Piše: Nikolina Šajn
http://www.jutarnji.hr/j2/znanost/clanak/art-2008,8,9,,129359.jl
Ugledni svjetski znanstvenici zajedno s hrvatskim kolegama nakon dugotrajnih istraživanja na kostima neandertalaca iz Vindije došli do novih saznanja o podrijetlu čovjeka
ZAGREB - Međunarodni tim znanstvenika koji je uključivao i pet hrvatskih znanstvenika dekodirali su DNK neandertalca iz kostiju koje su pronađene u arheološkom nalazištu u Vindiji. Znanstvenici su dekodirali DNK iz mitohondrija, koji se nasljeđuje od majke i lakše ga je izolirati iz drevnih kostiju od konvencionalnog DNK koji se nalazi u jezgri stanica. Sekvencioniranje su proveli nekoliko puta te tvrde da su prvi put dobili potpuno točan kod neandertalca.
U Europi su se pojavili prije najmanje 300.000 godina, ali su nestali nakon dolaska homo sapiensa, koji je u Europu došao prije 50.000 godina. Teorije o njihovu nestanku idu od spekulacija da su se dvije vrste pomiješale pa su se geni neandertalaca “utopili” u modernog čovjeka, do toga da se nisu uspjeli prilagoditi promjenama u okolišu ili da su ih moderni ljudi istrijebili, bilo zato što su im preoteli resurse, bilo zato što su nad njima počinili genocid.
Kako je za Independent izjavio Adrian Briggs, istraživač s instituta Max Planck, DNK neandertalaca i homo sapiensa toliko se razlikuje da ne postoje dokazi da su homo sapiensi i neandertalci u Vindiji ikad vidjeli jedni druge.
Analiza DNK iz kosti neandertalca iz špilje u Vindiji pokazala je da je ta drevna vrsta živjela usporedo s ranim vrstama homo sapiensa, ali da se nije s njima miješala. Uspoređeni su njihovi DNK što je pokazalo da je njihov posljednji zajednički predak živio prije 660.000 godina, mnogo prije nego što se homo sapiens prije 100.000 godina uopće pojavio u Africi kao posebna vrsta.
Spekulacije o nestanku
Prema rezultatima istraživanja provedenom na Institutu Max Planck u Leipzigu, a objavljenom u časopisu Cell, genetski kod neandertalaca pokazuje toliko male evolucijske promjene da se može zaključiti da su rijetko živjeli u zajednicama većim od 10.000, što bi značilo da su uvijek zapravo bili na rubu istrebljenja.U Europi su se pojavili prije najmanje 300.000 godina, ali su nestali nakon dolaska homo sapiensa, koji je u Europu došao prije 50.000 godina. Teorije o njihovu nestanku idu od spekulacija da su se dvije vrste pomiješale pa su se geni neandertalaca “utopili” u modernog čovjeka, do toga da se nisu uspjeli prilagoditi promjenama u okolišu ili da su ih moderni ljudi istrijebili, bilo zato što su im preoteli resurse, bilo zato što su nad njima počinili genocid.
Kako je za Independent izjavio Adrian Briggs, istraživač s instituta Max Planck, DNK neandertalaca i homo sapiensa toliko se razlikuje da ne postoje dokazi da su homo sapiensi i neandertalci u Vindiji ikad vidjeli jedni druge.
Analiza DNK iz kosti neandertalca iz špilje u Vindiji pokazala je da je ta drevna vrsta živjela usporedo s ranim vrstama homo sapiensa, ali da se nije s njima miješala. Uspoređeni su njihovi DNK što je pokazalo da je njihov posljednji zajednički predak živio prije 660.000 godina, mnogo prije nego što se homo sapiens prije 100.000 godina uopće pojavio u Africi kao posebna vrsta.
Velike kosti
Istraživanje je rađeno na kostima odraslih neandertalaca, starim 38.000 godina, koje je prije 2 godine švedskom znanstveniku Svanti Paabou prepustila HAZU.
Hrvatski akademici u istraživanju - Dali smo im 30-ak kostiju iz zbirke Akademije i oni su napravili DNK analizu, ali pokazalo se da nisu sve niti bile od neandertalaca. Neke su, na primjer, bile od medvjeda. To su zapravo bili fragmenti kostiju, od 10-ak centimetara, i nisu bili značajni za morfološku rekonstrukciju. Imamo mi i boljih kostiju. Ali jedna se kost pokazala najperspektivnijom i ta je dala najviše podataka - rekao je akademik, paleontolog i evolucionist, Ivan Gušić, jedan od 25 autora studije. Uz njega, u istraživanju su sudjelovali i hrvatski akademici Željko Kućan i Pavao Rudan, stipendist Instituta Max Planck Tomislav Maričić te Dejana Brajković iz Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU. Vindija je zanimljiva jer se DNK iz starijih kostiju raspada, a u Hrvatskoj su živjeli jedni od najmlađih neandertalaca. |
bglavac
edin.kecanovic
