Bernarda Orehovec već trinaest godina ima Demeter certifikat zdrave hrane, dok u nas još 5 ili 6 gospodarstava prelazi na biodinamičku proizvodnju
ZAGREB - Samo je slučaj htio da se osebujni Rudolf Steiner, sin službenika tadašnjih Južnih austrijskih željeznica, rodio u hrvatskom Međimurju. Utemeljitelj waldorfske pedagogije i biološko dinamičke poljoprivrede niti je dugo živio u Hrvatskoj, niti je ovdje radio.
U svijetu dobro afirmiran, ovdje gotovo zaboravljen, baš kao i njegova filozofija. U cijeloj zemlji, od Baranje do Konavala, postoji samo jedno gospodarstvo koje ima tu prestižnu oznaku kvalitete, Demeter certifikat, što ga nose biodinamička gospodarstva na kojima se sadi i radi prateći Mjesečev sjetveni kalendar.
Biodinamika je, drže, korak ispred ekološke poljoprivrede jer biodinamičari siju, presađuju i ubiru plodove precizno slijedeći kalendar što prati sideričku godinu i Mjesečevu putanju. I dok u nas postoji samo pet, šest gospodarstava koja pokušavaju dobiti Demeter, u Sloveniji ih 1400 radi po biodinamičkoj metodi i u nekoj su od faza traženja certifikata, a 40 ih već i ima certifikat.
Bit će da je dobro da se jedina hrvatska vlasnica Demetra, Čakovčanka Bernarda Orehovec, posljednjih godina više bavi edukacijom, negoli proizvodnjom, sve češće i sve većim grupama drži seminare iz ekološke i biodinamičke poljoprivrede.
Kaže da se - ipak nešto događa. “Prošli sam tjedan imala radionicu za četiri mlada čovjeka iz Zagreba koji kreću s ekološkom poljoprivredom, idući tjedan radim s grupom iz Konavala, a sve je više i onih koje zanima biodinamika.”
Zašto pratiti kalendar?
U Čakovcu smo bili dan prije najavljene susnježice, pa su na Bernardinu gospodarstvu brzo brali papriku. No, brali su papriku i zato što kalendar, koji za biodinamičare sjeverne polutke u Marburgu izrađuje skupina fizičara, kaže da je baš pravo vrijeme za berbu.
Biodinamičari u kalendaru biljke dijele na četiri grupe - biljke korijena, lista, ploda i cvijeta. Ako kalendar kaže da je povoljno vrijeme za sijanje korjenastog povrća, sigurno im neće pasti na pamet da tih dana siju kupus ili rajčicu.
“Od goleme je važnosti da pratite kalendar kad bilo što radite. Presađujete li, recimo, trajno voće poput jabuka i krušaka, ako ih presadite u povoljno vrijeme, znači da će se 100 posto primiti. Kad ubiremo, držimo se kalendara da bi nam plodovi dulje trajali, konkretno, sad u jesen nije svejedno kad će se ubrati jabuke. Kad od njih radite sokove, kompote, džemove, bitno je da se ne kvare”, govori Bernarda slažući netom ubrane paprike u košare.
Siderički ritam mijenja se svakih 14 dana, pa je svaka dva tjedna povoljno vrijeme da se u vrtu radi nešto drugo. “Ljudi kažu da je po Mjesečevu kalendaru teško raditi, govore kako ne žele puno proučavati jer misle da to biodinamika traži. No, to je zabluda, kalendar je lako čitati, on čini stvari jednostavnijim negoli kad ste prepušteni sami sebi, kad sijete i sadite na klasičan način”.
Biodinamički pripravci
Možete vjerovati i ne morate da sijanje i berba koja se ravna po Mjesecu ima smisla, no Bernardine paprike i jabuke, kojih je u ovo doba na polju najviše, mirišu davno zaboravljenim mirisima kemijski netretiranih plodova, a izgledaju kao da su pet puta špricane. K’o nacrtane, onako velike, lijepe, debele kože i kore…
Trik je, objašnjavaju, u biodinamičkim pripravcima kojima se tretira tlo. Svako je biodinamičko gospodarstvo autarkično, mora biti samo sebi dostatno. Sijati i saditi nije dovoljno, treba imati i stoku radi pripreme posebnoga gnojiva te specijalne pripravke za tretiranje tla protiv nametnika.
Ovih će dana na imanju Orehovec, spremajući pripravke za proljeće, zakopati - kravlje rogove napunjene gnojem. Držat će ih u živom tlu, do 30 centimetara dubokom, do Uskrsa, a na proljeće će njima i pripravcima od kamilice i maslačka, prskati zemlju. Takvi pripravci štite tlo i plod, zato paprike, jabuke i rajčice iz Bernardina vrta izgledaju onako kako ekološki proizvodi obično ne izgledaju.
U biodinamici je bitna ravnoteža, pa ne čudi da ima dana kad je najbolje na njivu ni ne zalaziti. “To su dani koji nisu pogodni ni za što, doba kad baš ništa ne treba raditi na polju; padaju u vrijeme pomračina, konjukcija, opozicija. Čovjek ima svoj bioritam koji treba slušati, a biljke njihov.
To je period kad biljke treba pustiti jer im smeta ako se oko njih nešto radi”, uvjerena je Bernarda. Orehovci u te dane uz svoje polje uređuju okoliš jer tamo je centar praktične nastave gdje dolazi sve više ljudi koje u Hrvatskoj zanima ekološka i biodinamička poljoprivreda.
Bernardino imanje redovito obilaze i posebno obučeni biodinamički kontrolori. Godinama su njezino gospodarstvo kontrolirali stručnjaci iz biodinamičkog instituta u Darmstadtu, a sad i Slovenija ima svoje kontrolore koji pokrivaju i Hrvatsku. “Uzimaju tlo i plodove, proizvode analize.
No, to su jako iskusni ljudi, čim prošeću poljem, puno vide i po vanjskim znakovima. Vide kakav korov raste uz koju vrstu biljaka, kakva je biljka u svom okolišu”, komentira. Hrvatska, predvidljivo, nema Demeter kontrolore. “Na posljednjem kongresu biodinamičara postavila sam pitanje kad će Hrvatska dobiti školovane Demeter kontrolore. Rekli su da će na tome početi raditi kad u zemlji bude barem 20 Demeter gospodarstava”, objašnjava Bernarda.
Učenje nikad ne završava
Demeter proizvođači nikad ne znaju dovoljno da bi prestali s učenjem. Obaveza im je da se osam puta godišnje sastanu na nekom biodinamičkom gospodarstvu u regiji i sudjeluju na radionicama. “Ja radim sa Slovencima iz okolice Maribora i Prekmurja.
Dolaze nam stručnjaci koji stalno drže seminare s novim temama i saznanjima. To su doktori biodinamike, nisu ‘obični’ agronomi”, kaže Orahovec. I sama je, baveći se biodinamikom, prošla desetke radionica po Njemačkoj, Francuskoj, Švicarskoj, Egiptu…
Obitelj Orehovec počela je prije 13 godina sijati po Mjesečevu kalendaru ne bi li spasili unuka koji je imao teški oblik astme. Nakon 7 godina je ozdravio, a to djelomice pripisuju i - hrani.
| Čili papričice za Svamiđija Kad je prije nekoliko godina Bernarda Orehovec poželjela posaditi prve biodinamičke čili papričice, sjeme je uzela od kolege, biodinamičara iz Švicarske. No, dobila je sjeme samo jedne boje, a njoj je na vrtu neobjašnjivo niklo desetak različitih boja i vrsta čili papričica. Bernardin čili je za boravka u Hrvatskoj probao i Svamiđi, a kad je čuo za priču o različitim vrstama, nimalo iznenađen kazao je: “Poručite Bernardi da se to Bog igra u njezinu vrtu”. |
Jutarnji list
Piše: Karmela Devčić
http://www.jutarnji.hr/j2/clanak/art-2009,10,20,,180124.jl
bglavac
edin.kecanovic
