Norman Mailer

Norman Mailer (1923–2007.), veliki književnik i novinar, dvostruki dobitnik Pulitzerove nagrade, vatreni aktivist i samotni buntovnik protiv establišmenta, provokativni rušitelj tabua, likom je i djelom obilježio američku književnu scenu druge polovice dvadesetog stoljeća.

Gotovo šezdeset godina, Norman Mailer je bio jedan od najplodnijih i najkontroverznijih pisaca Amerike. U dobi od 84 godine, ovaj karizmatični umjetnik umro je u subotu ujutro, u jednoj njujorškoj bolnici od zatajenja bubrega.

Normanu Maileru, rođenom 31. siječnja 1923, bilo je samo 25 godina kada je poput meteora zasjao na književnoj sceni svojim prvim romanom "Goli i mrtvi", općenito priznatim kao jednim od najboljih ratnih romana s temom Drugog svjetskog rata. Objavljen 1948. godine, taj roman je još značajniji snagom svog izričaja s obzirom da je Mailer iznimno realistički pisao o borbi bez da je sam u njoj ikad sudjelovao.

Mnogi su književni kritičari u romanu mladog Mailera vidjeli bljeskove genija Ernesta Hemingwaya.

Tema koja se stalno ponavljala u njegovom pisanju – baš kao i u Hemingwayevom – bio je muškarac koji stavlja na kušnju svoju muškost.

Čak i kao pisac, Mailer se smatrao borcem i blisko se identificirao s onima koji su se izravno za nešto fizički borili – poput boksačkih prvaka Muhammada Alija i Joea Fraziera -, jednako kao što se i Hemingway identificirao s lovcima na divljač i toreadorima.

Mailer je javno priznao da je sebe oblikovao po uzoru na Hemingwaya, da je pokušao postati općim muškim simbolom. No, Hemingway je zamijetio da pisac, kada postane javna ličnost, gubi na oštrini svog pera … i Mailer se s tim složio.

"To je stvarna dilema, jer, ako se eksponirate, više ili manje budete izubijani … Hemingway je govorio o tome kao o otupljivanju piščeve oštrice. No, istim je metaforičkim jezikom vidio i rješenje: oštrica se onda položi na brusni kamen i - nastavi se pisati," svojedobno je izjavio Mailer.

S objavljivanjem romana "Goli i mrtvi", Mailer je postao slavna ličnost, uživajući u tom statusu.

Njegov je drugi roman – "Obala Barbarije" – doživio neuspjeh i kod kritičara i financijski. Za treći roman, "Park jelena", Maileru je bilo teško naći izdavača, jer je djelo bilo smatrano previše otvoreno seksualnim. Kritičari su roman omalovažili i pitali se je li Mailer samo 'jednokratno čudo', te hoće li ikad napisati nešto što bi bilo blizu po kvaliteti prvijencu "Goli i mrtvi".

Današnji kritičari, međutim, drugačije ocjenjuju "Park jelena"; mnogi vjeruju da je upravo on najbolje Mailerovo djelo.

Norman Mailer je postao glas šezdesetih djelima poput romana "Zašto smo u Vijetnamu?", te svojim očevidnim zapisom predsjedničkih nominacijskih konvencija 1968, naslovljenim "Miami i opsada Chicaga".

Nagrađen je prestižnom National Book Award i Pulitzerovom nagradom za djelo "Vojske noći", osobnim svjedočanstvom marša proturatnih aktivista na Pentagon, 1967.

Drugu je Pulitzerovu nagradu dobio 1979, za roman "Krvnikova pjesma", fikcionaliziranu istinitu životnu priču ubojice Garyja Gilmorea.

Uvijek apsolutno samouvjeren ekstrovert, Mailer je povremeno izgledao poput klauna koji žudi za publicitetom.

G. 1968, primjerice, kandidirao se za gradonačelnika New Yorka, vodeći kampanju da taj grad pretvori u izdvojenu državu.

No, čak i njegovi najžešći kritičari slažu se da je Mailer bio briljantna uma, možda i genij. Odrastao u New Yorku, Mailer je upisao Sveučilište Harvard neuobičajeno mlad, sa 16 godina.

Namjeravao je postati inženjer, no, počeo je pisati kratke priče, a, kad je osvojio sveučilišnu literarnu nagradu, Norman Mailer je znao da mu je pravi poziv onaj pisca.

G. 1984, Mailer je napisao svoj prvi krimić, naslovljen "Muškarčine ne plešu". Kao što je sam spremno priznao, ponovno se bavio svojom vječnom temom – muškarcem koji stavlja na kušnju vlastitu muškost.

"Pokušao sam s tim romanom napraviti nešto novo jer sam si uvijek mislio: zašto ne bih pisao o nekome poput stereotipnom detektiva koji ustvari nije ništa hrabriji od nas ostalih? J

edna od stvari oko tih krimića u kojima su uvijek neke muškarčine je upravo zadovoljstvo koje osjećamo s tim likovima, tim macho muškarcima, koji drže stvari pod kontrolom.

Mislio sam si da bih mogao imati muškarčinu koja je to samo napola, a napola je ruina ... i pun straha i misli koje ga opsjedaju i pati svih mogućih tegoba ne-junaka: zaboravlja, previše pije i tako dalje," kazao je Mailer.

Uz romane, kreativna dokumentaristička djela, priče i eseje, Mailer je pisao scenarije, režirao i glumio u nekoliko filmova.

Njegov najnoviji roman, prvi nakon čitavog desetljeća, objavljen je proljetos. "Dvorac u šumi" fikcionalizirana je kronika dječaštva Adolfa Hitlera, koja istražuje teme dobra i zla.

U listopadu, dok se oporavljao od operacije kojom mu je bilo uklonjeno ožiljno tkivo kraj pluća, objavljeno mu je djelo naslovljeno "O Bogu: jedan neuobičajeni razgovor".

U svom posljednjem djelu, Norman Mailer nudi svoj koncept prirode Boga, i pokazuje da niti s 84 godine, njegova autorska oštrica nije otupjela.