„Amartya Sen u predgovoru ovoj knjizi utvrdio je kako "razumijevanje identiteta na mnogo različitih načina utječe na naše misli i djela". Istaknuo je također kako "tijekom našeg svakodnevnog života smatramo da pripadamo raznim skupinama – pripadamo svima njima. Jedna te ista osoba može biti američki državljanin, karipskog podrijetla, s afričkim korijenima, kršćanin, liberal, žena, vegetarijanac, trkač na duge staze, povjesničar, nastavnik, romanopisac, feminist, heteroseksualne orijentacije, zagovaratelj prava homoseksualaca i lezbijki, ljubitelj kazališta, aktivist za pitanja okoliša, ljubitelj tenisa, jazz glazbenik i netko tko je duboko uvjeren kako postoje inteligentna bića u svemiru s kojima pod hitno treba razgovarati (po mogućnosti na engleskom)".

Knjiga Identitet i nasilje sastoji se od devet poglavlja, pod naslovima: Nasilje iluzije, Stvaranje svijesti o identitetu, Civilizacijsko zatočeništvo, Religijske veze i muslimanska povijest, Zapad i protuzapad, Kultura i zarobljeništvo, Globalizacija i pravo sudjelovanja, Multikulturalizam i sloboda, te Sloboda mišljenja.

Nametanje jedinstvenog identiteta jedan je od glavnih uzroka poticanja sektaškog sukobljavanja. "Mnogi sukobi i barbarstva u svijetu održavaju se kroz iluziju jedinstvenog identiteta koji ne možemo odabrati. Umjetnost stvaranja mržnje poprima oblik prizivanja magičnih moći nekog navodno premoćnog identiteta koji utapa sve druge odnose i u prikladno ratobornom obliku može također svladati svaku ljudsku suosjećajnost ili prirođenu dobrotu koju možda inače posjedujemo.
Rezultat može biti domaće praiskonsko nasilje ili globalno umješno nasilje i terorizam po cijelome svijetu. Ustvari, veliki izvor potencijalnih sukoba u suvremenom svijetu je pretpostavka da se ljudi mogu jedinstveno kategorizirati na temelju religije ili kulture."

Amartya Kumar Sen je profesor na Harvardovu sveučilištu, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 1998. zbog svojega doprinosa ekonomiji blagostanja i socijalnog izbora te zbog svog proučavanja problema siromašnih. Autor je Collective Choice and Social Welfare (1970), On Economic Inequality (1973), Resources, Values and Development (1984), Development as Freedom (2000) i drugih knjiga.“