Odigraj "Tarot DA/NE"

Kalendar događanja

Član dolores

Upisao:

dolores

OBJAVLJENO:

PROČITANO

370

PUTA

Voda - nastavak

Voda - nastavak
Prije otprilike 50 godina, opće mišljenje je bilo da je voda neograničen resurs. U to vrijeme, u svijetu je živjelo upola manje ljudi nego danas. Ljudi nisu bili u tolikoj mjeri zdravi kao danas, unosili su mnogo manje kalorija i jeli su manje mesa, tako da je bilo neophodno i manje vode da proizvode svoju hranu nego danas. Tada je bilo potrebno oko trećine količine vode koja se trenutno uzima iz rijeka. Danas, borba za ograničene količine vodenih resursa je sve jača, što dovodi do javljanja koncepta vodene krize.[63]Ovo se dešava jer danas živi gotovo sedam milijardi ljudi na planeti, a njihova potrošnja vode za proizvodnju mesa i povrćasvakodnevno raste, a povećava se i nadmetanje za vodu za oblasti industrije, urbanizacije i proizvodnje biogoriva. U budućnosti, porast će potreba za vodom zbog stalnog rasta potražnje i potreba za hranom, a predviđa se i porast ljudske populacije na Zemlji do 9 milijardi do kraja 2050. godine.[64]

Voda nije ograničen resurs, nego cirkuliše kao pitka voda u vidu padavina u količinama koji su nekoliko redova veličine veći od ljudske potrošnje. Međutim, postoje relativno malehne količine vode u zalihama na zemlji (oko 1% naše vode za piće, koja se obnavlja u podzemnim izdanima svakih 1 do 10 godina), a to su neobnovljivi resursi, pa je tako i distribucija pitke vode i vode za navodnjavanje znatno manja od stvarne količine koja postoji na Zemlji. Zemlje siromašne pitkom vodom je uvoze kao osnovni metod za popunu njenog nedostatka (da bi zadovoljile potrebe svojih građana), jer procesi industrijske i druge proizvodnje koriste od 10 do 100 puta više vode.

U zemljama u razvoju, 90% svih otpadnih voda još uvijek se ispušta neobrađeno u lokalne rijeke i potoke.[59] Oko 50 država, što je ugrubo trećina svjetske populacije, također pati zbog srednje ili visoke nestašice vode, a 17 među njima koristi i uzima godišnje više vode nego što se ona može obnoviti svojim prirodnim kruženjem.[60] Problem ne obuhvata samo površinske slatke vode poput jezera i rijeka nego i degradaciju resursa podzemnih voda.

Koristi za čovjekaPoljoprivreda

Distribucija vode procesom mikronavodnjavanja

Navodnjavanje zasijanih površina

Najvažniji vid upotrebe vode u poljoprivredi je za navodnjavanje, koja je osnovna komponenta za proizvodnju dovoljne količine hrane. Navodnjavanje koristi do 90% vode dostupnih u nekim zemljama u razvoju[61] i znatan udio u nešto više privredno razvijenijim zemljama (u SAD, oko 30% slatke vode se koristi za navodnjavanje).[62]

Prije otprilike 50 godina, opće mišljenje je bilo da je voda neograničen resurs. U to vrijeme, u svijetu je živjelo upola manje ljudi nego danas. Ljudi nisu bili u tolikoj mjeri zdravi kao danas, unosili su mnogo manje kalorija i jeli su manje mesa, tako da je bilo neophodno i manje vode da proizvode svoju hranu nego danas. Tada je bilo potrebno oko trećine količine vode koja se trenutno uzima iz rijeka. Danas, borba za ograničene količine vodenih resursa je sve jača, što dovodi do javljanja koncepta vodene krize.[63]Ovo se dešava jer danas živi gotovo sedam milijardi ljudi na planeti, a njihova potrošnja vode za proizvodnju mesa i povrćasvakodnevno raste, a povećava se i nadmetanje za vodu za oblasti industrije, urbanizacije i proizvodnje biogoriva. U budućnosti, porast će potreba za vodom zbog stalnog rasta potražnje i potreba za hranom, a predviđa se i porast ljudske populacije na Zemlji do 9 milijardi do kraja 2050. godine.[64]

Procjenu upravljanja vodom u poljoprivredi sačinio je Međunarodni institut za upravljanje vodom iz Šri Lanke 2007. godine, kako bi utvrdio da li na svijetu postoji dovoljno vode kojom bi proizveo hranu za svoje neprestano rastuće stanovništvo.[65] On je procijenio trenutnu dostupnost vode za poljoprivredu u globalnim razmjerama i sačinio kartu područja koji pade od nedostatka vode. Pronašli su da petina stanovništva svijeta, više od 1,2 milijarde, živi u područjima gdje je voda fizički nedostatna, gdje nema dovoljno vode kojom bi se mogle podmiriti sve potrebe. Drugih 1,6 milijarde ljudi žive u područjima gdje je voda ekonomski nedostatna, gdje je izražen nedostatak investicija u opskrbu vodom ili nema dovoljno ljudskih kapaciteta kojim bi vlasti podmirile potrebe za vodom. U izvještaju je navedeno da je moguće proizvesti dovoljno hrane u budućnosti, ali nastavak današnjeg trenda u proizvodnji hrane i okolišu mogao bi dovesti do krize u mnogim dijelovima svijeta. Da bi se izbjega svjetska vodna kriza, poljoprivrednici bi morali težiti povećanju produktivnosti da bi zadovoljili rastuću potražnju za hranom, dok industrija i gradovi moraju pronaći načine da efikasnije koriste vodu.[66]

Kao naučni standard

Dana 7. aprila 1795. u Francuskoj je definirano da međunarodna jedinica za masu od 1 grama bude jednaka apsolutnoj masi zapremine čiste vode koja je jednaka kocki veličine jednog stotog dijela metra na temperaturi topljenja leda.[67] Međutim iz praktičnih razloga, bio je neophodan metalni standardni etalon koji bi bio hiljadu puta veći od prvobitno definiranog grama, odnosno jedan kilogram. Stoga je prihvaćen rad koji bi tačno odredio masu jednog litra vode. I pored činjenice da je preporučena definicija grama preko tačno određenih uslova voda na temperaturi od 0 °C, koja se vrlo lahko reproducira, naučnici su ipak odlučili ponovno definirati standard te su izvršili mjerenja na temperaturi kada je gustoća vode najveća, a koja je u to doba određena na 4 °C.[68]

Kelvinova temperaturna skala SI sistema zasnovana je na trojnoj tački vode, definirana na tačno 273,16 K ili 0,01 °C. Ova skala je skala apsolutne temperature sa istim rastom (povećanjem) kao i Celzijeva temperaturna skala, koja je prvobitno određena prema tački ključanja (postavljenoj na 100 °C) i tački topljenja (na 0 °C) vode. Prirodna voda je sastoji uglavnom od izotopa vodika 1H i kisika 16O, ali također postoje vrlo male količine vode sa težim izotopima poput 2H (deuterij). Količina deuterij oksida ili teške vode je vrlo mala, ali ipak utječe na osobine vode. Voda iz rijeka i jezera ima mnogo manje deuterija od morske vode. Zbog toga se standardna voda definira Bečkim specifikacijama standardne prosječne okeanske vode.

Za piće

Mala pakistanska djevojčica pije flaširanu vodu

Dostupnost vode: dio stanovništva kojima je poboljšan izvor vode po zemljama

Ljudski organizam sadrži od 55% do 78% vode, u zavisnosti od veličine tijela.[69] Da bi mogao normalno živjeti, čovjek mora u organizam unijeti od jedne do 7 litara vode dnevno, da bi izbjegao dehidraciju. Tačna količina vode zavisi od nivoa aktivnosti, vanjske temperature, vlažnosti i drugih činilaca. Najveći dio vode se u organizam unosi putem hrane ili pića koja sadrže vodu. Nije potpuno jasno koliko tačno vode je potrebno zdravim osobama, mada se mnogi naučnici slažu da se ta količina kreće oko 2 litra (6 do 7 čaša) vode dnevno, što predstavlja minimum da se održi dovoljna hidratacija.[70] Medicinska literatura preporučuje nešto manji unos, obično oko 1 litra vode za prosječnog muškarca, ne računajući dodatne potrebe zbog gubitka tekućine tokom vježbanja, teškog rada ili toplog vremena.[71]

Za osobe koje imaju zdrave bubrege, poprilično je teško popiti toliku količinu vode, međutim, naročito kada je toplo, vlažno vrijeme i prilikom vježbanja, opasno je unositi u organizam premalu količinu vode. Ljudi mogu popiti mnogo više vode nego što im je to neophodno dok obavljaju teže poslove ili vježbaju, međutim to ih izlaže riziku od intoksikacije vodom (hiperhidratacije), koja može biti i smrtonosna.[72][73] Uvriježeno mišljenje da osoba mora konzumirati osam čaša vode svaki dan nema realno uporište u nauci.[74] Slične zablude postoje i u pogledu efekata vode na gubitak tjelesne težine i konstipacije ("zatvora").[75]

Simbol upozorenja za vodu koja nije za piće

Prvobitne preporuke o količini uzimanja vode koje je 1945. izdao "Odbor za hranu i prehranu" Američkog nacionalnog vijeća za istraživanje sadrže uobičajeni standard za različite osobe iznosi 1 ml na svaku unesenu kaloriju hrane. Najveći dio ove količine vode već se nalazi u pripremljenoj hrani.[76] Najnovije prehrambene preporuke koje je izdalo Američko nacionalno vijeće za istraživanje općenito navode (uključujući i izvore iz hrane): 3,7 litara vode dnevno za muškarce i 2,7 litara za žene.[77]

Kod specifičnih slučajeva, trudnice i dojilje trebaju dodatne količine tekućine. Američki institut za medicinu preporučuje da prosječan muškarac treba popiti 3 litra vode, a žena 2,2 litra, dok se kod trudnica ta količina penje na 2,4 litra (oko 10 čaša), a dojilje bi trebale piti i do 3 litra vode, jer se tokom perioda dojenja troše posebno velike količine tečnosti.[78] Također je naglašeno, da se pri normalnoj prehrani oko 20% vode unese putem hrane, dok se ostatak unosi pijući vodu i druga pića (uključujući i kofeinirana). Voda se iz organizma izlučuje na nekoliko načina. To su izlučivanje putem mokraće i stolice, zatim putem znojenja i disanjem. Izlučivanje vode se povećava pri većem fizičkom radu i izlaganju višoj temperaturi, te se dnevna potražnja za vodom povećava.

Ljudima je neophodna voda za piće koja ne sadrži mnogo nečistoća. Uobičajene nečistoće obuhvataju metalne soli i okside, uključujući bakarželjezokalcij i olovo,[79] i/ili opasne bakterije poput Vibrio. Neke rastvorene materije su prihvatljive pa čak i poželjene zbog poboljšanja okusa vode, a koje daju organizmu potrebne elektrolite.[80]

Najveći pojedinačni (po zapremini) izvor slatke vode pogodne za piće je Bajkalsko jezero u Sibiru.[81]

Pranje

Sklonost vode da gradi rastvore i emulzije je korisna u raznim procesima pranja. Mnogi industrijski procesi se zasnivaju na reakcijama hemikalija rastvorenih u vodi, suspenzija raznih materijala u vodi ili korištenju vode za izdvajanje raznih supstanci. Pranje je također i važna komponenta u nekoliko aspekata lične higijene tijela.

Transport

Ručna pumpa za vodu u Kini

Postrojenje za prečišćavanje vode

Jedan od važnijih dijelova svjetske ekonomije predstavlja korištenje vode za transport materijala putem rijeka i kanala kao i međunarodni riječni i brodski saobraćaj.

Upotreba u hemiji

Voda se mnogo koristi u hemijskim reakcijama kao otapalo ili reaktant, a nešto manje kao rastvor ili katalizator. U neorganskim reakcijama, voda je uobičajeno otapalo, koje rastvara mnoge ionske spojeve. U organskim reakcijama, ona se obično ne koristi kao reakcijsko otapalo, jer ne rastvara dobro reaktante a ujedno je i amfoterična (kisela ibazna) i nukleofilna. I pored toga, te osobine su nekad poželjne. Također, ubrzanje Diels-Alderovih reakcija vodom je moguće. U posljednje vrijeme, u fokusu istraživanja je superkritična voda. Takva voda zasičena kisikom vrlo efikasno sagorijeva organske zagađivače.

Razmjena toplote

Voda i vodena para su uobičajeni fluidi korišteni za razmjenu toplote, zbog svoje lahke dostupnosti ali i zbog velikog toplotnog kapaciteta, bilo da se radi o grijanju ili hlađenju. Hladna voda se prirodno može dobiti iz jezera ili mora. Ona je posebno efektivna za transport toplopte putem isparavanja i kondenzacija, najviše zbog svoje velike latentne toplote isparavanja. Nedostaci vode ogledaju se u tome što najčešći metali koji se primjenjuju u industrijama poput čelika i bakra mnogo brže oksidiraju ako dolaze u dodir sa neprerađenom vodom i parom. U svim termalnim električnim centralama, voda se koristi kao radni fluid (unutar zatvorenog sistema između bojlera, parne turbine i kondenzatora) i rashladno sredstvo (za otpremanje otpadne toplote u vodenu površinu ili njeno provođenje evaporacijom u rashladnim tornjevima). U Sjedinjenim Američkim Državama, za hlađenje električkih centrala troši se najviše vode u industriji.[62]

U nuklearnim reaktorima i nuklearnim električnim centralama, voda se koristi i kao usporivač neutrona. U većini nuklearnih reaktora, voda je ujedno i rashladno sredstvo i usporivač. Ona daje nešto pasivniju sigurnosnu mjeru, jer uklanjanje vode iz reaktora također i usporava nuklearnu reakciju. Međutim, za zaustavljanje nuklearne reakcije mnogo više se koriste drugi metodi, kojima se preferira da se nuklearno jezgro ostavi prekriveno vodom da bi se osiguralno njegovo adekvatno hlađenje.

Gašenje požara

Voda se koristi i za gašenje šumskih požara

Voda ima visoku toplotu isparavanja i relativno je intertna, zbog čega je vrlo pogodna kao fluid za gašenje požaraIsparavanje vode oduzima toplotu od vatre. Međutim, vrlo opasno je koristiti vodu za gašenje požara u kojima gore ulja i organska otapala, jer mnogi organski materijali plutaju na vodi te se tako zapaljeni fluidi mogu raširiti vodom.

Korištenje vode za gašenje požara se mora razmotriti u aspektu opasnosti od eksplozije pare, koja se dešava kada se vodom gase vrlo snažni požari u zatvorenom ili ograničenom prostoru, a isto tako se može dogoditi i eksplozija vodika, ako supstanca koja se gasi reagira s vodom, kao što su određeni metali ili užareni ugljik poput uglja, drvenog uglja, koksa, nakon čega se voda razlaže dajući vodeni plin.

Snaga takvih eksplozija vidljiva je u Černobilskoj nesreći, mada voda koja je tu bila, potjecala od gašenja vatre nego iz sistema vodenog hlađenja reaktora. Eksplozija pare se dešava kada ekstremno zagrijavanje jezgra prouzrokuje da se voda gotovo u trenutku pretvori u paru. Eksplozija vodika se može desiti kao rezultat reakcije između pare i jako zagrijanog cirkonija.

Rekreacija

Velika Anse plaža, St. George'sGrenada

Ljudi koriste vodu za mnoge rekreativne svrhe, kao i za vježbanje i sport. Neke od aktivnosti s vodom su: plivanje, skijanje na vodi, surfanje, ronjenje i jedriličarstvo. Osim toga, neki sportovi se igraju na ledu kao što su hokej na ledu i umjetničko klizanje. Plaže, obale jezera i vodeni parkovi su popularna mjesta za ljude, gdje idu da bi se opustili i uživali u rekreaciji. Mnoge osobe doživljavaju zvuk tekuće vode umirujućim, pa su fontane i slični vodeni objekti vrlo popularan ukras. Također, mnogi ljudi drže ribe i druge životinje u akvarijima i bazenima, kao hobi, zabavu i slično. Ljudi koriste vodu i za zimske sportove tj. skijanje, sankanje, snowbording, skijaške skokove i druge, a za koje je neophodan snijeg odnosno smrznuta voda.

Industrija vode

Nosač vode u Indiji 1882. godine. U mnogim zemljama, gdje nije dostupna tekuća voda, vodu su prenosili ljudi.

Industrija vode obuhvata prodaju vode za piće i usluge zbrinjavanja i odlaganja otpadnih voda(uključujući preradu kanalizacije) iz domaćinstava i industrije. Postrojenja za proizvodnju vode uključuju cisterne za prikupljanje kišnice, gradsku vodovodnu mrežu, bunare i uređanje za pročišćavanje vode, vodotornjeve, stare akvadukte, vodene tankove i druge. Danas su u razvoju i uređaju za generiranje vode iz atmosfere.

Voda za piće se obično zahvata neposredno na izvorima rijeka ili potoka, ili se vadi iz vještačkih bušotina (bunara) u tlu, a nerijetko se pumpa i iz jezera. Da bi se dobila veća količina vode, moguće je bušenje više bunara na pogodnim mjestima, uz pretpostavku da količina podzemne vode u izdanima može zadovoljiti toliku potražnju. Drugi izvor vode je prikupljanje kišnice. Nerijetko tako dobijena voda zahtijeva prethodno pročišćavanje prije nego bude pogodna za piće. Pročišćavanje uključuje uklanjanje nerastvorljivih čestica, rastvorenih supstanci i opasnih mikroba. Najčešće metode su filtriranje kroz pijesak, čime se uklanja samo nerastvorljivi materijal, dok hloriranje i prokuhavanje ubija škodljive mikrobe. Destilacija može zamijeniti sve tri metode. Postoje i mnogo naprednije tehnike, poput reverzibilne osmoze. Desalinizacija morske vode je dosta skupo rješenje za dobijanje pitke vode, a koristi se u priobalnim područjima gdje vlada suha ili pustinjska klima.

Raspodjela pitke vode se vrši gradskim ili drugim vodovodnim sistemima, doprema se cisternama ili se prodaje kao flaširana voda. Vlade mnogih zemalja imaju razvijene programe kojima se besplatno distriburira voda. Smanjivanje količine potrošnje vode koristeći vodu za piće isključivo za tu svrhu je druga opcija štednje. U nekim gradovima kao što je Hong Kong, morska voda se uglavnom koristi za sapiranje toaleta da bi se uštedjelo na zalihama vode za piće.

Zagađivanje vode je najveća pojedinačna prijetnja zalihama pitke vode, jer se zagađenom materijom ograničavaju drugi vidovi upotrebe vode, time se rasipaju vodeni resursi, bez obzira na koristi koje od toga ima zagađivač. Kao i druge vrste zagađenja, ona ne ulazi u standardni izračun tržišnih troškova, smatrajući se eksternalijama na koje tržište ne može računati. Zbog toga, drugi ljudi posredno plaćaju cijenu zagađenja vode, dok istovremeno profiti privatnih kompanija se ne dijele lokalnom stanovništvu koje je direktna žrtva zagađenja. Farmaceutski proizvodi koje koriste ljudi često završavaju u vodotocima a imaju pogubne efekte na živi svijet u vodi ako se takve materije bioakumuliraju ako nisu biorazgradive.

Uređaji i postrojenja za zbrinjavanje otpadnih voda su kanalizacijski kolektori. Drugi način za uklanjanje zagađenja iz površinskih vodotoka je biodrenaža.

Voda se koristi i za dobijanje električne struje. Hidroelektrična struja dobija se iz hidroelektrana, tako što tekuća voda pokreće vodene turbine povezane na generatore. Električna energija dobijena iz hidrocentrala ne zagađuje okolinu, ima relativno niske troškove proizvodnje i smatra se obnovljivim izvorom energije. Najčešće se na rijeci ili vodotoku izgradi brana, čime se uzvodno kreira umjetno jezero. Voda teče iz jezera kroz turbine u brani koje pokreću generatore.

Brana Tri sutjeske (Kina) je najveća hidroelektrana na svijetu

Voda pod pritiskom se koristi za vodeno pjeskarenje i rezanje vodenim mlazom. Također, za precizno rezanje koriste se vodeni pištolji koji izbacuju vodu pod izuzetno visokim pritiskom (i do 10.000 bara). Prednost im je relativno velika sigurnost pri upotrebi, a nisu štetni za okolinu. Takva voda pod pritiskom se koristi i za hlađenje mašina, kao naprimjer za sprječavanje pregrijavanja sječiva.

Voda se također koristi i za mnoge industrijske procese i mašine, kao što je parna turbina i izmjenjivači toplote, pored njene upotrebe za otapalo u hemiji. Ispuštanje neprerađene vode iz industrije smatra se zagađenjem. Ono uključuje i ispuštanje rastvora (hemijsko zagađenje) i otpuštanje vode za rashlađivanje (termalno zagađenje). Industriji je neophodna čista voda za mnoge aplikacije a prije korištenja vode i njenog ispuštanja koristi razne tehnike prečišćavanja.

Prerada hrane

Voda se koristi za kuhanje hrane, poput nudli.

Kuhanjeblanširanje i dinstanje su neke od popularnih metoda koje najčešće podrazumijeva dodavanje hrane u vodu ili paru, te njeno zagrijavanje. Voda se također koristi i za pranje posuđa. Voda igra mnoge kritične uloge u oblasti nauke o hrani.

Rastvorene supstance poput soli i šećera koji se nalaze u vodi utječu na fizičke osobine vode. Tačka topljenje i ključanja vode zavisi od rastvorenih supstanci u njoj, kao i od pritiska, što dalje zavisi od nadmorske visine. Voda ključa na nižoj temperaturi pri nižem atmosferskom pritisku, što se dešava pri višoj nadmorskoj visini. Jedan mol sukroze (šećera) po kilogramu vode povisuje tačku ključanja vode za 0,51 °C (32,918 °F), dok jedan mol soli po kg vode povisuje tačku ključanja za 1,02 °C (33,836 °F). Slično, povećanje broja rastvorenih materija u vodi snižava tačku mržnjenja vode.[82]

Tvrdoća vode je također jedan od osnovnih faktora pri pripremanju hrane a može se promijeniti korištenjem ionsko-izmjenjivačkih hemijskih sistema. Ona dramatično utječe na kvalitet proizvoda, a također igra ulogu i u sanitaciji. Tvrdoća vode se klasificira u zavisnosti od količine soli kalcij karbonata u litri vode. Tvrdoća vode se izražava u stepenima: 0,064 g kalcij karbonata je jednako jednom stepenu tvrdoće.[82] Voda se smatra mehkom ako sadrži 1 do 4 stepena, srednjom od 5 do 10 stepeni, a tvrda voda je od 11 do 20 stepeni.[82] Tvrdoća također utječe na pH ravnotežu vode, što također ima određeni značaj pri priremanju hrane. Naprimjer, tvrda voda onemogućava proizvodnju čistih i bistrih pića.

Pravo, politika i krize

Glavni članak: Pravo na vodu

Približni dio stanovništva u zemljama u razvoju sa pristupom vodi za piće u periodu 1970–2000

Vodna politika je dio politike koja se bavi vodom i vodenim resursima, iz razloga što je ona strateški resurs u svijetu i važan element u mnogim političkim i vojnim sukobima. Ona može izazvati utjecaj na zdravlje i oštetiti biološku raznolikost.

Prema izvještaju UN-a, oko 1,6 milijardi ljudi su od 1990. dobili pristup izvorima čiste vode.[83]Smatra se da je udio ljudi u zemljama u razvoju koji imaju pristup čistoj vodi poboljšan sa 30% u 1970tim[84] do 71% u 1990. godini, zatim 79% u 2000. i 84% u 2004. godini. Smatra se da će se ovaj trend rasta nastaviti.[4] Jedan od osnovnih ciljeva Millennium Development Goals (ciljevi milenijskog razvoja) je da se do 2015. upola smanji udio stanovništva bez stalnog i sigurnog pristupa čistoj i pitkoj vodi. Predviđa se da će ovaj cilj biti ostvaren.

Izvještaj Ujedinjenih nacija iz 2006. godine navodi da "ima vode za svakoga", ali je pristup njoj otežan zbog lošeg upravljanja i korupcije.[85] Osim toga, postoje inicijative na svjetskom nivou kojima se nastoji poboljšati efikasnost u pružanju pomoći, kao što je Pariska deklaracija o efektivnoj pomoći,[86] koja nije ozbiljno uzeta od strane donatora iz oblasti vode, na način kako je to učinjeno u obrazovanju i zdravstvu, što izostavlja potencijalne donatore čiji projekti se zbog toga preklapaju, a organi vlasti koji bi koristili te donacije, ne primjenjuju donesene zakone.[87]

Autori sveobuhvatne procjene o upravljanju vodom u poljoprivredi 2007. godine naveli su slabo upravljanje kao jedan od razloga za neke oblike nedostatka vode. Vodoprivreda je skup formalnih i neformalnih procesa kroz koje se donose odluke vezane za upravljanje vodom. Dobra vodoprivreda se prvenstveno odnosi na poznavanje koji procesi se najbolje manifestiraju u određenim fizičkim i socioekonomskim kontekstima. Često se prave greške tako što se pokušava primijeniti neko rješenje koje dobro funkcionira u razvijenim zemljama na područja i kontekste zemalja u razvoju. Jedan od primjera je rijeka Mekong. Međunarodni institut za upravljanje vodom je sagledao politike šest država koje se oslanjaju na rijeku Mekong, nakon čega su zaključili da se potpuna i transparentna analiza dobiti i troška i procjena utjecaja na okolinu vrlo rijetko provodi. Oni su također i našli da je zakon Kambodže o zahvatanju vode mnogo složeniji nego što bi to trebao biti.[88]

Izvještaj UN-a o razvoju svjetskih voda (WWDR, 2003) u sklopu Programa procjene svjetskih voda procjenjuje da će se u narednih 20 godina količna vode dostupne svima smanjiti za 30%. Oko 40% svih ljudi u svijetu trenutno nema dovoljno svježe vode za minimalne higijenske potrebe. Više od 2,2 miliona ljudi je umrlo 2000. godine od bolesti povezanih sa vodom (korištenjem zagađene vode) ili sušom. Britanska humanitarna organizacija WaterAid objavila je 2004. da u prosjeku svakih 15 sekundi umre jedno dijete od bolesti povezanih s vodom, a koje bi se vrlo lahko mogle spriječiti. Često su te bolesti uzrokovane nedostatkom kanalizacijskog sistema.

Organizacije koje se bave zaštitom voda uključuju, između ostalih, IWA (Međunarodno udruženje vode), WaterAid, Water 1st i Američko udruženje za vodene resurse. Međunarodni institut za upravljanje vodama poduzima projekte kojima je cilj da stvore efektivne sisteme upravljanja vodom kako bi se smanjilo siromaštvo u svijetu. Redovno ili povremeno održavaju se konvencije u vezi s vodom, između ostalih, UNCCD (Konvencija UN-a za borbu protiv dezertifikacije, Međunarodna konvencija za prevenciju zagađenja kojeg uzrokuju brodovi, Konvencija UN o pravu na moru i Ramsarska konvencija. Svjetski dan voda obilježava se 22. marta, a svjetski dan okeana 8. juna.

U kulturi

Religija

Glavni članak: Voda i religija

U većini svjetskih religija, voda se smatra supstancom koja čisti. Religije koje uključuju ritualna vjerska pranja uključuju, između ostalih, kršćanstvohinduizamislamjudaizam, rastafarijanstvo, šintoizamtaoizam i druge. Potapanje, škropljenje ili uranjanje osobe u vodu je jedna od središnjih religijskih ceremonija u kršćanstvu (gdje se naziva krštenje), a također je dio prakse drugih religije, uključujući islam (gdje se naziva gusul), judaizam (mikvah) i sikizam (amrit sanskar). Osim toga, ritualna pranja čistom vodom mrtvih osoba obavljaju se u mnogi religijama uključujući islam i judaizam. U islamu, pet dnevnih molitvise ne mogu obavljati ako se prethodno nije obavljeno potpuno pranje i čišćenje određenih dijelova tijela čistom vodom (abdest), osim ako voda nije dostupna (vidi tejemum). U šintoizmu, voda se koristi u gotovo svim vjerskim ritualima da bi se očistila osoba ili područje (npr. u ritualu misogi). U Kur'anu, riječ arapski: بحر (al-bahar, voda, more) spomenuta je 32 puta,[89] dok su u Bibliji voda i izvedenice od te riječi navedene 722 puta.[90]

Filozofija

Starogrčki filozof Empedoklo smatrao je vodu jednim od četiri osnovna, klasična elementa, zajedno sa vatrom, zemljom i zrakom, a smatrana je kao ylem, odnosno osnovnom supstancom svemira. Tales, kojeg je Aristotel opisao kao astronoma i inženjera, teoretizirao je da je zemlja, koja je gušća od vode, nastala iz nje. Tales, monist, dalje je vjerovao da su sve stvari načinjene od vode. Platon je vjerovao da je oblik vode ikosahedron, koji je razlog zašto ona može lahko teči u odnosu na zemlju, oblika kocke.[91]

Po teoriji četiri tjelesna soka, voda je povezana sa flegmatičnim sokovima, jer je hladna i mokra. Kao klasični element, voda je također jedan od pet elemenata u klasičnoj kineskoj filozofiji, pored zemlje, vatre, drveta i metala.

Voda je također imala i ulogu u nekim dijelovima tradicionalnih i popularnih azijskih filozofija. Jamesa Leggea je 1891. preveo Dao De Jinga koji naglašava "najviša odlika je poput vode. Odlika vode javlja se u njenoj korisnosti za sve stvari, i u njenom zauzimanju, bez težnji (u suprotnom smijeru), najnižeg mjesta koje svi ljudi mrze. Stoga (njen put) je u blizini Taoa" i "nema ništa na svijetu mekše i slabije od vode, a za stvari koje napadaju a koje su snažne i čvrste, nema ništa što bi moglo steći prednost nad njom, nema ništa toliko efektivno da bi je promijenilo".[92] Tekst zvani Guanzi u poglavlju "Shui di" 水地 (zemlja vode ili površinska voda) dalje elaborira simbolizam vode, proglašavajući da je "čovjek voda" i dajući joj osobine prirodnih karakteristika ljudi iz raznih kineskih regija, da bi po njima karakterizirao lokalne vodne resurse.[93]

Također pogledajte

Reference

  1. ^ "CIA-The world factbook". Central Intelligence Agency. Pristupljeno 20.12.2008.
  2. a b c Gleick, P.H., ur. (1993). Water in Crisis: A Guide to the World's Freshwater Resources. Oxford University Press. str. 13, tabela 2.1 "Water reserves on the earth".
  3. ^ Water Vapor in the Climate System, Special Report, [AGU], decembar 1995. Vital Water, UNEP.
  4. a b "MDG Report 2008". Pristupljeno 25.7.2010.
  5. ^ "Public Services", Gapminder video
  6. ^ Kulshreshtha, S.N (1998). "A Global Outlook for Water Resources to the Year 2025". Water Resources Management 12 (3): 167–184. doi:10.1023/A:1007957229865
  7. ^ "Charting Our Water Future: Economic frameworks to inform decision-making"(PDF). Pristupljeno 25.7.2010.
  8. ^ Baroni, L.; Cenci, L.; Tettamanti, M.; Berati, M. (2007). "Evaluating the environmental impact of various dietary patterns combined with different food production systems". European Journal of Clinical Nutrition 61 (2): 279–286.doi:10.1038/sj.ejcn.1602522
  9. ^ L. Harr, J. S. Gallagher, G. S. Kell: NBS/NRC Steam Tables, Hemisphere Publishing Corp., 1984.
  10. ^ K. N. Marsh, ur.: Recommended Reference Materials for the Realization of Physicochemical Properties, Blackwell Scientific Publications, Oxford, 1987.
  11. ^ J. V. Sengers, J. T. R. Watson: Improved international formulations for the viscosity and thermal conductivity of water substance, J. Phys.Chem.Ref. Data, 15:1291, 1986. doi:10.1063/1.555763
  12. ^ Braun, Charles L.; Sergei N. Smirnov (1993). "Why is water blue?"J. Chem. Educ.70 (8): 612. doi:10.1021/ed070p612
  13. ^ Campbell, Neil A.; Brad Williamson; Robin J. Heyden (2006). Biology: Exploring Life. Boston, Massachusetts: Pearson Prentice Hall. ISBN 0-13-250882-6
  14. ^ Capillary Action – Liquid, Water, Force, and Surface – JRank Articles
  15. ^ Kotz, J. C., Treichel, P., & Weaver, G. C. (2005). Chemistry & Chemical Reactivity. Thomson Brooks/Cole. ISBN 0-534-39597-X
  16. ^ Ben-Naim et al., Ariel (2011). Alice's Adventures in Water-land. Singapore.doi:10.1142/8068 ISBN 978-981-4338-96-7
  17. ^ Ball, Philip (14.9.2007). "Burning water and other myths"Nature News. Pristupljeno 14.9.2007.
  18. ^ . G. Császár, G. Czakó, T. Furtenbacher, J. Tennyson, V. Szalay, S. V. Shirin, N. F. Zobov i O. L. Polyansky, On equilibrium structures of the water molecule, J. Chem. Phys. 122 (2005) 214305 PMID 15974736(PubMed)
  19. ^ P. L. Silvestrelli i M. Parrinello, Structural, electronic, and bonding properties of liquid water from first principles, J. Chem. Phys., 111 (1999) 3572-3580 doi:10.1063/1.479638
  20. ^ Melnick, Gary, Harvard-Smithsonian Center for Astrophysics i Neufeld, David, Johns Hopkins University, citirano u:"Discover of Water Vapor Near Orion Nebula Suggests Possible Origin of H20 in Solar System (sic)". The Harvard University Gazette. 23.4.1998. "Space Cloud Holds Enough Water to Fill Earth's Oceans 1 Million Times". Headlines@Hopkins, JHU. 9.4.1998. "Water, Water Everywhere: Radio telescope finds water is common in universe". The Harvard University Gazette. 25.2.1999.
  21. a b Clavin, Whitney; Buis Alan (22.7.2011). "Astronomers Find Largest, Most Distant Reservoir of Water"NASA. Pristupljeno 25.7.2011.
  22. a b Staff (22.7.2011). "Astronomers Find Largest, Oldest Mass of Water in Universe". Space.com. Pristupljeno 23.7.2011.
  23. ^ Solanki, S. K.; Livingston, W.; Ayres, T. (1994). "New Light on the Heart of Darkness of the Solar Chromosphere". Science 263 (5143): 64–66. PMID 17748350(PubMeddoi:10.1126/science.263.5143.64
  24. ^ "MESSENGER Scientists 'Astonished' to Find Water in Mercury's Thin Atmosphere". Planetary Society. 3.7.2008. Pristupljeno 5.7.2008.
  25. ^ Bertaux, Jean-Loup et.al. (2007). "A warm layer in Venus' cryosphere and high-altitude measurements of HF, HCl, H2O and HDO". Nature 450 (7170): 646–649.doi:10.1038/nature05974 PMID 18046397(PubMed)
  26. ^ Sridharan, R.; S.M. Ahmed, Tirtha Pratim Dasa, P. Sreelathaa, P. Pradeepkumara, Neha Naika, Gogulapati Supriya (2010). "'Direct' evidence for water (H2O) in the sunlit lunar ambience from CHACE on MIP of Chandrayaan I". Planetary and Space Science 58 (6): 947.doi:10.1016/j.pss.2010.02.013
  27. ^ Donald Rapp (28.11.2012). Use of Extraterrestrial Resources for Human Space Missions to Moon or Mars. Springer. str. str. 78–. ISBN 978-3-642-32762-9
  28. ^ Küppers, M.; O'Rourke, L.; Bockelée-Morvan, D.; Zakharov, V. et.al. (23.1.2014). "Localized sources of water vapour on the dwarf planet (1) Ceres". Nature 505 (7484): 525–527. doi:10.1038/nature12918 PMID 24451541 (PubMed)
  29. ^ Atreya, Sushil K.; Wong, Ah-San (2005). "Coupled Clouds and Chemistry of the Giant Planets — A Case for Multiprobes"(PDF). Space Science Reviews 116: 121–136.doi:10.1007/s11214-005-1951-5
Pregled najnovijih komentara Osobne stranice svih članova kluba

DUHOVNOST

TRAVANJ...

METODE I TEHNIKE

BRZI CHAT

  • Član vanessavanessa

    ♥☕️♥☕️♥:))))))))))))))

    08.04.2020. 22:39h
  • Član mkrmarmkrmar

    Vanesa hvala za kavu :)

    06.04.2020. 19:06h
  • Član mkrmarmkrmar

    Dobra večer,dragi ljudi

    06.04.2020. 19:05h
  • Član vanessavanessa

    ☕️♥☕️♥☕️♥

    05.04.2020. 15:02h
  • Član mkrmarmkrmar

    Dobro jutro svima,cvjetnica neka vam donese mir i blagoslov

    05.04.2020. 09:43h
  • Član bglavacbglavac

    Dobro jutro dragi magicusi. Sretnu nedjelju vam želim. Lp

    05.04.2020. 07:59h
  • Član vanessavanessa

    :))))))))))))))))))))))))))))

    03.04.2020. 15:37h
Cijeli Chat

TAROT I OSTALE METODE

MAGIJA

MAGAZIN

Magicusov besplatni S O S tel. 'SLUŠAMO VAS' za osobe treće dobiMAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinuPitajte Tarot, besplatni odgovori DA/NEPitaj I ChingAnđeliProricanje runamaSudbinske karte, ciganiceOstvarenje željaLenormand karte

OGLASI

Harša knjigeDamanhurSong of SilenceSpirit of TaraIndigo svijetPranic HealingSharkUdruga magicusUdruga leptirićiSmart studioHipnoza ZagrebKreativna akademijaSvijet jogeInfo izlog

Jeste li propustili aktivacijsku e-mail poruku?

Javite nam se na info@magicus.info