Danas slavimo svetu Apoloniju iz Aleksandrije, mučenicu iz III. stoljeća. U vrijeme posljednjih godina vladavine rimskog cara Filipa Arapina (vladao je od 244. do 249) u narodu je izbila buna. Kao odgovor buknuo je progon u kojem su pogubljeni mnogi kršćani, a njihova imanja su pljačkana i paljena. U egipatskom gradu Aleksandriji pored ostalih uhvatili su i đakonicu Apoloniju, stariju kršćanku, uglednu, mudru i omiljenu predvodnicu tamošnjih vjernika, glasovitu po svojem apostolskom radu i svetom životu. Tukli su je, šamarali i čupali joj zube kliještima, ali se nije odrekla svoje vjere. Potom su naložili vatru i zaprijetili joj da će ju baciti u oganj ako se ne odrekne svoga Boga i vjere u Isusa Krista. Ona je zamolila da je načas oslobode, a kad su to učinili, sama je skočila u vatru i izgorjela.
Dogodilo se to godine 249, a Dionizije, biskup Aleksandrije (247-265), u svojem pismu Fabijanu, biskupu Antiohije, s divljenjem i bez osude opisuje Apolonijin čin. I sveti Augustin u svojem djelu „O državi Božjoj državi“ ističe da je slobodno svojom voljom poći u smrt, samo da se izbjegne grijeh i govori da je taj čin posljedica naročite pobude od strane Duha Svetoga. Štovanje svete Apolonije brzo se raširilo najprije na Istoku, a zatim i na Zapadu. Sagrađene su mnoge crkve i kapele u čast aleksandrijske mučenice. Umjetnici je obično prikazuju kao mladu djevojku i često je slikaju s kliještima u rukama ili sa zlatnim zubima na ogrlici. Zazivaju je kod zubobolje i stomatoloških problema, a zaštitnica je zubara, stomatologa, dentalne medicine te mnogih gradova i župa diljem svijeta.
bglavac
edin.kecanovic
