Studeni je „pravi predstavnik oblačne, maglovite i kasne jeseni, u kojem prve snježne pahulje zorno navješćuju skoru zimu“, sažeto ovaj mjesec opisuje provjereni prognostičar mr. Milan Sijerković.
Uz niz podataka Sijerković dodaje: „Mrazovi su u kopnenim krajevima razmjerno česti (od 4 do 7 puta u tijeku mjeseca), a događa se da prilikom jačeg zahlađenja, koje se najčešće pojavljuje potkraj mjeseca, temperatura bude i niža od – 10° C. Stoga se može razumjeti zašto je narod nazvao ovaj mjesec studeni.“
Studeni počinje blagdanom Svih svetih, a kada bi birali najružniji mjesec, većina ljudi odlučila bi se upravo za studeni. Dani su u studenom kratki, nebo je prekriveno teškim, sivim oblacima, kiše su dosadne i duge. Neka vlažna hladnoća uvlači se u kosti, a ujutro j tako teško ustati iz toplog kreveta. Studeni je, kažu mnogi, sumoran i tužan mjesec. Ipak, i on zna iznenaditi pa nekad dopusti suncu da ugrije zemlju. Ali to se događa rijetko i traje kratko. Studeni je jedanaesti mjesec po redu u gregorijanskom kalendaru i ima 30 dana.
Ime mjeseca studenog izvorna je hrvatska riječ i označava mjesec u godini kada zima zna jače stegnuti. Studeni mjesec doista je takav – studen i s temperaturama ispod ništice. U nekim drugim slavenskim jezicima jedanaesti mjesec se naziva kao u hrvatskom deseti – listopad. Stariji hrvatski nazivi ovog mjeseca u pojedinim krajevima bili su: vsesvetčak (po blagdanu Svih svetih, 1. studenog), veternjak, zmiščak. Narodna imena za studeni: gruden, studen, pazdernik, mratinji, matinstak, svetoandrejski, arandjeoski. Latinski i engleski: november.
Studeni je mjesec prozvan tako jer u njemu zapravo počinje led i studen. Ali, studeni zna biti, istina vrlo rijetko, i bitno drugačiji, što je puk popratio brojnim izrekama, poslovicama i vjeroavanjima:
- Svi Sveti mrzli dan, Božić u ledu okovan.
- Na Sve Svete kuša se kakvo je vino i zatvaraju bačve.
- Kiša pada, mećava se sprema, teško onom ko u kući nema.
- Ako studeni ne da kiše, posijano neće nići.
- Grmljavina u studenom znači rodnu buduću godinu.
- Ima li o Martinju (11. studenoga) snijega, bit će dobra godina.
- Procvate li o Martinju koje drvo, slijedeća godina bit će slaba.
- Sunce na Martinje najavljuje oštru zimu.
- Kukavice, pleti rukavice; eto zime, studeno će vrime.
- Snijeg na pšenici – više kruha u pećnici.
- Kad se do kasne jeseni samo na vrškinu jablana zadrži lišće, sigurno će biti duga i oštra zima.
- Što više snijega o Gospi od Zdravlja (21. studenoga), berićetnija godina.
- Sveta Cecilija (22. studenoga) – glazbenicima najmilija.
- Sveta Kata (25. studenoga.) dobar dan, do Božića misec dan.
- Sveta Kata – puno svata.
- Sveta Kata – snijegom mlata na vrata.
- Sveta Kata – belog konja jaše.
- Sveta Kate – bliže k vatri gnjate.
- Sveti Andrija (30. studenoga) kabanice dili.
Studeni studi
pasje ćudi
Rakija svud
pa nemaš kud.
Martinski dni
pravi su sni
Izvor: Ante Čelan Gaganić – Pučke izreke o vremenu
bglavac
edin.kecanovic
