|
PRIJETNJA IZ ELEKTRANA NAKON POŽARA RADIJACIJA ČETIRI PUTA VEĆA OD PRIHVATLJIVE | |
|
Prvi znak ozračenosti mučnina i povraćanje | |
| Hrvatska, kao i cijela Europa nemaju razloga za zabrinutost od posljedica ekspolozija u nuklearki u Fukušimi, poručuju iz Državnog zavoda za radiološku i nukleranu sigurnost | |
 ZAGREB Razina zračenja od 400 mSv/h (milisieverta na sat), kakva je prema službenim podacima zabilježena u Japanu jučer prijepodne, nakon požara u spremištu ozračenog goriva u jedinici br. 4 elektrane Fukušima 1, četiri puta je veća od prihvatljive razine radijacije za čovjeka. Za usporedbu, količina zračenja od 100 millisieverta godišnje najniža je razina zračenja kod koje se evidentno povećava mogućnost obolijevanja ozračene osobe od raka, dok akumuliranje 1.000 millisieverta uzrokuje fatalni rak nakon dulje vremena kod oko pet posto ozračenih osoba. Jednokratna doza od 1.000 millisieverta, što je više nego dvostruko iznad zračenja zabilježenog jučer u Japanu, izaziva radijacijsku bolest, koja se u početku manifestira kao viroza praćena mučninom, povraćanjem, glavoboljom i temperaturom, a karakteristizira je i smanjenje broja bijelih krvnih zrnaca, odnosno stradavanje koštane srži. Ovakva doza radijacije nije fatalna za čovjeka. Visoka doza Jednokratna doza zračenja od 5.000 millisieverta fatalna je za čovjeka, i to unutar mjesec dana za otprilike 50 posto ozračenih osoba, dok zračenje od 10.000 millisieverta završava smrću u nekoliko tjedana. – Doza zračenja od 400 millisieverta definitivno je visoka doza, no vrlo je teško procijeniti hoće li ona, i kako, djelovati na ljude. Takvo je zračenje izmjereno unutar nuklearne elektrane, a izvan njenog kruga znatno je manje, pa je za procjenu posljedica po ljudsko zdravlje potrebno puno više podataka od onih
Stručnjaci koji se nalaze na toj lokaciji jedini mogu procijeniti kakva je stvarna opasnost za stanovništvo, smatra Ranogajec. Ako se doista radi o visokoj radijaciji, preporuke ljudima da ostanu u kućama nisu dovoljne, već je potrebna evakuacija jer se stambene jedinice ne mogu hermetički zatvoriti. – Za Hrvatsku je sve to veoma daleko, ali je pitanje kako će se stvari razvijati. Nadam se da neće doći do najveće nesreće – veli Ranogajec. U Državnom zavodu za radiološku i nukleranu sigurnost poručuju da Hrvatska, kao i cijela Europa nema razloga za zabrinutost od posljedica ekspolozija u nuklearci u Fukušimi. Ravnatelj Državnog zavoda za radiološku i nukleranu sigurnost doc. dr. Dragan Kubelka, odlučno odbacuje mogućnost ponavljanja černobilske katastrofe ako se radioaktivni oblak kroz dva tjedna nađe nad Europom, objašnjavajući da se ove dvije nuklearke ne mogu usporediti. U prvom redu, tvrdi Kubelka, radi se o potpuno različitim tehnologijima, a isto tako havarija u černobilskoj nukleraki dogodila se kad su reaktori bili u punom pogonu, dok su Japanu nakon potresa i tsunamija sve elektrane u zaustavljanju. Nema razloga za paniku – Naša je procjena da i u najgorem japanskom scenariju ne bi trebalo poduzimati mjere zaštite i da apsolutno nema razloga za paniku, budući da je količina zračenja u Japanu u stalnom opadanju. Kako ne bi dolazilo do neutemljenog širenja panike, građanstvo upozoravamo da prate upute našeg zavoda i Državne uprave za zaštitu i spašavanje s obzirom da su to jedine dvije institucije u Hrvatskoj koje po tom pitanju mogu davati relevantne podatke, ističe Kubelka. Ljerka BRATONJA MARTINOVIĆ, Barbara ČALUŠIĆ --------------------- preuzeto iz novog lista
lp, boro
|
edin.kecanovic
bglavac
vanessa
irida
