Jedna litra vina (vidljivo iz tablice) prosječno sadrži 850 grama vode, katkada malo neprovrela šećera, 60 do 100 grama etilnog alkohola, malo glicerina, kiseline, trijeslovine ili tanin (crno vino), vitamine, polifenole i flavonoide. Osim toga, u jednoj litri bijelog vina ima 20 do 130 miligrama metilnog alkohola, a u crnom vinu 50 do 250 miligrama. Tu, obično otrovnu tvar u vinu, neutralizira svojim djelovanjem etilni alkohol.

Pojačano lučenje sline i enzima. Tako se potiče tek i poboljšava cirkulacija u probavnim organima.

Ubrzavaju se razgradnja hrane i primanje hranjivih tvari. Probava se, općenito, poboljšava.

Sire se krvne žile organa za disanje. Povećava se količina udahnuta zraka.

Šire se krvne žile, pojačava se protok krvi kroz srce. Smanjuje se opasnost od krvnih ugrušaka, a vino pozitivno djeluje i na krvni tlak.

ZA MIŠIĆE

Sire se krvne žile i u mišićima, što pojačava njihovu sposobnost.

Pojačana prokrvljenost, jača otpornost stanica kože, daje osjećaj topline, a ten postaje ružičast.

NA SPOLNE ŽLIJEZDE

Potiče se rad spolnih žlijezda i smanjuje smetnje.

ZA BUBREG, JETRU, CRIJEVA

Uslijed pojačane prokrvljenosti ti organi bolje rade i jače izlučuju otrovne tvari.

Sprečava se slabljenje rada mozga. Opskrba kisikom znatno se povećava, a tako se povećava i sposobnost misaonog sustava.

Istraživanja su ukazala na posebnu važnost polifenola. Kod vina polifenoli potječu iz ljuske, koštica i peteljki grozdova. Polifenoli su, ustvari, imunološki sustav vinove loze, a alkohol u vinu potiče primanje korisnih polifenola putem naših crijeva. Polifenolske veze mogu pri dozrijevanju izazvati kemijsku reakciju. Tako one određuju boju, miris i okus pojedine sorte vina.

Velika važnost polifenola u vinu je njegovo djelovanje kao oksidansa. Polifenoli u stanicama tijela sprečavaju neželjene i opasne reakcije kisika koje uzrokuju nastanak niza bolesti.

Takvim reakcijama kisika nastaju štetni slobodni radikali - molekule kojima nedostaje jedan elektron.

Radikali ga nastoje uzeti negdje drugdje u tijelu te tako izazivaju prave lančane reakcije. Struktura stanice oštećuje se djelovanje slobodnih radikala.

Suvremena medicina polazi od toga da su lančane reakcije, izazvane slobodnim radikalima, odgovorne za nastajanje srčanih bolesti i raka i prerano starenje tjelesnog sustava. Za nastajanje slobodnih radikala odgovorni su mnogi otrovi iz okoliša, zarazne bolesti, cigaretni dim i radioaktivna zračenja.

Vitamini, koji se nalaze u vinu, također djeluju kao antioksidansi a osobito tako djeluju vitamini E, C i beta karoten te kemijski element selen. U usporedbi s voćem, povrćem i sokovima, vino sadrži poznatu »veliku četvorku«: rezveratol, kvercetin, katehin i epikatehin.

Rezveratol je prirodni sastojak vina koji sprečava napad gljivica. Nalazi se u bijelom i nešto više u crnom vinu. Rezveratol je tvar u vinu zbog koje ono od davnina ima najveći ljekoviti učinak. Osim toga rezveratol snižava štetni kolesterol u krvi, a povećava korisni kolesterol, smanjuje opasnost nastajanja krvnih ugrušaka i štiti od upala unutrašnjih stijenki arterija.

Kvercetin je polifenol koji također djeluje kao antioksidans i tako štiti od slobodnih radikala.

Kvaščeve gljivice u vinu pretvaraju kvercetin u oblik koji se vrlo dobro apsorbira u organizmu, zaustavlja rak i potiče protok krvi kroz tijelo.

Epikatehin se u američkim istraživačkim laboratorijima godinama ispitivao i provjeravao. Dokazano je da je antioksidans i da djeluje protiv raka. U vinu se nalazi u razmjerno velikim količinama.

Katehin se u vinu nalazi u velikoj količini. Također je antioksidans i sprečava nastajanje krvnih ugrušaka.