Zadnja socijalna statistika Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi zaključena 31. svibnja evidentira da od državne socijalne pomoći – tzv. stalne pomoći – u Hrvatskoj preživljava 93.874 građana: 20.988 obitelji i 21.849 samaca. To istovremeno govori da je od konca prošle godine do konca svibnja ove 2009. u najveću moguću bijedu, ostavši bez ikakvih prihoda i živeći s oko 500 kuna mjesečne državne pomoći, dospjelo novih 1.162 građana, odnosno na razini Hrvatske novih 205 obitelji. Naravno, ljudi obuhvaćeni tim brojkama čine samo najtamniji dio socijalnog mozaika u Hrvatskoj, jer naša je država svoju pomoć siromasima zaustavila na 500 kuna te svi koji imaju neke prihode, izuzev nekih neutjecajnih poput dječjeg doplatka, veće od 500 kuna, nemaju pravo na pomoć države.

Polovica ugroženih – radno sposobni

Također važan podatak iz najtamnijeg dijela hrvatskog socijalnog mozaika je taj da gotovo polovicu službeno evidentiranih socijalno ugroženih građana čine radnosposobni, a nezaposleni ljudi. Na kraju svibnja ih je u socijalnim evidencijama bilo 40.029, što govori da se od početka godine na razini Hrvatske broj nezaposlenih radnosposobnih osoba – koje elementarne životne potrebe pokrivaju s oko 500 kuna mjesečno – povećao za 274. Kako službeno evidentirane socijalno ugrožene obitelji žive mogli smo i ovih dana provjeriti u jednoj od pučkih kuhinja u Rijeci, u gradu u kojem je od početka godine u državne socijalne evidencije dospjelo novih 59 građana, od kojih je 17 nezaposlenih radnosposobnih.

U dvije pučke kuhinje u Rijeci dnevno se hrani gotovo 900 ljudi, zadnjih mjeseci sve više i više. Madlen Mikac Marić, radnookupacijska terapeutkinja u riječkim klubovima starijih osoba zadužena i za praćenje pučke kuhinje Grada, kaže da se broj korisnika te kuhinje u zadnja tri mjeseca povećao za 50 korisnika. »Među tim novim ljudima koji su došli u pučku kuhinju dosta je mladih, zapravo mladih obitelji, uglavnom mladih samohranih majki. Nitko od njih ne govori rado o svojoj životnoj situaciji i problemima«, kaže Mikac Marić.

Nitko ne želi majku s više djece

Nezaposlena Riječanka Sanja Novak i njezin suprug koji čeka invalidninu te njihovo četvero djece već godinama žive od dnevnog obroka u pučkoj kuhinji, od državne socijalne pomoći i dječjeg doplatka – ukupno, kaže ona, s 3.500 kuna mjesečno. »Sedamnaest godina sam prijavljena na birou, javljam se svaki mjesec i nikada mi nisu ponudili posao. Znam, završila sam osnovnu školu, no tražila sam posao svugdje, ali nitko ne želi zaposliti majku s više djece. Živimo u gradskom stanu i stalno nas pokušavaju deložirati jer ne možemo redovito plaćati režije«, ispričala je Novak o situaciji svoje obitelji. Kako socijala rađa socijalu, mogli smo u pučkoj kuhinji vidjeti na primjeru troje mladih Riječana, troje Cuculića, djece istih roditelja, svo troje odraslo u Dječjem domu u Lovranu, svo troje nezaposleno. Žive u nužnom smještaju grada Rijeke, s državnom socijalnom pomoći i od jednog obroka pučke kuhinje.

Život od invalidnine

Snježana je po zanimanju pomoćna slastičarka, prijavljena HZZO-u, no nikad nije uspjela naći i dobiti posao. Njezin godinu dana stariji brat Matej pomoćni je vrtlar, no ni on nikada nije dobio neki posao, štoviše ne prima ni državnu socijalnu pomoć, nema ni zdravstveno osiguranje, a najstariji od te braće, Zdravko, živi od osobne invalidnine.

Ravnatelja riječkog Centra za socijalnu skrb Karla Balenovića pitali smo je li recesija moguć uzrok povećanom broju korisnika državne socijalne pomoći. »Radi se o malom broju građana na ukupan broj stanovnika Rijeke i okolice. Ljudi koji sada moguće ostaju bez posla još neko vrijeme primaju naknadu HZZO-a, a ne nađu li u međuvremenu novi posao, mnogi od njih obratit će se Centru za socijalnu skrb. Uglavnom, odjek recesije u socijalnoj skrbi još nije vidljiv, nema posebnog pritiska korisnika, no vidimo i znamo da ljudi žive sve teže. Kakvo je stvarno stanje, u smislu posljedica recesije, znat ćemo na početku školske godine i po završetku sezonskih poslova«, kaže Balenović, upozoravajući da se slika »socijalne« Rijeke ne može preslikati na čitavu Hrvatsku.