Weil, Simone
UKORIJENJENOST

Simone Weil francuska filozofkinja, esejistkinja, borac u španjolskom građanskom ratu, društvena i politička aktivistkinja, svojom knjigom Ukorijenjenost analizira odnos pojedinca i zajednice, pri čemu oštro luči pojam prava od pojma obveze, koja pravu prethodi, nadređena mu je i relativizira ga. Funkcija je zajednice da svojim članovima u sadašnjosti posreduje vrijednosti prikupljene u prošlosti i slutnje budućnosti. Pritom valja zadovoljiti temeljne potrebe ljudske duše: red, slobodu, poslušnost, odgovornost, jednakost, hijerarhiju, čast, kaznu, slobodu mišljenja, sigurnost, rizik, privatno vlasništvo, kolektivno vlasništvo, istinu. Negdje u poraću, kad je među prvima počeo objavljivati Simonine tekstove, pisao je Albert Camus: "Nemoguće je, čini mi se, zamisliti preporod Europe ako se ne vodi računa o zahtjevima koje je definirala Simone Weil."   "'Ukorijenjenost: preludij za deklaraciju o dužnostima prema ljudskom biću', nastala je 1942. i 1943. u Londonu, a objavljena prvi put 1949. To je najcjelovitije djelo autoričine povijesno-duhovne faze... U tom djelu S. Weil analizira odnos pojedinca i zajednice, pri čemu oštro luči pojam prava od pojma obveze, koja pravu prethodi, nadređena mu je i relativizira ga. Funkcija je zajednice da svojim članovima u sadašnjosti posreduje vrijednosti prikupljene u prošlosti i slutnje budućnosti. Pri tom valja zadovoljiti temeljne potrebe ljudske duše: red, sloboda, poslušnost, odgovornost, jednakost, hijerarhija, čast, kazna, sloboda mišljenja, sigurnost, rizik, privatno vlasništvo, kolektivno vlasništvo, istina. Kad se to uspješno zbude, riječ je o ukorijenjenosti pojedinca u zajednicu i zajednice u vlastitu prošlost, s njezinim vrijednostima i tečevinama, bez čega nema ni budućnosti ni zadovoljavajuće sadašnjosti. U protivnom zbiva se iskorijenjenost s dvostrukom posljedicom. Iskorijenjeni pojedinci i zajednice zapadaju bilo u obamrlost (rimski robovi), bilo u potčinjavanje i iskorjenjivanje drugih (stari Hebreji, Rimljani, novovjeki kolonizatori, fašisti, nacisti i komunisti...)". (iz pogovora Marka Kovačevića) (GG)