Jedanaesti po redu znak u Zodijaku je Vodenjak. Za razliku od Saturna i Jarca koji označavaju fatalnost inkarnacije snaga, Uran i Vodenjak donosi nadu i oslobođenje od materijalnih okova. Saturn je Vrijeme, dok Uran nema trajanja, već je trenutačan, transcendentalan; tu se radi o razdvajanju, uništenju i reanimaciji dugo zatvorene, interne, paralizirane svijesti...
U davna vremena su ljudi, kažu legende, živjeli mirno i bez većih problema. Ali kako je vrijeme prolazilo, zlo je sve više zahvaćalo ljude. Počeli su da međusobno ratuju, varaju jedni druge i ubijaju...
I tako Zeusu dopru do ušiju glasovi o nevaljalštini ljudi i siđe na zemlju da se i sam uvjeri u priče. Obukavši se u odijelo prosjaka, dođe do dvora kralja Likaona i zatraži konak. Ovaj ga prvo odbi a kad mu rekoše da je to sam Zeus, Likaon odluči da mu se naruga. Naredi da se ubije i skuha jedan rob (neke legende kazuju da je to bio njegov sin) i posluži Zeusu za jelo. Zeus je, razumljivo, shvatio što mu Likaon nudi i, razbješnjevši se, pretvori ga u vukodlaka. Onda se vrati na Olimp i pusti na zemlju strašan pljusak koji sve živo potopi.
Spasio se samo Prometejev sin Deukalion sa ženom Pirom (kćerkom Pandore i Epimeteja, Prometejevog brata). On je brodom doplovio do brda Parnasa (gdje je danas Sveta gora) i tu su, pred razvaljenim žrtvenikom boginje Temide počeli da mole Zeusa da obnovi ljudski rod. On im je uslišio molbu i tako su ljudi ponovo nastanili našu planetu.
Ova legenda poslužila je, kasnije, kao podloga za priču o pravednom Noi i potopu koji je zadesio Zemlju...
Izvor.
bglavac
edin.kecanovic
