulaciju, naknadno, po prestanku blokade, pojavi intenzivna „hipercirkulacija“ što se lako može i osjetiti (toplina + trnci) i vidjeti (crvenilo na koži).
Jasno je, dakle, koliko jogijske vježbe mogu biti dragocjene rekonvalescentima ili ljudima u trećoj životnoj dobi, ali i mladim i zdravim ozlijeđenim sportašima i svima ostalima kojima je cirkulacija i te kako potrebna, a ne smiju se izlagati naporima.
VENSKA CIRKULACIJA
Da li ste se ikada zapitali zašto jogiji čak i pretjerano, hvale razne varijante vježbe stajanja na glavi?
Mnogo je razloga (većina izlazi iz okvira današnje teme), ali činjenica je da upravo ove (tzv. inverzivne vježbe) trenutno i pouzdao odstranjuju sve smetnje venske cirkulacije nastale uslijed stajanja, nekretanja, pretjeranog intelektualnog rada i sl.
Kod četveronožaca (psa ili konja) masa tijela je paralelna s tlom, a težina raspoređena je ravnomjerno i problem venske cirkulacije ni izbliza nije tako izrazit kao kod čovjeka. Njegova je cirkulacija okomita i gravitacija pri tome ima prvenstvenu ulogu. Ispod razine srca time je prvenstveno pogođen krvotok vena. Naime da bi se venozna krv vratila u srce i pluća, mora savladati silu teže, upravo zbog mišićnih stezanja koja komprimirajući vene vraćaju krv prema srcu, pri čemu zalisci služe kao ventili u jednom smjeru, sprečavajući čitavo otjecanje prema natrag. To je rješenje zadovoljavajuće za običnog čovjeka koji, da bi postojao, mora istrošiti svoje mišiće, ali za intelektualca, koji odviše sjedi, stezanja mišića su nedovoljna da bi osigurala venama normalnu brzinu protoka krvi, što uzrokuje akumulaciju venozne krvi u nogama, osobito u trbuhu, gdje krv miruje u organima, i kvari njihov normalan rad.
U dijelovima tijela koji su smješteni ispod srca, povratak venozne krvi olakšan je time što vlastita težina djeluje u smjeru kretanja, ali je nasuprot tome zakočena cirkulacija u arterijama i to upravo prema mozgu; to je još nepovoljnije za intelektualca koji se bavi gotovo isključivo umnim radom a čiji mozak kao veliki potrošač kisika ima potrebu za dodatnim prilivom krvi!
Na stotine je jogijskih vježbi (asana) koje potiču cirkulaciju prema mozgu, a raspon im se kreće od najlakših (mirno i polagano okretanje glave), pa do najtežih poput stoja na glavi, koji je u neku ruku za mnoge (pogrešno!) simbol joge. Sve te vježbe osiguravaju ispiranje mozga velikom količinom krvi te pod lakim pritiskom uklanjaju i spazme krvnih žila koje su, uz ostale tegobe, uzrok velikom broju glavobolja. Stoga se joga pokazuje učinkovitom prevencijom svih oblika lošom cirkulacijom uvjetovanih glavobolja.
Važnost svega rečenoga, kad je mozak u pitanju, shvatit ćemo tek kad se podsjetimo da mozak svakodnevno ispire prosječno 2000 litara krvi. Jedan gram bijele moždane supstance ima čak 300 metara kapilara, a moždana kora, slavna »siva tvar« krije u sebi tisuću metara kapilara!
„DIJAFRAGMA JE DRUGO SRCE“
Malo je poznato da se dubokim disanjem djeluje na cirkulaciju. Pojam „pojačane cirkulacije“, naime, uvijek je vezan i uz „pojačani napor“, kretanje, vježbanje... No, nije tome baš tako. Ukratko, sjednete li u naslonjač i duboko dišete, osjetno ćete - premda nepokretni - pojačati cirkulaciju u predjelu abdomena.
Razlog je u tome što je dobar rad ošita (dijafragme) od osnovne važnosti ne samo za punjenje i pražnjenje pluća, već i za cirkulaciju krvi. Duboko i mirno disanje, naime, stvara ritmičku izmjenu tlakova grudne i abdominalne šupljine što je, kažu fiziolozi, jedan od ključnih preduvjeta dobre cirkulacije.
Joga je već davno naglašavala važnost dubokog i MIRNOG disanja kao i vezu disanja i cirkulacije. Jedan od prvih europskih autoriteta joge, Andre Van Lysebeth u svojoj knjizi „Učim jogu“, piše:
„Kad je disanje kratko i teško, krv se slabije penje prema gore, pa može doći do njenog nakupljanja u venama. Zato je važno izbjegavati situacije koje ga ometaju: pušenje, loše držanje, stalna napinjanja itd. Velika vena, koja neprekidno izlijeva u srce krv koja dolazi iz jetre, pravilno se prazni usisivanjem koje obavljaju pluća pri disanju. Ako jetrena venozna krv ne protječe slobodno, jetra otiče, krv navaljuje s neugodnim protudjelovanjem na cirkulaciju krvi koja dolazi iz probavnog trakta te dolazi do poremećaja probave.“
Udišući, dakle, ne uvlačite zrak samo u pluća, nego također pumpate krv u tkivo cijelog tijela. Prema istraživanjima P. Hégera, upravo u trenutku kad pluća sadrže najviše zraka sadrže također i najviše krvi.
„Dijafragma je drugo srce“ slikovito kažu jogiji, jer njeni pokreti poput klipa pune osnovu pluća i obilno potiču vensku cirkulaciju.
ČUVAJTE KRALJEŠNICU, ŠETAJTE I NE DEBLJAJTE SE!
Atrofija leđnih mišića, koja je tako raširena među intelektualcima, povlači za sobom mnoštvo neugodnih posljedica, uzrokovanih smanjenjem priliva krvi u leđnu moždinu, koja ima cirkulaciju zajedničku s mišićima kralješnice.
Jogiji su razvili doslovce na TISUĆE VJEŽBI ZA DOBRU CIRKULACIJU U PREDJELU KRALJEŠNICE, jer su još prije 5.000 godina znali ono što mnogi suvremeni ljudi ni danas ne znaju: cirkulacija u kralješnici izravno djeluje na cijelo tijelo, a ne samo na mišiće kralješnice. Jer, pojednstavljeno rečeno, ako je priliv krvi smanjen, organi koji ovise o živcima što se račvaju iz kralješnice ne mogu održati svoj integritet i iz toga proizlaze funkcionalne smetnje koje se pretvaraju u različite organske tegobe.
Dakle, vježbajte! Umjereno i redovito.
Kineziolozi se slažu da je tjelesna aktivnost najprirodniji i najjednostavniji način da se pospješi cirkulacija i spriječi nakupljanje krvi u venama. Dovoljna je svakodnevna kratka šetnja od oko pola sata i nekoliko posebnih vježbi. Ujutro, ležeći na leđima, podignutih nogu može se voziti bicikl ili raditi škare ili, pak, podizati i spuštati noge. Navečer mogu pomoći masaža stopala i opuštanje te vježbe podizanja na prste. Jogiji će dodati da ove vježbe djeluju istovremeno i na olakšavanje rada srca, te na opći osjećaj opuštenosti i mira.
Prekomjerna tjelesna težina pritišće stjenke vena i može pridonijeti stvaranju varikoziteta. Treba jesti mnogo voća i povrća, koje pospješuje rad crijeva jer sadrže mnogo vlakana. Zatvor negativno djeluje na cirkulaciju krvi: naduta crijeva mogu je usporiti, dakle, nadutosti tijekom dulje vremena može izazvati proširenje vena. Češnjak, luk i poriluk sadrže tvari koje smanjuju nakupljanje krvnih pločica (trombocita), a time i opasnost od stvaranja ugrušaka.
Velika toplina također je veliki neprijatelj dobre cirkulacije jer širi krvne žile. Treba izbjegavati tople kupke, najbolje je tuširanje mlakom vodom.
ZAŠTO GUBIMO BITKU S CELULITOM?
Prema međunarodnoj statistici osamdeset posto žena koje su prekoračile tridesetu primjećuje na svojim bedrima ili ispod brade odvratne nakupine takvih mekanih jastučića. I ne morate obvezno biti punija da postanete vlasnica takvih nakupina. Prema istraživanju švedskih znanstvenika na uzorku od 1360 žena s problemom celulita (1992. godine) samo 60 posto statistički obrađenih žena ima problema s debljinom.
Često se pogrešno poistovjećuju pojmove sala i celulita što i ne bi bila osobito značajna pogreška kad bi u pitanju bila samo terminologija No, suština problema je u činjenici da za eliminiranje celulita ne vrijede pravila što važe za eliminiranje običnog sala.
Znanost danas poznaje brojne uzroke ovoj pojavi; od nasljednih faktora i hormonalnih poremećaja, do loših cipela i uske odjeće, no najčešće se smatra da je glavni uzrok slaba cirkulacija u venama, od čega praktički sve i počinje. Celulit se obično stručno definira kao otežana mikrocirkulacija u masnom tkivu. Celulitne stanice su "bolesne masne stanice" potkožnog tkiva nastale kompliciranim metaboličkim procesima, koji bi se pojednostavljeno mogli opisati kao nakupljanje vode između masnih stanica što dovodi do postepene degeneracije tih stanica i prekid "svih normalnih veza" s ostalim dijelovima organizma. I upravo su zbog tih poremećenih komunikacija
svi poticaji mršavljenja, koje raznim načinima reguliranja težine dajemo masnim stanicama (i na koje one reagiraju) uopće ne dolaze do celulitnih stanica koje su "komunikacijski izolirane", bez normalne cirkulacije i živčanih podražaja. Rezultat svega toga je - porazan. Možemo trčanjem ili dijetom, recimo, skinuti 10 kg, naslage celulita će uglavnom ostati nepromijenjene.
Riječ je o celulitu povezanom s prekomjernom tjelesnom težinom. Volumen masnih stanica ubrzano se povećava pa one pritišću krvne žile sprječavajući pravilan optok krvi i limfe (tekućine u kojoj su i međustanične tekućine nastale od otpadnih tvari, a koja protječe tijelom sustavom žila paralelnih s krvnim žilama). U međustaničnim prostorima nakuplja se tekućina koja dodatno pritišće krvne žile i time potiče stvaranje celulita.
Joga u bitku s celulitom ulazi sa svoja dva najjača oružja:
Uspostavljanjem savršene cirkulacije u cijelom tijelu i postizanjem općih uvjeta za kompletno zdravlje što se u ozračju činjenice da celulit često ima potpuno skriven uzrok, pokazuje kao jedino moguće rješenje. Ili, kako je to jednom rekao japanski jogi Hiroshi Hayashi:
„Ako među sto jednakih jaja morate uništiti mućak, bacite sva jaja i ne možete pogriješiti. Jednako je i s celulitom. Učinite Vaš organizam savršenim i negdje u tom procesu garantirano ćete ukloniti i uzrok celulita.“
Autor: VLATKO MIŠKOVIĆ (Medical Yoga Centar)
bglavac
edin.kecanovic
