Fermi je progledao! - Iz drugih medija

Fermi je progledao!

Izvor: NASA

NASA-in najnoviji svemirski teleskop, bivši GLAST, prošao je orbitalnu provjeru s 'letećim bojama', čime je počela misija proučavanja nasilnog i nepredvidljivog svemira gama zračenja.

Sve je počelo promjenom imena: NASA je objavila da se GLAST od sada zove Fermi Gamma-ray Space Telescope u čast profesora Enrica Fermija (1901 - 1954), pionira na području visokoenergetske fizike i dobitnika nObelove nagrade za fiziku 1938.

"Enrico Fermi je bio prvi koji je otkrio kako kozmičke čestice mogu biti ubrzane do velikih brzina", kaže Paul Hertz, šef znanstvenih misija u NASA-inom direktoratu u Washingtonu.

"Njegova teorija osigurala je temelj za razumijevanje novih pojava koje će otkrivati teleskop, nazvan njemu u čast".

Znanstvenici očekuju da će Fermi, promatranjem gama zraka, otkriti mnogo novih pulsara, unutrašnje mehanizme supermasivnih crnih rupa i pomoći fizičarima u potrazi za novim zakonima Prirode.

Dva mjeseca nakon lansiranja letjelice koja je ponijela teleskop u orbitu, znanstvenici su testirali i kalibrirali njegova dva instrumenta: Large Area Telescope (LAT) i GLAST Burst Monitor (GBM).

Tim LAT-a predstavioo je i sliku čitavog neba koja prikazuje blještave plinove Mliječne staze, treperave pulsare, i plamteće galaktike udaljene milijardama svjetlosnih godina.

Ova karta predstavlja prvih 95 sati promatranja, odnosno rada, Fermija.

kliknite za veći prikaz

Sličnoj slici, koju je snimio NASA-in, sada izvan upotrebe, Opservatorij gama-zračenja Compton, tebale su godine i znanstvenici očekuju da će, zahvaljujući Fermijevoj superiornoj osjetljivosti, nova otkrića prestizati jedno drugo.

Fermijev LAT skenira čitavo nebo svaka tri sata kada radi u "pretraživačkom modu", koji će ionako činiti većinu promatranja prvih godina.

To "brzo okidanje" omogućava znanstvenicima da prate brze promjene karakteristične za nasilni svemir gama zračenja.

Teleskop je osjetljiv na fotone čija energije koja varira od 20 MeV (milijun elektron volti) do preko 300 GeV (milijardi elektron volti).

Krajni vrhunac tog opsega, koji odgovara energijama koje su više od 5 milijuna puta veće od zubarskih rendgena, slabo je istražen.

NASA-ina misija Fermi je partnerstvo u astrofizici i fizici čestica. Razvijena je u suradnji s američkim ministarstvom energetike i važnim doprinosom akademskih institucija iz Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Švedske i SAD-a.

Drugi Fermijev instrument, GBM, samo u prvih mjesec dana rada uočio je 31 eksploziju poznate kao izboji gama-zraka. Te visokoenergetske eksplozije događaju se kada masivna zvijezda umre ili kad se spoje spiralne orbite neutronskih zvijeda.

GBM je osjetljiv na gama zrake manjih energija i daje komplementarni pogled na široki spektar gama zraka. Radeći u pradu, ta će dva instrumenta, nadaju se znasntvenici, napokon otkriti neke od najzamršenijih tajni izboja gama zraka.

"Posljednjih nekoliko desetljeća bilo je zlatno doba astronomije", kaže Chip Meegan, voditelj znanstvenih istraživnja na GBM-u.

Fermi će, vjeruje Meegan, nastaviti tu dobru sreću.

Izvor: www.net.hr

BRZI CHAT