Današnji sveti zaštitnik je papa Celestin I, koji je kao 43. papa vladao od 422. do 432. Po jednima rođen u Rimu, po drugima u Kampaniji, sin Priska, spominje se prvi put kao Celestin đakon u ispravi pape Inocenta I. iz 416. Kao namjesnik Kristov bio je vrlo energičan i aktivan. Borio se protiv raznih krivovjernih nauka i sljedbi u ranoj crkvi, prije svega protiv nestorijanizma i pelagijanizma. Prema učenju carigradskog patrijarha Nestorija Krist nije bio jedinstvena osoba nego je postojao kao dvije osobe i imao dvije naravi, božansku i ljudsku. Pelagijanizam, koji se širio u južnog Galiji i Engleskoj, prenaglašavao je čovjekovu slobodnu volju i naravnu mogućnost da dosegne spasenje. Za vrijeme Celestinovog pontifikata održan je III. opći sabor u Efezu (431), koji je osudio Nestorijev nauk, a Mariju svečano proglasio Bogorodicom. Saborska odluka o Marijinom bogomajčinstvu smatrana je u Rimu kao istinska pobjeda papinih nastojanja i zalaganja njegovog izaslanika Ćirila Aleksandrijskog.
Izuzetno je zaslužan za pokrštavanje Irske jer je 431. poslao na Zeleni otok opata Paladija, a po nekima i svetog Patrika, da tamo šire Radosnu vijest. Posebne zasluge stekao je i u graditeljstvu. Obnovio je i poljepšao takozvanu Julijevu baziliku, koja se danas zove Santa Maria in Trastevere, a bogata je prekrasnim mozaicima. Dao je sagraditi i baziliku svete Sabine na brežuljku Aventinu, u kojoj svake godine na Pepelnicu u Rimu svečano započinje korizma. Preminuo je u Rimu 27. srpnja 432. Umjetnici ga često prikazuju s golubicom, zmajem i plamenom.
Ptreuzeto:http: //www.zupajastrebarsko.hr/
vanessa
bglavac
edin.kecanovic
