Sobnim biljem ili pak vazom rezanog cvijeća možemo podići razinu ugode boravka u svome domu, te u njega unijeti malo zelenila koji nas podsjeća na šume, parkove i livade, iako se nalazimo unutar svoja četiri zida.

Svaka ima svoju osobnost

Ipak, briga o sobnom bilju nije šala i riječ je o putovanju kroz svijet hortikulture, jer svaka biljka ima svoje prohtjeve, svoj karakter te trebamo pomno proučiti koji joj faktori iz okoline čine dobro, a koji zlo.

 

 

 

Tako Asparagus voli boraviti u prostoru u kojem

je visok stupanj vlage u zraku i nalaziti se u polusjenovitom mjestu odnosno ne voli se 'pržiti' izravno na suncu.

Azaleja je odličan izbor za one koji i zimi vole uživati u bojama proljetnog cvijeća. Ona cvate kroz cijelu zimu pa sve do sredine proljeća. Ona uživa u boravku na izravnom suncu, ali ne voli previsoke temperature. Loše uspijeva u prostoru s centralnim grijanjem.

Fikusu Benjaminu potrebno je oko tri mjeseca da se privikne na novi životni prostor. On se razboli ako boravi na propuhu, a ukoliko ne dobiva dovoljno svjetla, lišće mu počne žutjeti i otpadati.  

Tamnozelena Aspidistra idealan je odabir za sve one koji bi u svojem domu željeli osjetiti dodir s prirodom, ali su po prirodni nemarni ili pak nemaju previše vremena za brigu o bilju. Ona dobro podnosi boravak u sjeni, dimu, plinu, a nije zlopamtilo te vam neće zamjeriti ni zaboravite li je redovito zaliti.

Zašto se uopće truditi?

Sobno bilje čini puno više od toga što prostor u kojem živimo čini ugodnijim i ljepšim. Osim što godi našem oku, sobno bilje može podići stupanj naše životne kvalitete jer ima blagotvorno djelovanje na naše cjelokupno zdravlje.

Biljka Photo gifttree.com

Istraživanja koja je provodila NASA otkrila su kako sobno bilje čini čuda kad je u pitanju poboljšanje kvalitete zraka u prostorima u kojima živimo. Njihovi su rezultati pokazali kako sobno bilje u samo 24 sata uspijeva pročistiti i do 87 posto toksina u prostoriji u kojoj se nalazi.

Druga znanstvena istraživanja su pokazala kako ljudi koji stanuju u prostorima u kojima se nalaze i sobno bilje imaju veći stupanj optimizma, ali i mirnoće. Također, pacijentima koji borave u bolnicama, a njihov prozor bolničke sobe gleda na park ili vrt, vrijeme oporavka traje puno kraće.

Norveški stručnjaci za agrikulturu proveli su studiju koja je dokazala kako sobno bilje smanjuje stupanj umora, učestalost kašlja, bolova u grlu kao i svih bolesti koje su povezane s prehladom i to za čak 30 posto. Bilje smanjuje količinu prašine u prostoru i stupanj vlage u zraku.

Postavite li sobno bilje na mjestu na kojem radite, znanstvenici tvrde kako ćete poboljšati kvalitetu obavljanja posla i sebi i svojim kolegama. Stručnjaci tvrde kako su provedenim eksperimentima dokazali kako sobno bilje na radnom mjestu povećava kreativnost te produktivnost zaposlenika.

Narodna medicina za biljke

Žene koje oduvijek vole brinuti o sobnom bilju ili pak onome koje sade u svojim okućnicama ili vrtovima stoljećima su razvijale recepte kojima mogu svoje biljke učiniti ljepšima, bujnijima i zdravijima. Te su se mudrosti prenosile s koljena na koljeno i opstale sve do današnjeg vremena kada na tržištu postoji čitava gomila umjetnih tvornički pripremljenih smjesa za hranjenje bilja i njegovo liječenje od nametnika i drugih biljnih bolesti.

Prema tim receptima, lončanice i to posebno one koje obiluju lišćem, vole piti ustajalo pivo. Krpom koju ste namočili otopinom piva i mlake vode u omjeru 1:1 možete im očistiti i lišće od prašine. Osim toga, vodom u koju ste dodali malo ishlapljenog piva možete cvijeće i zalijevati. Ukoliko u svom domu ne čuvate ostatke piva, svom bilju možete pomoći i zalijevajući ga otopinom vode u koju ste dodali malo mineralne vode, u koju ste namočili prethodno iskorištenu vrećicu od čaja, vodom u kojoj ste prethodno kuhali krumpir ili jaja, ali i talogom od kave. Navodno pomaže i zalijevate li svoje lončanice vodom u kojoj ste preko noći ostavili da odstoje lupine od jaja ili pak kvasac, bilo svjež bilo onaj u prahu.

Željeli smo provjeriti narodne hortikulturne mudrosti te smo se za pomoć obratili stručnjacima u Botaničkom vrtu PMF-a u Zagrebu.

- Da, to je tzv. narodna medicina za biljke, ali nije hortikulturna praksa kod nas. Stvar je u tome da se dodavanjem taloga od kave, starog piva, čaja ili slično dobije voda obogaćena organskim materijalom. Ipak, nisam baš siguran koliko to zapravo gnoji tlo. Ipak, što više organskom materijala ima u zemlji to je ona rahlija i bogatija te biljci pruža više hranjivih sastojaka - ispričao nam je Vanja Stamenković, viši stručni suradnik u Botaničkom vrtu PMF-a.

Biljke vole banane i jabuke?

Prema starim tajnama hortikulture lončanice, ali i vrtno cvijeće navodno bolje uspijeva ukoliko se u zemlju u kojoj borave umiješaju kore od banane ili pak komadići jabuke. Jabuka navodno na biljke djeluje tako što potiče njihovo cvjetanje.

Želite li da lišće vašeg sobnog bilja bude čisto, oslobođeno od prašine i da se njegovo zelenilo sjaji, narodni recept vam savjetuje da lišće čistite korom od banane. Kako je banana bogata hranjivim tvarima trebala bi na lišće bilja djelovati poput kreme na žensko lice.

- Da, čuo sam za taj trik čišćenja lišća korom od banana. Međutim, kore od banane nekad su se koristile i za čišćenje i laštenje cipela. Stvar je u tome da kora od banana obiluje aminokiselinama koje lišću daju sjaj. Ipak, ako se samo želimo riješiti prašine s biljke jednako ćemo dobre rezultate postići i brišući ga vlažnom krpom - smatra Vanja Stamenković.

www.javno.com.hr