INICIJACIJSKO ROĐENJE
Ezoterizam razlikuje:
fizičko rođenje: događa se s prvim udisajem (astrolozi), odnosno četrdesetog dana od začeća (mislioci koji smatraju da duša tada ulazi u tijelo; cf. Porfirije, O oživljavanju zametka, prij. De l'animation de l'embryion, prij. A. J. Festugiere, R.H.T, sv. III), ili u trenutku začeća (u Kini; cf. H. Dore, Istraživanja o vrstama praznovjerja u Kini, sv. I, ar. 1, 1914).
drugo rođenje: inicijacija (upanayana) u tri prvobitne indijske kaste (v. Kasta), hinduski obred prijelaza u odrasli život u mladih Arijaca smatranih „dvaput rođenima" (dvija) (Athar-vaveda, XIX, 17).
„U trenutku posvećenja, učitelj učenika pretvara u zametak i prima ga u svoju utrobu; tri ga noći nosi u svojem trbuhu i kad ga porodi, Bogovi dolaze da mu se dive." (op. cit, XI, 5 = Veda, sv. II, str. 549).
U općem smislu, o „drugom rođenju" govorimo u slučaju o-breda prijelaza i plemenske inicijacije.
3) spiritualno rođenje, „treće rođenje": INICIJACIJA, POSVE
ĆENJE u najstrožem značenju, pristup u Misterije, izbavljenje,
inicijacijsko ostvarenje.
,„Treće rođenje,' govoreći jezikom alkemije, jest sublimacija'." (R. Guenon, S.F.S.S, str. 233, br. 3). v. inicijacija.
4) I smrt može biti shvaćena kao novo rođenje ili (u reinkar-
nacionista) kao uvjet za novo rođenje, v. palingenezija.
V. život poslije smrti.
5) ponovno rođenje, preporod: uskrsnuće, primjerice bogo
va plodnosti u Misterij ama Srednjeg Istoka i Grčke, npr. Atisa
i Adonisa.
„Atis je uskrsao, eoi!" (krik bakantica u čast Dioniza)* Napomena: Fizička smrt može značiti i inicijacijsko rođenje (npr. parinirvđna Đuddhe; neki teurgijski tekstovi i obredi ta-,-ja ko opisuju i Bardo Thodol u Tibetu).
— Pod općim nazivom „mističnog rođenja" obično podrazumi-
jevamo: drugo rođenje, spiritualno rođenje, ponovno rođenje. Orfički pojam „inicijacijskog rođenja" obuhvaća spiritualno rođenje, novo rođenje i ponovno rođenje.
B. (tekst) O. M. Aivanhov (M. Ivanoff). Amour, Sagesse, Virile (1946). izd. Prosveta. Frćjus; (studija) M. Eliadc, Naissances mystiques (1959), bibl. Idćes, br. 332.