Veles

Veles (ili Volos) je ključno božanstvo slavenske mitologije, gospodar podzemlja (Navia), voda, magije, glazbe i zaštitnik stoke. Često je prikazivan kao rogata životinja (bik ili ovan), zmija ili zmaj, te se smatrao velikim suparnikom vrhovnog boga Peruna.

Ključne odlike i mitovi

Bogstvo prirode i bogatstva: Veles je vladao vlažnim, podzemnim i lunarnim sferama. Simbolizirao je stoku ("rogato blago"), koja je u slavensko doba predstavljala osnovni oblik bogatstva.

Mitski sukob: Središnji mit slavenske kozmologije opisuje vječnu borbu između nebeskog boga groma (Peruna) i podzemnog boga (Velesa). Veles bi krađom Perunove stoke ili njegove žene izazvao gnjev i munje, nakon čega bi se povukao pod zemlju.

Zaštitnik magije i umjetnosti: Zbog svoje veze s podzemljem i tajnama, smatran je zaštitnikom vračeva, čarobnjaka i glazbenika.

Mokoš je bila žena boga Peruna, ali ju je Veles svake jeseni mamio u svoje podzemno kraljevstvo. Ova ljubavna priča i izdaja činile su osnovu slavenskog objašnjenja za smjenu godišnjih doba.

Središnji ljubavni trokut

Slavenski mitovi opisuju stalni krug braka, prevare i osvete između troje vrhovnih bogova:

Mokoš je boginja plodnosti, zemlje i ženskih poslova (poput predenja i tkanja).

Perun je njezin muž, bog groma koji vlada nebom i krošnjom Svjetskog stabla.

Veles je Perunov suparnik koji živi u korijenju stabla, u vlažnom podzemlju.

Smjena godišnjih doba

Ovaj mit objašnjava kako su stari Slaveni vidjeli prirodu i promjene vremena kroz godinu:

Proljeće i ljeto: Mokoš živi na nebu s Perunom. Zemlja je tada topla, plodna i sve cvjeta.

Jesen i zima: Veles mami Mokoš u podzemni svijet. Ona odlazi k njemu, što donosi hladnoću i sušu. Zbog ove prevare, Perun grmi i munjama napada Velesa.

Novi krug: Perun na kraju pobjeđuje Velesa i vraća Mokoš na nebo, čime ponovo počinje proljeće.

Simboli i značenje

Ovaj odnos predstavljao je vječnu borbu suprotnosti koje su ljudima bile važne za preživljavanje:

Suho i vlažno: Perun je predstavljao suhu vatru (munju), dok su Veles i Mokoš vezani uz vlagu, zemlju i vodu.

Gore i dolje: Mokoš je bila spona između neba (Peruna) i podzemlja (Velesa).

U slavenskoj mitologiji, božica Mokoš (osobito kroz svoje povezivanje s likom "Babe") često se opisuje s naglašenim majčinskim i fizičkim atributima. U narodnoj predaji i obrednim igrama, ona se ponekad prikazuje kao groteskni lik s enormno velikim grudima, koje su metafora za plodnost, obilje i hranjenje prirode.

Ovakav prikaz naglašava njezinu ulogu kao Majke Zemlje i zaštitnice života.

Lokacija Velesa:

Originalna polovina i odraz u ogledalu:

Spojene polovine:

Zaokruženi Veles:

Iskruženi Veles, završna slika:

Fantastično otkriće. U Nacionalnom parku Paklenica nalazi se lik Slavenskog Boga Velesa. 

Našao sam i neke crteže Boga Velesa:

Bog Veles:

Zanimljivo i veoma, veoma slično. Veles u Nacionalnom parku Paklenica, zaista liči na crteže Boga Velesa koji su rađeni po predajama i mitovima. 

 Sama slika Boga Velesa u Nacionalnom parku Paklenica je komplikovana i sastoji se iz tri dijela. 

Najveći lik je Slavenski Bog Veles. U sredini slike nalazi se slika žene, a ona je Božica Mokoš i u donjem dijelu slike je također Mokoš. ali je nacrtana sa velikim grudima. Sliku ću ponovo postaviti, a li ću ovaj put obilježiti sva tri dijela slike:

Tekst uz obilježene slike:

Veles slika:

1. Veles (ili Volos) je ključno božanstvo slavenske mitologije, gospodar podzemlja (Navia), voda, magije, glazbe i zaštitnik stoke. Često je prikazivan kao rogata životinja (bik ili ovan), zmija ili zmaj, te se smatrao velikim suparnikom vrhovnog boga Peruna.

2. Mokoš u pećini:

Na slici je Mokoš u sredini, a Mokoš je veza ili spona između neba i podzemlja.

Mokoš je bila spona između neba (Peruna) i podzemlja (Velesa).

3. Mokoš sa velikim grudima:

U slavenskoj mitologiji, božica Mokoš (osobito kroz svoje povezivanje s likom "Babe") često se opisuje s naglašenim majčinskim i fizičkim atributima. U narodnoj predaji i obrednim igrama, ona se ponekad prikazuje kao groteskni lik s enormno velikim grudima, koje su metafora za plodnost, obilje i hranjenje prirode.

Ovakav prikaz naglašava njezinu ulogu kao Majke Zemlje i zaštitnice života.

Fantastično otkriće koje će mnoge istoričare i arheologe ostaviti u čudu, ali je ovo otkriće nepobitno i lako se da provjeriti. Uostalo, kod svakog svog otkrića postavim lokaciju i proces kako sam došao do nekog lika. 

 Zanimljivi su Nacionalni parkovi, a zanimljiv je i Nacionalni park Paklenica. Sad vidimo i zašto.

Lijep pozdrav svim članovima Magicusa:L.p.