Je li muškarac spreman živjeti sa ženom koja mu je ravna?

Kada se govori o braku, ljudi često ponavljaju razne popularne savjete: slušajte jedno drugo, komunicirajte bolje, ne ljutite se, muškarci su ovakvi, žene su onakve. Te ideje zvuče logično i često ih čujemo u knjigama, na seminarima ili u bračnom savjetovanju. Međutim, ozbiljna istraživanja pokazuju da mnoge od tih popularnih teorija zapravo nemaju čvrstu znanstvenu potvrdu.
Dugogodišnja istraživanja američkog psihologa Johna Gottmana pokušala su otkriti što zaista čini brak stabilnim, a što ga vodi prema raspadu. Njegov tim je godinama pratio stotine parova, snimao njihove razgovore, mjerio fiziološke reakcije tijekom konflikata i analizirao njihove odnose kroz duže razdoblje života.
Rezultati su bili iznenađujući.
Mnogi popularni mitovi o braku pokazali su se pogrešnima. Na primjer, često se tvrdi da je ljutnja najveći neprijatelj braka. No istraživanja su pokazala da sama ljutnja nije presudni problem. Parovi mogu biti ljuti, mogu se raspravljati, pa čak i imati burne sukobe — i ipak ostati zajedno desetljećima.
Ono što zaista razara brak nisu emocije poput ljutnje, nego prezir, obrambeni stav i odbijanje partnerovog utjecaja.
Drugim riječima, problem nastaje kada jedan partner više ne želi ozbiljno uzeti u obzir osjećaje i mišljenje onog drugog.
Jedno od najzanimljivijih otkrića Gottmanovog istraživanja odnosi se upravo na muževe. Pokazalo se da su brakovi mnogo stabilniji kada je muškarac spreman prihvatiti utjecaj svoje žene — kada je spreman saslušati je, uzeti njezine osjećaje u obzir i zajedno donositi odluke.
Statistika je vrlo jasna:
ako muž nije spreman dijeliti moć u odnosu i prihvatiti utjecaj partnerice, postoji velika vjerojatnost da će brak postati destruktivan.
To ne znači da muškarac treba izgubiti svoj glas ili dopustiti da žena dominira. Radi se o nečemu mnogo jednostavnijem i dubljem — o poštovanju.
Stabilan brak nije borba za prevlast nego partnerstvo.
Zanimljivo je da istraživanja također pokazuju kako većina žena već prirodno uzima u obzir mišljenje svojih muževa, čak i u nestabilnim brakovima. Problem češće nastaje kada muškarci, svjesno ili nesvjesno, odbijaju učiniti isto.
U takvim situacijama konflikt se vrlo brzo pretvara u spiralu negativnih emocija: kritika rađa obranu, obrana rađa prezir, a prezir polako uništava povjerenje.
S druge strane, uspješni brakovi imaju jednu vrlo jednostavnu, ali moćnu karakteristiku:
pozitivne interakcije prevladavaju nad negativnima.
To znači da partneri imaju prijateljski odnos, da se međusobno poštuju i da tijekom konflikta pokušavaju smanjiti negativne emocije umjesto da ih povećavaju.
Drugim riječima, tajna dugog braka nije savršena komunikacija, savršena kompatibilnost ili život bez sukoba.
Tajna je mnogo jednostavnija — i mnogo zahtjevnija:
međusobno poštovanje.
Na kraju se vraćamo na početno pitanje.
Je li muškarac spreman živjeti sa ženom koja mu je ravna?
Za mnoge muškarce to je veći izazov nego što su spremni priznati. Jer to znači odustati od potrebe da uvijek bude u pravu, od potrebe za kontrolom i od ideje da je njegova riječ posljednja.
Ali upravo tu počinje zrelost odnosa.
Brak ne uspijeva zato što su ljudi savršeni, nego zato što su spremni učiti jedno od drugoga.
Kada muž poštuje svoju ženu, a žena poštuje svog muža, tada brak prestaje biti bojno polje ega i postaje ono što bi trebao biti — zajednički put dvoje ljudi koji rastu zajedno kroz život.

Riccardo De Pol