Rođen: 20. travnja 570.
Umro: 18. lipnja 632.

Kada je Muhamed (ar.) محمّد napunio 40 godina, ukazao mu se arkanđeo Gabrijel - to jest Džibril - u ljudskom obličju, pa mu stojeći stopalima na rubu neba reče: O, Muhamede, ti si poslanik Alahov!

Džibril

Muhamed se nakon toga prosvijetlio pa počinje propovijedati vjeru u jednoga, svemogućeg boga, Alaha, u pravdu i milosrđe.

Abdul Kasim ibn Abdallah, kasnije nazvan Muhamed, što znači hvaljeni, rođen je prema muslimanskoj predaji uoči pojave Venere na nebu, dvanaestog dana rabana al-avala godine slona, u trgovačkoj obitelji.

Povjesničari su uskladili mišljenja da je to prema kršćanskom kalendaru vjerojatno 20. travnja 570. godine poslije Krista.

U to doba Arapi su bili slab razjedinjen nomadski narod koji su godinama pokoravali Perzijanci, Etiopljani i drugi narodi.

U djetinjstvu Muhamed putuje s trgovačkim karavanama i upoznaje arapsku, ali i židovsku i kršćansku kulturu i religiju.

S 24 godine oženio se bogatom i znatno starijom udovicom Hadidžom. Od toga doba često se povlači u usamljene pećine i brda te meditira.

U jednom takvom osamljivanju ,godine 610. u Ramazanu mjesecu, Muhameda s.a.v.s. je, prema islamskoj predaji, posjetio Melek (anđeo) Džibril (Gabrijel) koji mu je tada prenio prve Božje riječi, imperativ "Ikre" (Uči!).

Kaligrafski prikaz sure "Iqra"

U Muhamedovim vizijama Hadidža prepoznaje Božju objavu, pa Muhamed počinje širiti vjerovanje u jedinog boga Alaha, a kako je prema legendi bio nepismen, diktira stihove koji će činiti muslimansku svetu knjigu Kur'an.

 

 

 

 

 

 

 

 

Kur'an

 Nakon deset godina propovijedanja u Meki, Muhamed je okupio tek šačicu sljedbenika, ali zato brojne neprijatelje koji će ga 16. lipnja 622. prisiliti na bijeg u Jatrbu, kasnije nazvanu Medina.

Taj događaj nazvan je hidžra, a smatra se prijelomnicom u prodoru islama.

U Medini skupina muslimana oko Muhameda brzo raste pa prorok donosi ustav i počinje borbu protiv nevjernika iz Meke, koja se pretvara u pravi osvajački rat.

Osam godina nakon hidžre muslimani su pokorili i priveli vjeri velik dio Arapa, a Muhamed se vratio u Meku kao svjetovni i duhovni poglavar. Stvara se centralistička država u kojoj monoteizam i vjersko jedinstvo prerasta u pokret i strašnu rušilačku i osvajačku silu.

Utemeljitelj islamske vjere, prorok Muhamed, umro je 18. lipnja 632.

Samo nekoliko desetljeća nakon njegove smrti arapska je država spremna zagospodariti Azijom, Afrikom i Europom, sve do Afganistana i Španjolske.