Ljeti je zaštita kože stavka je o kojoj razmišljamo, ili bi barem trebali razmišljati, više nego u ostalim razdobljima godine. Naime, ljeti većinu vremena provodimo izvan kuće i najizloženiji smo suncu. Iako se često uzima zdravo za gotovo, treba imati na umu da je koža vitalni organ čiji integritet je vrlo važan za naše cjelokupno zdravlje. Koža nas štiti od ozljeda, infekcija, topline i svjetlosti. Ona regulira tjelesnu temperaturu te skladišti vodu, masti i vitamin D. Lijepa i njegovana koža odraz je dobroga zdravlja.

Jedan od najvećih vanjskih neprijatelja kože je sunce, točnije UV zračenje koje sunce emitira. Kada je koža pretjerano izložena suncu dolazi do stvaranja slobodnih radikala koji oštećuju tkivo kože i smanjuju njenu elastičnost. Kao vidljivi znaci oštećenja kože nastaju bore, tamne mrlje i opekline od sunca. Ono što, međutim, golim okom ne vidimo, još više bi nas trebalo zabrinjavati. To su oštećenja koja nastaju djelovanjem UV zračenja, a koja povećavaju rizik za razvoj raka kože.

 

Uporaba krema sa visokim zaštitnim faktorom, boravak u hladu i pokrivanje dijelova tijela izloženih suncu još uvijek su među najboljim metodama zaštite kože. Uz to, novija istraživaja ukazuju na to da nekoliko nutrijenata može biti značajna podrška u zaštiti kože od oštećenja ili čak i pomoć u oporavku već oštećene kože, te tako, utjecati i na smanjenje rizika od razvoja raka kože. U kliničkim pokusima, najviše se ispitivalo djelovanje antioksidativnih nutrijenata, beta-karotena, vitamina A, C, E te selena i cinka.

 

Beta karoten

 

Beta karoten je jedan od najpoznatijih antioksidansa i isključivo se nalazi u biljkama. Ovaj nutrijent naziva se i «prirodni suncobran» jer štiti kožu od opasnog ultraljubičastog zračenja smanjujući aktivnost slobodnih radikala koji nastaju emisijom UV zraka. Rezultati velikog broja eksperimentalnih studija ukazuju na to da beta karoten ima zaštitno djeluje protiv akutnih i kroničnih manifestacija kožnih oštećenja uzrokovanih izlaganjem suncu. Prema nekim istraživanjima, beta karoten smanjuje oštećenje DNA molekula te tako spriječava i razvoj degenerativnih bolesti. Bez obzira što se o mehanizmu djelovanja još uvijek raspravlja, beta karoten je nutrijent čiji unos se prije izlaganja suncu preporuča širom svijeta.

 

Vitamin C

 

Jedno od značajnijih novih dermatoloških otkrića je otkriće sposobnosti vitamina C da se «suprostavi» negativnim posljedicama izlaganja suncu. On djeluje na način da smanjuje štetu uzrokovanu slobodnim radikalima, spojevima koji nastaju pod utjecajem vanjskih čimbenika poput zagađenja, pušenja, sunčeva zračenja, ali i kao produkt reakcija koje se odvijaju u našem organizmu. Nagomilani slobodni radikali uzrokuju značajnu štetu na tkivima i gotovo «proždiru» kolagen i elastin, gradivne komponente kože, uzrokujući, za početak, stvaranje bora na koži. Vitamin C, kao moćan antioksidans neutralizira slobodne radikale te tako spriječava oštećenja na koži. Osim prevencije oštećenja, vitamin C igra važnu ulogu i u regeneraciji već oštećene kože.

Prema Američkom dermatološkom društvo, dnevni unos 500 – 1000 mg vitamina C može biti od velike koristi za očuvanje zdravlja kože. Sintezu kolagena moguće je potaknuti i nanošenjem krema koje sadrže vitamin C, i to u formi L-askorbinske kiseline, jer jedino u toj form vitamin C može prodrijeti kroz slojeve kože i polučiti zaštitno djelovanje.

 

Vitamin E

 

Vitamin E naziva se i «vitamin ljepote» jer potiče mnoge kemijske reakcije u organizmu koje poboljšavaju stanje naše kože. Snažan je antioksidans i blagotvorno djeluje na sve tipove kože. Vitamin E djeluje na slijedeće načine:

 

•Vlaži kožu

•Potiče popravak oštećenja uzrokovanih djelovanjem slobodnih radikala

•Štiti kožu od štetnih čimbenika iz okoliša

•Pomaže u smanjenju crvenila kože nakon pretjeranog izlaganja suncu

•Spriječava nastajanje tamnih mrlja

•Smanjuje nastajanje bora te kožu održava glatkom kroz duže vrijeme

Prema studijama koje je objavilo Američko dermatološko društvo, unos 400 IU vitamina E dnevno, smanjuje rizik od oštećenja kože usljed izlaganja suncu te istodobno smanjuje produkciju karcinogenih stanica. Ipak, potrebno je naglasiti da unos velikih doza vitamina E može biti štetan, pa sa većim dozama ne treba eksperimentirati.

 

Osim oralne primjene, vitamin E se može primjenjivati i direktnim nanošenjem na kožu, bilo kao čisti vitamin E ili kao dio losiona za sunčanje. U slučaju direktnog nanošenja vitamina E na kožu, treba uzeti u obzir vrijeme potrebno vitaminu da prodre u dublji sloj kože. Drugim riječima, vitamin E je potrebno nanijeti 10-20 minuta prije izlaganja suncu.

Prema nekim studijama, unos vitamina E i A zajedno može polučiti još bolje rezultirate nego unos pojedinačnih vitamina.

 

Primjerice, u jednoj randomiziranoj, placebo kontroliranoj studiji, grupa od 40 zdravih odraslih dobrovoljaca dobivala je suplemente vitamina E (u obliku alfa-tokoferola), suplementa vitamina C (u obliku askorbinske kisleine), kombinaciju vitamina E i C te placebo. Nakon 50 dana suplementacije, istraživači su uočili da su razne vitamina E i C u koži dobrovoljaca bile povišene upravo kod osoba koje su dobivale pojedinačne vitamine ili njihovu kombinaciju. No, kada su istraživači dobrovoljce izložili UV zračenju kako bi inducirali opekline od sunca, kombinacija vitamina E i C pružila je najbolju zaštitu i spriječila reakcije kojima nastaju opekline. Ova i druge studije sugeriraju da vitamin E i C sinergijski djeluju zahvaljujući sposobnosti vitamina C da regenerira vitamin E.

 

Vitamin A

 

Vitamin A se u koži nalazi u malim koncentracijama, no apsolutno je esencijalan za zdravlje kože. Igra ključnu ulogu u rastu i razvoju kože te je pokazano da djeluje na popravak oštećenja nastalih UV zračenjem. Prekomjerno izlaganje suncu može uzrokovati uništavanje vitamina A u koži, usljed čega se može razviti i deficit, a potom, posljedično dolazi i do nastanka tamnih mrlja, bora, ljuštenja kože te u najgorem slučaju, prekarcinogenih lezija.

 

Iako rezultati istraživanja ukazuju na važnu ulogu vitamina A u održavanju zdravlja kože te u prevenciji raka kože, mehanizam djelovanja, kao i forma vitamina A koja bi polučila najbolje djelovanje, još nisu razjašnjeni.

 

Stoga je vitamin A najbolje unositi kao dio uravnotežene prehrane, ili kao dio antioksidativnog dodatka prehrani, i to u kombinaciji sa vitaminom C i E jer, osim što, kako je već spomenuto, vitamin C, sudjeluje u regeneraciji vitamina E, i metabolizam vitamina A je usko vezan uz vitamin C.

 

Koncept uravnoteženog unosa ovih triju nutrijeneta kao vrlo važnog aspekta zaštite kože sve više potvrđuju i brojni rezultati znanstvenih istraživanja.

 

Selen

 

Prema nekim znanstevnicima, selen ima ključnu ulogu u prevenciji raka kože. Bilo da se uzima u obliku suplemenata ili nanosi kao dio kreme za sunčanje, selen štiti kožu od štetnog UV zračenja. Ukoliko dan provedemo na suncu, selen bi trebao smanjiti rizik od nastanka crvenila kože i opeklina. Preporuke za dnevni unos selena u svrhu zaštite kože u ljetnim mjesecima različite su i kreću se u rasponu od 50 do 100 mikrograma selena dnevno. Ipak, treba imati na umu da je selen u velikim količinama toksičan te da bi unos visokih doza selena u svrhu zaštite kože svakako trebalo raspraviti sa liječnikom.

 

Cink

 

Cink je sastavni dio brojnih enzimskih sustava, a u najvećim koncentracijama je prisutan na područima proliferacije stanica – primjerice, na mjestima zacjeljivanja rana. S obzirom da je koža, posebno njen površinski sloj, područje stalnog odumiranja i rasta stanica, vjeruje se da cink igra važnu ulogu u popravku oštećenja nastalih na koži.

Unos suplementata cinka može voditi ka djelotvornijem oporavku od opeklina, ekcema, psorijaze i osipa, posebice ukoliko se zahvaćeno područje ne oporavlja dovoljno brzo. Organizam dodatni cink također može iskoristiti i za oporavak kože koja je već prekrivena opeklinama te za reaktiviranje imunološkog odgovora.

 

Osim što sudjeluje u oporavku oštećene kože, cink sudjeluje i u njezi kose. Cink potiče rast kose, može usporiti njen gubitak i pucanje. Posebno blagotvorno djelovanje cink polučuje ukoliko se kombinira sa bakrom, esencijalnim sastojkom melanina, prirodnog pigmenta u kosi.

 

Vitamini B skupine

 

Kada se priča o zaštiti i njezi kože, teško je ne spomenuti vitamine B skupne koji igraju vrlo važnu ulogu u održavanju kože, noktiju te kose, koja je u ljetnim mjesecima, što zbog izloženosti suncu, što zbog izloženosti soli, također izrazito osjetljiva.

Dva vitamina iz ove skupine posebno se izdvajaju - biotin (još se naziva i vitamin H) te PABA (para aminobenzojeva kiselina).

Ako govorimo o njezi kože i kose, najvažniji vitamin iz B skupine je biotin, nutrijent koji čini bazu stanica kože, kose i noktiju.

Drugi izdvojeni vitamin iz B skupine, PABA, poznat je po svojoj izuzetnoj sposobnosti apsorpcije UV zraka, usljed čega spriječava nastajanje mrlje i bora na koži i smanjuje rizik od raka kože. Nadalje, ovaj vitamin popravlja gubitak pigmentacije kože i kose, usporava sijedenje i gubitak kose. Zbog navedenog djelovanja, PABA je nerijetko sastavni dio krema za sunčanje.

Ova dva vitamina specifična su po tome što ih, za razliku od ostalih iz skupine, organizam sam sintetizira. No s obzirom da količine koje se stvaraju u organizmu uglavnom nisu dovoljne za navedena djelovanja, najbolje ih je uzimati kao dio B kompleksa.

 

Osim, vrlo važnog zaštitnog djelovanja na zdravlje kože, antioksidansi – beta karoten, vitamin C, E, A, selen te mineral cink, u ljetnim mjesecima organizmu mogu pružiti snažnu i potrebnu imunološku potporu. Jer, nasuprot uvriježenom mišljenju većine, imunološki sustav ljeti nije u «vrhuncu snage». Zapravo, pretjerano izlaganje suncu znatno slabi imunitet.

To je posebno otegotna okolnost za osobe koje se bore sa ljetnim alergijama. Njima, međutim, također može pomoći vitamin C, koji ako se unosi u povišenim dozama može djelovati kao antihistaminik. Na olakšavanje simptoma alergije posebno pozitivno će djelovati kombinacija vitamina C i minerala kalcija i magnezija.

 

Izvor vitamina i minerala u hrani

 

Nutrijent/ Izvor u hrani

 

Beta karoten - žuto i narančasto povrće i voće, tamno zeleno lisnato povrće

Vitamin C - brokula, crvena paprika, šipak, acerola, citrusi, jagode

Vitamin E - ulje pšeničnih klica, orasi, sjemenke, biljna ulja, žumanjak jajeta, lisnato zeleno povrće

Vitamin A - jetra, mlijeko i mliječni proizvodi, ulje bakalara

Selen - morski plodovi, cjelovite žitarice, češnjak, jaja

Cink - morski plodovi, krto crveno meso i meso peradi

Biotin - jetra, banane, jaja, zobena kaša, riža, orašasti plodovi, žitarice

PABA - jatra, bubrezi, pivski kvasac, melasa, cjelovite žitarice, gljive, špinat

 

Iva Alebić, dilp.ing.

 

www.mojdoktor.hr