|
Kada one prestanu prepoznavati mutirane stanice, dolazi do stanja koje Karriem H. Ali, cijenjeni američki liječnik i znanstvenik s prestižnog sveučilišta Stanford, naziva senilnost imunološkog sustava. Uspoređujući naš imunitet sa starijom osobom, koja uslijed senilnosti ne prepoznaje svoje bližnje, doktor Ali pokušava skrenuti pozornost na važnost očuvanja vitalnosti imuniteta kako bi naš organizam bio pod najboljom mogućom zaštitom i time siguran od infekcija i bolesti koje doprinose starenju i smrtnosti. Dokaz da imunitet pamti leži u činjenici da čovjek jednom preboljene bolesti (kao npr. bolesti iz djetinjstva poput zaušnjaka, vodenih kozica, žutice i sl) više neće imati te je siguran do kraja života. No prava opasnost leži u virusnim bolestima poput gripe jer virus gripe mutira iz sezone u sezonu te je stoga cjepivo slaba zaštita jer imunološki sustav ne prepoznaje virus koji je mutirao. Imunitet i starenje Ljudi smatraju da je starenje isključivo linearan proces koji ima veze s prolaskom vremena i genetikom, pa zato neki ljudi brže stare od ostalih. No kada bi starenje bilo isključivo vezano za genetiku i zub vremena, onda bi jednojajčani blizanci koji su rođeni na isti dan trebali i umrijeti na isti dan jer dijele isti genetski kod i od dana rođenja je prošlo jednako vremena. Međutim, iskustvo običnog čovjeka i znanost dokazuju suprotno. U čemu je onda riječ? Riječ je u imunološkom sustavu, koji pod utjecajem vanjskih čimbenika, stresa, okoliša, hrane, tjelovježbe i kvalitete života slabi, stari i postaje senilan, zaboravlja koje stanice su dobre, a koje su loše, mutirane te uništava i dobre i loše stanice što rezultira starenjem organizma. Nitko od nas ne zna točan uzrok zašto starimo, znamo samo da više ne funkcioniramo kao kada smo bili mlađi i da obolijevamo od raznih bolesti. Uzroci tih promjena su u padu imunološkog sustava. U konačnici ti procesi rezultiraju takozvanim 'inflammagingom' - starenjem pod utjecajem stalnih upala u organizmu koje su uzrokovane lošim imunološkim sustavom. Često takva stanja dovode do autoimunih bolesti – bolesti u kojima organizam napada sam sebe jer imunološki sustav ne prepoznaje dobre od loših stanica. Postoji vrlo malo mjesta na svijetu gdje ljudi prosječno žive preko 100 godina, poput gorštaka s Kavkaza, jer nisu izloženi svim onim lošim utjecajima kojima su izloženi suvremeni ljudi. Važno je znati da se promjene u organizmu mogu javiti vrlo rano, pa tako osobe od dvadesetak godina izvana mogu djelovati potpuno zdravo, ali iznutra njihov organizam može biti na rubu i gubiti borbu s bolesti koja onda udari kada joj se najmanje nadamo. Doktor Ali navodi neke od najvažnijih čimbenika koji izazivaju senilnost imunološkog sustava: 1. moderan način života Malo ljudi danas se može pohvaliti kvalitetnim snom, životom i poslom bez stresa te sigurnom i netoksičnim okolišem u kojoj žive, osim možda ljudi koji žive na selu. Ipak, ni oni nisu posve sigurni jer gnojiva kojima se gnoji zemlja imaju toksična djelovanja. Ljudi najčešće nisu ni svjesni da im stanje uma utječe na zdravlje, pa tako ljudi koji pate od depresije imaju lošiji imunitet nego sretni ljudi koji su zadovoljni svojim životom. Ključ dugovječnosti leži u životu bez stresa, pravilnoj prehrani, netoksičnoj okolinu u kojoj živimo, dovoljnoj količini sna i redovnoj tjelovježbi, no velika većina nas nije u mogućnosti tako živjeti i zato doktor Ali preporučuje prirodne dodatke prehrani kao dio piramide zdrave prehrane, a sve u svrhu očuvanja zdravlja i poboljšanje kvalitete života suvremenog čovjeka. preuzeto sa:(DobreVijesti.info/Tportal.hr) Autor Sanda |
Svaki dan se u našem organizmu stvaraju tisuće loših stanica, koje imaju tendenciju postati karcinom ili neko drugo oboljenje, ali ih naš imunološki sustav locira i uspješno suzbija uz pomoć stanica zvanih prirodne ubojice (Natural Killer Cells). Stanice prirodne ubojice su prva linija obrane našeg organizma, a njihova zadaća je da prepoznaju i unište svaku prijetnju imunitetu.
bglavac
edin.kecanovic
