PROČITANO

PUTA

PRIRODNA POMOĆ KOD ALZHEIMEROVE BOLESTI

Netko od vaših ukućana često ne prepoznaje ni vas ni druge članove obitelji, zaboravljiv je, zbunjen i sklon lutanju? Ako u obitelji imate slučaj Alzheimerove bolesti, itekako dobro znate koliko to može otežati svakodnevni život. Ova bolest iscrpljuje obitelj ne samo fizički nego i emocionalno, jer je vrlo bolno promatrati voljenu osobu kako gubi doticaj s realnošću i vanjskim svijetom.

Prirodna pomoć kod Alzheimerove bolesti – što jesti, a što izbaciti iz prehrane + dodaci prehrani

Netko od vaših ukućana često ne prepoznaje ni vas ni druge članove obitelji, zaboravljiv je, zbunjen i sklon lutanju?

Ako u obitelji imate slučaj Alzheimerove bolesti, itekako dobro znate koliko to može otežati svakodnevni život.

Ova bolest iscrpljuje obitelj ne samo fizički nego i emocionalno, jer je vrlo bolno promatrati voljenu osobu kako gubi doticaj s realnošću i vanjskim svijetom.

Čak 60 do 80 posto slučajeva demencije otpada upravo na Alzheimerovu bolest.

Kod osoba s tim oboljenjem mozak se smanjuje te su na njemu prisutne nakupine toksičnog proteina beta-amiloida.

Osim nezdrave prehrane, izloženosti toksinima i pasivnog stila života, samoj bolesti uvelike pridonosi i uzimanje većeg broja lijekova, što je i jedan od okidača za pojavu demencije općenito.

Premda Alzheimer pogađa sve veći broj osoba starije životne dobi, dobra je vijest da se promjenom životnih navika, odnosno uvođenjem zdrave prehrane i biranih dodataka prehrani, bolest itekako može usporiti.

Što jesti u slučaju Alzheimerove bolesti

Zdrava i balansirana prehrana jako je važna za usporavanje napretka Alzheimerove bolesti.

Takva hrana poboljšava cirkulaciju te opskrbljuje mozak važnim nutrijentima, čime se kod oboljelih poboljšavaju kognitivne funkcije.

Hladno prešano kokosovo ulje je zdrava masnoća koju bi osobe oboljele od Alzheimera svakako trebale konzumirati.

To ulje sadrži masne kiseline koje se u organizmu pretvaraju u ketone, a oni mozgu služe kao pogonsko gorivo umjesto glukoze.

Kod mnogih ljudi koji su svoj jelovnik obogatili ovim uljem primijećena su poboljšanja u pamćenu te bolje kognitivne sposobnosti.

Na kokosovu ulju možete pripremati obroke, a možete ga dodavati i u slastice, kao i omiljene napitke.

Isto tako, u jelovnik uvedite obilje raznobojnog voća i povrća koje je bogato antioksidansima.

Upravo antioksidansi igraju ključnu ulogu u suzbijanju slobodnih radikala koji ubrzavaju proces starenja te pridonose slabljenju moždanih aktivnosti.

Jelovnik obogatite prirodnim namirnicama bogatim vitaminima A, C i E, poput citrusnog i bobičastog voća, avokada, nara, ananasa, lubenice, papaje, zatim tamnozelenog lisnatog povrća, brokule, cvjetače, prokulica, rajčica, paprika, šparoga i batata.

U obroke uključite i namirnice bogate cinkom. Naime, primijećeno je da osobe s Alzheimerom imaju vrlo niske razine ovog važnog minerala. Hrana koja sadrži cink uključuje, primjerice, šparoge, bučine sjemenke i tamnu čokoladu.

Kod Alzheimerove bolesti preporučuje se konzumacija svježeg voća i povrća koje nije tretirano pesticidima i drugim štetnim kemikalijama.

Što izbaciti iz prehrane

Iz prehrane svakako treba izbaciti procesiranu hranu koja sadrži obilje aditiva i konzervansa.

Takva hrana šteti radu ne samo mozga nego i cijelog organizma jer ga opterećuje toksinima. Mnogi od tih toksina su i neurotoksini.

Alzheimerova bolest, slično kao i dijabetes, može biti vezana i uz inzulinsku rezistenciju, stoga je izbacivanje šećera jedan od važnih koraka prema boljem radu mozga.

Preporučuje se konzumiranje čiste izvorske ili filtrirane vode, a posebno je dobra hidrogenizirana voda.

Ne pakirajte hranu u aluminijsku foliju te je u njoj nikad nemojte zagrijavati jer je aluminij jedan od opasnih neurotoksina.

Najefikasniji dodaci prehrani kod Alzheimerove bolesti

Kod Alzheimerove bolesti preporučuju se ovi dodaci prehrani:

Ginkgo biloba

Ovaj biljni ekstrakt bogat antioksidansima djeluje protuupalno te poboljšava rad mozga i cirkulaciju, stoga je odličan izbor za oboljele od Alzheimera. Preporučuje se uzimati 300 mg svaki dan.

Vitamin D3

Manjak vitamina D može povećati rizik od nastanka Alzheimerove bolesti, stoga, osim što bi se oboljeli trebali što više izlagati suncu, mogu uzimati i dobru nadopunu prehrani u obliku vitamina D3. Preporučuje se 5000 - 10000 IU (međunarodnih jedinica) na dan.