Upisao:
OBJAVLJENO:
PROČITANO
977
OD 14.01.2018.PUTA
Glad...
U neke dane... lijene i snene... kad se ništa ne događa, ispod struka zažubore bistri potoci, zašume uzdasi, uznemire se gladne zvijeri i zatrepere krila leptira. U takve dane teško prelazim u drugo stanje ohrabrenja, misao bi htjela otvoriti oči, ali gladne zvijeri ispod struka pričaju svoje, svi dijelovi izlaze iz tijela van na svjetlost, odvajam se od nepotrebnog tkiva i onda ono bitno skupim pa izmjerim težinu svega. U pjesmi ostaje zapisan trag tvog postojanja oko mene, dok se ne umirim... mutna od snova i želja, dok oba života ne obojim u bijelo i dok smislim ime za tvoje novo prisustvo, dio života iz mene izmiče, a zvijeri gladne i luduju jer ih nervira treptaj leptirovih krila, poneki uzdah i žubor potoka. Čudna je stvar ta glad. Uvijek otvori oči baš tada kad ih treba otvoriti.
bglavac
edin.kecanovic
