I nikom ništa. A je li baš tako? Pogledajmo u svemoguć internet:

Teza I.

“Mi smo mislili ako razumijemo ono što ugljik, vodik, dušik, kisik, fosfor i sumpor rade, onda ćemo odmah biti u stanju razumjeti biologiju”, kaže Morowitz, navodeći elemente koji čine velik dio Zemljine biomase. “Ali sada smo otkrili da su ovi drugi prilično rijetki elementi, prijelazni metali, potrebni u biologiji te stoga pitamo – koja je bila njihova uloga u podrijetlu života?” Prijedlog sugerira da je početak životnog oblika prirodna posljedica jedinstvenih svojstva prijelaznih metala i teorije ligandnih polja, koja opisuje karakteristike kompleksa liganda. “Ideja je proizašla iz studije o periodnom sustavu elementa. Mi smo uvjereni da ćete jedino ako ste u mogućnosti vidjeti kako se život stvara na neki formalni kemijski način, onda i stvarno riješiti problem”, kaže Morowitz. Morowitz i njegovi kolege pripremaju eksperimenate za testiranje katalitičkih svojstva prijelaznih kompleksa metal-ligand koji je izgrađen od različitih vrsta liganada. Ligandi se znaju čvrsto vezati za prijelazne metale uključujući i molekule koje nastaju tijekom redukcijskog ciklusa limunske kiseline, niza biokemijskih reakcija esencijalnih za mnoge mikroorganizme. “Mislimo da je život vjerojatno počeo sa reduktivnim ciklusom limunske kiseline, a postoje i dokazi da se u uvjetima hidrotermalnih otvora formiraju neki od međuprodukata tog ciklusa”, kaže Morowitz. “Mi ćemo početi sa tim molekulama te ih pomiješati s različitim prijelaznim metalima, kuhati ih na različitim temperaturama na neko vrijeme i vidjeti koju smo vrstu katalizatora napravili.” Takvi eksperimenti bi mogli otkriti koje su vrste katalitičkih reakcija zauzele mjesto za postavljanje temelja za život. Hipoteza također dozvoljava mogućnost da se život mogao pojavili i više puta. “Život je mogao nastati više puta i ako nađemo život drugdje u svemiru, mogao bi biti vrlo sličan životu kakav poznajemo ovdje, jer će se temeljiti na istim prijelaznim metalima i ligandima,” kaže Morowitz. “U ovom trenutku to je nagađanje, ali bi moglo postati formalna znanstvena jezgra za nastanak života.”[2]

Sve se vrti oko bjelančevina ili proteina![3]

Teza II.

Velika četvorka u aminokiselini počinje od vodika, kisika i ugljika, (to su ugljikohidrati i masti), a život (bjelančevine) nije zamisliv bez dušika.

K.Š.