• Nova istraživanja koja citiraju liječnici sugeriraju da sunčeva svjetlost može izazvati antivirusne, antioksidativne, kardiovaskularne i respiratorne koristi koje nadilaze vitamin D - učinke koje oralni dodaci prehrani ne mogu u potpunosti ponoviti.
• Studije pokazuju da male dnevne doze sunčeve svjetlosti mogu potaknuti oslobađanje dušikovog oksida, pojačati serotonin i pomoći u regulaciji imunološke aktivnosti koja podržava svakodnevnu energiju i otpornost.
• Veliki broj istraživanja navodi nedovoljnu izloženost sunčevoj svjetlosti kao mogući uzrok visokih stopa kroničnih bolesti - od srčanih bolesti do nekih autoimunih stanja - podsjećajući čitatelje da i izbjegavanje ima posljedice.
• Sunčeva svjetlost nije samo „vitamin D“, već cijeli spektar korisnih bioloških signala koji mogu utjecati na proizvodnju stanične energije – UV zrake potiču proizvodnju vitamina D; vidljiva svjetlost pomaže u resetiranju cirkadijalnih ritmova. Zajedno tvore prirodni „paket“ za koji stručnjaci kažu da se ljudsko tijelo razvilo da ga koristi.
• Stručnjaci naglašavaju pravovremenost, umjerenost i zaštitu kože – ne navike izlaganja suncu po principu „sve ili ništa“. Izlazak sunca, zalazak sunca ili kratki podnevni intervali mogu donijeti koristi bez poticanja opeklina.

Desetljećima je poruka o sunčevoj svjetlosti bila gotovo roditeljskog tona: klonite se sunčeve svjetlosti, pokrijte se, zaštitite se i što god radili, ne dopustite da vam koža izgori. Ta su upozorenja bila dobronamjerna – rak kože je stvaran, a prekomjerno izlaganje UV zračenju ozbiljan je rizik koji se može spriječiti.

No nedavna izvješća i znanstveni komentari sugeriraju da smo možda upili samo pola priče. Intervjui s liječnicima i pregledi novih istraživanja objavljeni u recenziranim časopisima, uključujući  The American Journal of Clinical Nutrition, Journal of Investigative Dermatology, Journal of the American Heart Association, Microbiome and Nutrients , ukazuju na sunčevu svjetlost kao nešto daleko složenije i korisnije od pukog okidača za vitamin D. Ovi izvori zajednički opisuju sunčevu svjetlost kao višeslojni signal punog spektra s učincima koji dopiru do naših stanica, imunološkog sustava, kardiovaskularne funkcije i raspoloženja.

Sunčeva svjetlost ubrzava oporavak

Tijekom pandemije koronavirusa (COVID-19) u Wuhanu, dr. Roger Seheult liječio je pacijente s teškim respiratornim poteškoćama. Napomenuo je da je uvođenje svakodnevnog izlaganja sunčevoj svjetlosti u njihove planove oporavka poklopilo se s neočekivano brzim poboljšanjima. Prisjetio se jednog pacijenta koji je u roku od pet dana prešao s gotovo nužne potrebe za respiratorom na disanje bez dodatnog kisika – što je bio jedan od najbržih preokreta koje je vidio.

Još jedan upečatljiv slučaj uključivao je pacijenta s dugotrajnom COVID-19 bolešću koji je više od godinu dana imao iscrpljujuću kratkoću daha. Nakon višestrukih testova i neuspjelih intervencija, dr. Seheult predložio je muškarcu da jednostavno izađe van na 20 do 30 minuta dnevno. U roku od tri tjedna, muškarčeva ocjena simptoma pala je s „osam od 10 težine“ na „tri“.

Ovo nisu kontrolirane studije - ali postale su dio šireg obrasca opažanja koji su naveli dr. Seheulta da preporuči svakodnevnu, umjerenu sunčevu svjetlost za većinu svojih pacijenata.

Ove priče ne dokazuju da sunčeva svjetlost liječi bolesti. Ali ističu važnu mogućnost: Sunce možda utječe na tijelo putem mehanizama koje smo tek nedavno počeli razumijevati.

Infracrveno svjetlo: Hranjenje tijela na staničnoj razini

Jedan od tih mehanizama uključivao je infracrveno svjetlo – blagi, topli dio sunčeve svjetlosti koji osjećamo na koži prodire dublje od UV zračenja. Dopire do mitohondrija, sićušnih struktura unutar naših stanica koje proizvode energiju.

Kada mitohondriji dobro funkcioniraju, oni ne proizvode samo energiju. Oni također proizvode melatonin – ne hormon povezan sa spavanjem, već snažan antioksidans koji se stvara unutar samih stanica. Ovaj unutarnji melatonin pomaže neutralizirati oksidativni stres, stanično trošenje koje je temelj kroničnih stanja poput demencije, dijabetesa, srčanih bolesti, pretilosti, pa čak i nekih vrsta raka.

Zato mnogi istraživači sada vjeruju da dio koristi sunčeve svjetlosti dolazi od njezine sposobnosti da pomogne tijelu da stvori vlastite antioksidanse izravno tamo gdje su potrebni. A to je nešto što dodaci melatonina ne mogu replicirati, jer oralni melatonin prvenstveno pomaže u regulaciji sna i ne stimulira ovu mitohondrijsku antioksidativnu aktivnost.

UV svjetlo: Više od okidača vitamina

UV svjetlo nosi rizike, ali donosi i koristi.

Prije nego što su postojali antibiotici, terapija sunčevom svjetlošću bila je priznati pristup liječenju tuberkuloze u sanatorijama na velikim nadmorskim visinama, gdje je izloženost UV zračenju bila intenzivnija. Ova povijesna praksa bilježi da UV svjetlo ima mjerljive antibakterijske učinke koji su pomogli u usporavanju napredovanja određenih infekcija.

Moderna istraživanja također pokazuju da izloženost UVA zračenju može izazvati oslobađanje dušikovog oksida (NO) iz kože. Dušikov oksid je molekula koja opušta i širi krvne žile, što može sniziti krvni tlak i podržati kardiovaskularnu funkciju – učinak koji se javlja neovisno o vitaminu D.

Raspoloženje, hormoni i unutarnji sat tijela

Sunčeva svjetlost je također jedan od najjačih utjecaja na emocionalno i mentalno blagostanje.

Sunčeva svjetlost utječe na serotonin, neurotransmiter koji pomaže u regulaciji apetita, emocionalnog blagostanja, raspoloženja i motivacije. Jarka svjetlost koja ulazi u oči ujutro može prirodno povisiti razinu serotonina, što je posebno važno za osobe sklone sezonskom afektivnom poremećaju (SAD).

Sunčeva svjetlost također pomaže u regulaciji cirkadijalnih ritmova, unutarnjeg 24-satnog sata tijela koji upravlja budnošću, spavanjem, oslobađanjem hormona, apetitom i fluktuacijama energije (metaboličkim tempom). Jutarnja sunčeva svjetlost potiskuje melatonin kako bi mozak mogao ostati budan; sumrak omogućuje melatoninu da se ponovno podigne, pomažući vam da zaspite. Bez ovih znakova - posebno u zatvorenim prostorima s puno ekrana - kvaliteta sna opada, a dnevni umor raste.

Čak i uređaji za terapiju jakim svjetlom, koji se često koriste za poremećaje raspoloženja, pokušavaju imitirati ono što sunčeva svjetlost prirodno čini.

Skriveni rizik: Premalo sunca

Istraživanja ukazuju na rastuću zabrinutost: nedovoljna izloženost sunčevoj svjetlosti može doprinijeti značajno višim stopama kroničnih bolesti. Jedna studija objavljena u  International Journal of Environmental Research and Public Health procjenjuje da bi stotine tisuća smrtnih slučajeva svake godine u SAD-u i Europi mogle biti povezane s kronično niskom izloženošću suncu. Te povezanosti uključuju kardiovaskularne bolesti, određene vrste raka, poremećaje raspoloženja, autoimune bolesti i kognitivni pad.

Umjerenost je ključna. Stručnjaci se slažu da se oštećenja kože i opekline od sunca moraju izbjegavati. No, izbjegavanje sunčeve svjetlosti također može stvoriti probleme.

Praktične, sigurne navike uključuju:

• Počevši s kratkom izloženošću (10-20 minuta, 15-30 minuta) većinu dana.
• Traženje jutarnjeg svjetla za podršku raspoloženju i cirkadijalnim ritmovima.
• Korištenje kreme za sunčanje ili zaštitne odjeće prilikom duljeg boravka vani.
• Izbjegavanje solarija, koji ispuštaju UV zračenje bez uravnoteženog infracrvenog spektra.
• Postupno povećavajte izloženost suncu, a ne naglo.

Ovaj pristup spaja prednosti svakodnevnog prirodnog svjetla sa zaštitom koju moderna dermatologija potiče.

„ Poruka je poruka ravnoteže i poštovanja. Nakon desetljeća govorenja da je sunce njihov neprijatelj, ljudi ga ponovno otkrivaju kao drevnog saveznika. Vrijeme je da izađete iz sjene i s promišljenošću ponovno primite ovog moćnog, prirodnog iscjelitelja u svoj svakodnevni život“, rekao je  Enoch iz BrightU.AI -a.

https://prepareforchange.net/