LHC najveći događaj, ali i razočaranje godine
Piše: Tanja Rudež
Foto: AP
Početak rada LHC-a (velikog hadronskog sudarača) fascinirao je mnoge znanstvenike, no kvar na tom kompleksnom uređaju ipak je svojevrsni promašaj
Koji su događaji u znanosti obilježili 2008. godinu? Poput prethodnih, i godina na izmaku obilovala je nizom znanstvenih otkrića, postignuća i novih prodora koji su punili stručne časopise, ali i fascinirali medije. Dakako, nije manjkalo ni promašaja ni razočaranja, a krivci su bili ili znanstvenici (koji su samo ljudi), ili su pak očekvanja javnosti bila prevelika.
Zamolili smo deset uglednih hrvatskih znanstvenika u domovini i inozemstvu da nam predstave svoja viđenja najvećih znanstvenih događaja i promašaja 2008. godine.
Dr. Ivan Đikić - Sveučilište u Frankfurtu
- Najvažniji je događaj početak rada ubrzivača hadronskih čestica (LHC), najveći fizikalni stroj na svijetu dug 27 kilometara i vrijedan pet milijardi eura. LHC je međunarodni znanstveni projekt u kojem znanstvenici uz pomoć sudara protona pokušavaju rekonstruirati uvjete koji su nastali neposredno nakon velikog praska, u kojem je rođen svemir. Očekivanja su da će se, uz tajne svemira, pronaći i subatomska čestica nazvana Higgsov bozon, što će posljedično biti važno i za komercijalno iskoristiva otkrića.
Najveći je promašaj nastavak loše znanstvene politike sadašnje administracije u SAD-u, što je dovelo do smanjenja ulaganja u znanost, blokade rada na pojedinim znanstvenim područjima te zaostajanja u znanstvenom napretku. Sve to dugoročno dovodi do smanjenog broja otkrića i posljedičnog nedostatka razvoja, primjerice, novih terapeutskih metoda koje su neophodne za uspješno liječenje tumora te infektivnih i neurodegenerativnih bolesti.
Dr. Đurđica Ugarković - Institut ‘Ruđer Bošković’
- Postignuća: rekonstrukcija cjelokupnog genoma mitohondrijskog DNK neandertalca korištenjem uzoraka kostiju starih 38.000 godina pronađenih u Vindiji u Hrvatskoj. Osim što se radi o velikom tehničkom pothvatu, rekonstrukciji dugog, neprekinutog niza mitohondrijskog DNK iz raspadnutog DNK, to istraživanje ima i veliku znanstvenu važnost jer pomaže objašnjenju evolucije i nastanka ljudske vrste. Sa zanimanjem očekujem rekonstrukciju i analizu cjelokupnoga genoma neandertalca koja će nam otkriti nove podatke o osobinama naših bliskih srodnika i našu povezanost s njima.
Promašaji: pojava i velika popularizacija osobne genomike kao nove industrije namijenjene sekvencioniranju genoma ili dijelova genoma pojedinca. Privatne tvrtke koje se tim bave reklamiraju svoju djelatnost tvrdeći da pojedinac personalnom genomikom dobiva više informacija o sebi, što mu npr. omogućuje da unaprijedi vlastito zdravlje. Mislim da je ta djelatnost etički dvojbena zato što većina identificiranih biljega za pojedine bolesti nosi relativno mali rizik za nastanak bolesti, tako da često izazovu nepotrebnu zabrinutost među ljudima. Osim toga, ne vidim previše smisla u otkrivanju biljega za neizlječive bolesti. Općenito smatram da se podaci dobiveni analizom DNK pojedinca mogu vrlo lako zloupotrijebiti i da bi njihovu korištenju i komercijalizaciji trebalo prethoditi uvođenje jasne zakonske regulative, odnosno široka stručna i javna rasprava.
Dr. Marin Soljačić - Massachusetts Institute of Technology (MIT), Boston:
- Mislim da je najvažniji događaj za znanost u 2008. početak rada velikog hadronskog sudarača (LHC), bez obzira na početne teškoće. Nemam posebno mišljenje o najvećem promašaju.
Dr. Nenad Ban - Švicarski federalni tehnološki institut (ETH), Zürich
- Meni je jedan od najzanimljivijih rezultata ove godine sekvenciranje mamuta (iako vjerojatno nije najvažniji). Ti rezultati pokazuju da je mamut jako sličan afričkom slonu te da vjerojatno neće biti nepremostivih tehničkih poteškoća da se jednog dana, možda za 20, 30 godina, mamut klonira (unošenjem rekonstruirane sekvence DNK u jajnu stanicu slonice). U vezi s tim rezultatom zanimljivo je i da je Michael Crichton prije 19 godina, kada je napisao ‘Jurski park’, imao viziju da će takva sekvenciranja (čitanja genetske informacije) i kloniranja u skoroj budućnosti biti moguća. Ove su godine prvi put klonirane i mrtve životinje (miš koji je bio zamrznut 16 godina). Nažalost, Chrichton nikada nije čuo za kloniranje mamuta, umro je dva tjedna prije nego što je taj znanstveni rezultat objavljen u časopisu Nature.
Ne padaju mi na pamet promašaji koje bi bilo vrijedno spominjati, bilo je nekoliko lažiranja rezultata koji su uzburkali znanstvene vode, ali ništa spektakularno.
Dr. Branko Guberina - Institut ‘Ruđer Bošković’
- Ograničim li se na svoje područje fizike elementarnih čestica i kozmologije, izdvojio bih dva događaja koji su bljesnuli u 2008.: potvrdu postojanja crne rupe u našoj galaksiji proglašenu ovaj tjedan (European Southern Laboratory, ESO) te skok u budućnost startom velikog akceleratora LHC ove jeseni u CERN-u. Fascinantno je da se u prvoj milijuntnini sekunde od postanka svemira (velikog praska) tako harmonično slažu teorija mikrosvijeta i kozmologija, da smo tako blizu rubovima mogućeg znanja, informacije te možebitni svjedoci rastakanja samog prostora i vremena. Fascinira kako su ESO i CERN, dva europska giganta, tragajući za počelom i početkom svemira, uspješno razvili vrhunske tehnologije nužne za teleskope, detektore i sam LHC akcelerator.
Promašaji? Prije je to malo razočaranje kašnjenjem lansiranja satelita PLANCK (treći europski gigant, ESA) koji će tragati za ostacima zračenja iz vremena velikog praska. Čekamo proljeće 2009. godine.
Dr. Aleksa Bjeliš - rektor Sveučilišta u Zagrebu
- Ograničit ću se na događaje vezane uz Sveučilište. Prema mojem mišljenju, najvažniji je događaj dodjela počasnih doktorata Sveučilišta u Zagrebu dvojici istaknutih svjetskih znanstvenika s kojima već niz godina surađujemo: nobelovcu Albertu Fertu i Jacquesu Friedelu, bivšem predsjedniku Francuske akademije znanosti. Najveći je promašaj stagnacija financiranja znanstveno-istraživačkog rada u Hrvatskoj koja se dogodila unatoč najavama da će se ulaganja u znanost povećati.
Dr. Zlatko Bačić - Sveučilište New York
- Među najvažnija znanstvena dostignuća u 2008., s golemim i dalekosežnim implikacijama, ubrajam nedavni veliki napredak u direktnom istraživanju ekstrasolarnih planeta, dakle onih koje kruže oko drugih zvijezda. Koristeći vrlo osjetljivu metodu infracrvene (IR) spektroskopije i NASA Spitzer Space Telescope, jedna grupa (Caltech) nedvojbeno je potvrdila prisutnost vode u atmosferi planeta koji je od nas udaljen 63 svjetlosne godine. Druga grupa (JPL-Pasadena) istom je metodom i koristeći Hubble Space Telescope u atmosferi istog planeta detektirala ugljični dioksid. Time se otvara put budućim, još detaljnijim izravnim mjerenjima kemijskog sastava atmosfere ekstrasolarnih planeta, koja će nesu- mnjivo imati važnu ulogu u potrazi za planetima na kojima je eventualno moguć život.
Dr. Boris Lenhard - Sveučilište u Bergenu
- Ne bih rekao da je došlo do bilo kakve instant-revolucije u znanosti 2008. iako pojedina područja pokazuju sve veći zamah, naročito zahvaljujući velikim tehnološkim probojima. Tehnološki proboji najviše su utjecali na istraživanja u biologiji, koja će ubrzo preuzeti primat kao kvantitativno i računalno najintenzivnije područje znanosti. Kao glavni tehnološki proboj istaknuo bih visokoprotočno sekvenciranje/čitanje informacije zapisane u DNK. Kao primjer, ove godine je u rad pušten novi pogon za visokoprotočno čitanje informacije u DNK na britanskom institutu Sanger; u prvih tjedan dana njegova rada pročitano je više informacije/sekvence DNK negoli je do tog trenutka ukupno bilo pohranjeno u najveću računalnu bazu podataka DNK (Genbank) u njezinih 26 godina postojanja! Pristupačnost tehnologije za čitanje tolike količine genetičke informacije mijenja način pristupanja istraživanju bolesti, evolucije, okoliša, svega. Usko grlo postaju računalni kapaciteti za njezinu obradu, kao i dostupnost ljudi koji imaju znanja i vještine za obradu tih podataka.
Promašaj: Kvar na LHC-u, koji je za barem godinu dana odgodio i za desetke milijuna eura poskupio njegovo stvarno puštanje u rad, nije promašaj, ali je vjerojatno najveće znanstveno razočaranje 2008. Svi se nadamo da će se LHC više nego iskupiti za to razočaranje jednom kada počne proizvoditi rezultate.
Dr. Silvia Tomić - Institut za fiziku u Zagrebu
- Prvo bih navela otkriće visokotemperaturne supravodljivosti u materijalima sa željezom. Postizanje transporta električne struje bez gubitaka tj. supravodljivost na sobnoj temperaturi potpuno bi promijenila život na planetu. Visokotemperaturna supravodljivost dosad je bila poznata u materijalima s transportno aktivnim bakar-kisik slojevima, dok je ove godine prvi put otkrivena u materijalu LaOFeAs u kojem su transportno aktivni slojevi građeni od željeza i arsena. Ovo otkriće povećava nadu ne samo za postizanje razumijevanja mehanizma supravodljivosti na visokim temperaturama nego i njenu komercijalizaciju. Još jedno značajno otkriće povezano je s primjenom: uspješni dizajn elektroničkih uređaja koji imaju u sebi ugrađene visoko-elastične organske materijale (polimeri, ugljikove nanotubice i sl.) koji su ujedno dobri električni vodiči. Konačno, pokretanje u svijetu najvećeg znanstvenog uređaja LHC-a u svrhu razumijevanja našeg svemira u ranoj dobi njegova postanka, bez obzira na početne poteškoće, ipak je događaj godine.
Dr. Miroslav Radman - ravnatelj MedILS-a
Što se tiče biomedicinskih znanosti, za mene je nedvojbeno najveće otkriće na području matičnih stanica, do kojega su došli najprije japanski znanstvenici, a zatim je to pokazao i Rudolph Jaenish s MIT-a. Oni su definirali tri gena, koja je dovoljno prenijeti iz miša u bilo koju ljudsku stanicu, primjerice kože, pa da ekspresija tih triju gena reprogramira stanicu kože u matičnu stanicu. Ta matična stanica onda se može reprogramirati u bilo koju tjelesnu stanicu. Time otpadaju duge etičke diskusije oko embrionalnih matičnih stanica kao izvora popravka oštećenih ili bolesnih organa. Naime, zahvaljujući tome otkriću, za svakoga čovjeka moći će se napraviti njegove vlastite matične stanice. Najveće razočarenje mi je ograničeni uspjeh tzv. pametnih lijekova u tretmanu raka. Iako su ciljani protiv jedne molekule, pokazuje se da tumorske stanice razvijaju otpornost i na te lijekove. Tumori su rezultat ubrzane evolucije i ostaje nam ta vječna borba protiv evolucije u njihovu razvoju.
Površno govoreći, razočarao me kvar LHC-a. No, kad se malo udubite u kompleksnost toga instrumenta, koji se proteže na 27 kilometara, nije ni čudno što se pojavila greška. Meni je toliko fascinatan taj projekt da me impresioniralo već i to da se išlo u njegovu realizaciju.
Zamolili smo deset uglednih hrvatskih znanstvenika u domovini i inozemstvu da nam predstave svoja viđenja najvećih znanstvenih događaja i promašaja 2008. godine.
Dr. Ivan Đikić - Sveučilište u Frankfurtu
- Najvažniji je događaj početak rada ubrzivača hadronskih čestica (LHC), najveći fizikalni stroj na svijetu dug 27 kilometara i vrijedan pet milijardi eura. LHC je međunarodni znanstveni projekt u kojem znanstvenici uz pomoć sudara protona pokušavaju rekonstruirati uvjete koji su nastali neposredno nakon velikog praska, u kojem je rođen svemir. Očekivanja su da će se, uz tajne svemira, pronaći i subatomska čestica nazvana Higgsov bozon, što će posljedično biti važno i za komercijalno iskoristiva otkrića.
Najveći je promašaj nastavak loše znanstvene politike sadašnje administracije u SAD-u, što je dovelo do smanjenja ulaganja u znanost, blokade rada na pojedinim znanstvenim područjima te zaostajanja u znanstvenom napretku. Sve to dugoročno dovodi do smanjenog broja otkrića i posljedičnog nedostatka razvoja, primjerice, novih terapeutskih metoda koje su neophodne za uspješno liječenje tumora te infektivnih i neurodegenerativnih bolesti.
Dr. Đurđica Ugarković - Institut ‘Ruđer Bošković’
- Postignuća: rekonstrukcija cjelokupnog genoma mitohondrijskog DNK neandertalca korištenjem uzoraka kostiju starih 38.000 godina pronađenih u Vindiji u Hrvatskoj. Osim što se radi o velikom tehničkom pothvatu, rekonstrukciji dugog, neprekinutog niza mitohondrijskog DNK iz raspadnutog DNK, to istraživanje ima i veliku znanstvenu važnost jer pomaže objašnjenju evolucije i nastanka ljudske vrste. Sa zanimanjem očekujem rekonstrukciju i analizu cjelokupnoga genoma neandertalca koja će nam otkriti nove podatke o osobinama naših bliskih srodnika i našu povezanost s njima. Promašaji: pojava i velika popularizacija osobne genomike kao nove industrije namijenjene sekvencioniranju genoma ili dijelova genoma pojedinca. Privatne tvrtke koje se tim bave reklamiraju svoju djelatnost tvrdeći da pojedinac personalnom genomikom dobiva više informacija o sebi, što mu npr. omogućuje da unaprijedi vlastito zdravlje. Mislim da je ta djelatnost etički dvojbena zato što većina identificiranih biljega za pojedine bolesti nosi relativno mali rizik za nastanak bolesti, tako da često izazovu nepotrebnu zabrinutost među ljudima. Osim toga, ne vidim previše smisla u otkrivanju biljega za neizlječive bolesti. Općenito smatram da se podaci dobiveni analizom DNK pojedinca mogu vrlo lako zloupotrijebiti i da bi njihovu korištenju i komercijalizaciji trebalo prethoditi uvođenje jasne zakonske regulative, odnosno široka stručna i javna rasprava.
Dr. Marin Soljačić - Massachusetts Institute of Technology (MIT), Boston:
- Mislim da je najvažniji događaj za znanost u 2008. početak rada velikog hadronskog sudarača (LHC), bez obzira na početne teškoće. Nemam posebno mišljenje o najvećem promašaju.
Dr. Nenad Ban - Švicarski federalni tehnološki institut (ETH), Zürich
- Meni je jedan od najzanimljivijih rezultata ove godine sekvenciranje mamuta (iako vjerojatno nije najvažniji). Ti rezultati pokazuju da je mamut jako sličan afričkom slonu te da vjerojatno neće biti nepremostivih tehničkih poteškoća da se jednog dana, možda za 20, 30 godina, mamut klonira (unošenjem rekonstruirane sekvence DNK u jajnu stanicu slonice). U vezi s tim rezultatom zanimljivo je i da je Michael Crichton prije 19 godina, kada je napisao ‘Jurski park’, imao viziju da će takva sekvenciranja (čitanja genetske informacije) i kloniranja u skoroj budućnosti biti moguća. Ove su godine prvi put klonirane i mrtve životinje (miš koji je bio zamrznut 16 godina). Nažalost, Chrichton nikada nije čuo za kloniranje mamuta, umro je dva tjedna prije nego što je taj znanstveni rezultat objavljen u časopisu Nature.
Ne padaju mi na pamet promašaji koje bi bilo vrijedno spominjati, bilo je nekoliko lažiranja rezultata koji su uzburkali znanstvene vode, ali ništa spektakularno.
Dr. Branko Guberina - Institut ‘Ruđer Bošković’
- Ograničim li se na svoje područje fizike elementarnih čestica i kozmologije, izdvojio bih dva događaja koji su bljesnuli u 2008.: potvrdu postojanja crne rupe u našoj galaksiji proglašenu ovaj tjedan (European Southern Laboratory, ESO) te skok u budućnost startom velikog akceleratora LHC ove jeseni u CERN-u. Fascinantno je da se u prvoj milijuntnini sekunde od postanka svemira (velikog praska) tako harmonično slažu teorija mikrosvijeta i kozmologija, da smo tako blizu rubovima mogućeg znanja, informacije te možebitni svjedoci rastakanja samog prostora i vremena. Fascinira kako su ESO i CERN, dva europska giganta, tragajući za počelom i početkom svemira, uspješno razvili vrhunske tehnologije nužne za teleskope, detektore i sam LHC akcelerator. Promašaji? Prije je to malo razočaranje kašnjenjem lansiranja satelita PLANCK (treći europski gigant, ESA) koji će tragati za ostacima zračenja iz vremena velikog praska. Čekamo proljeće 2009. godine.
Dr. Aleksa Bjeliš - rektor Sveučilišta u Zagrebu
- Ograničit ću se na događaje vezane uz Sveučilište. Prema mojem mišljenju, najvažniji je događaj dodjela počasnih doktorata Sveučilišta u Zagrebu dvojici istaknutih svjetskih znanstvenika s kojima već niz godina surađujemo: nobelovcu Albertu Fertu i Jacquesu Friedelu, bivšem predsjedniku Francuske akademije znanosti. Najveći je promašaj stagnacija financiranja znanstveno-istraživačkog rada u Hrvatskoj koja se dogodila unatoč najavama da će se ulaganja u znanost povećati.
Dr. Zlatko Bačić - Sveučilište New York
- Među najvažnija znanstvena dostignuća u 2008., s golemim i dalekosežnim implikacijama, ubrajam nedavni veliki napredak u direktnom istraživanju ekstrasolarnih planeta, dakle onih koje kruže oko drugih zvijezda. Koristeći vrlo osjetljivu metodu infracrvene (IR) spektroskopije i NASA Spitzer Space Telescope, jedna grupa (Caltech) nedvojbeno je potvrdila prisutnost vode u atmosferi planeta koji je od nas udaljen 63 svjetlosne godine. Druga grupa (JPL-Pasadena) istom je metodom i koristeći Hubble Space Telescope u atmosferi istog planeta detektirala ugljični dioksid. Time se otvara put budućim, još detaljnijim izravnim mjerenjima kemijskog sastava atmosfere ekstrasolarnih planeta, koja će nesu- mnjivo imati važnu ulogu u potrazi za planetima na kojima je eventualno moguć život.
Dr. Boris Lenhard - Sveučilište u Bergenu
- Ne bih rekao da je došlo do bilo kakve instant-revolucije u znanosti 2008. iako pojedina područja pokazuju sve veći zamah, naročito zahvaljujući velikim tehnološkim probojima. Tehnološki proboji najviše su utjecali na istraživanja u biologiji, koja će ubrzo preuzeti primat kao kvantitativno i računalno najintenzivnije područje znanosti. Kao glavni tehnološki proboj istaknuo bih visokoprotočno sekvenciranje/čitanje informacije zapisane u DNK. Kao primjer, ove godine je u rad pušten novi pogon za visokoprotočno čitanje informacije u DNK na britanskom institutu Sanger; u prvih tjedan dana njegova rada pročitano je više informacije/sekvence DNK negoli je do tog trenutka ukupno bilo pohranjeno u najveću računalnu bazu podataka DNK (Genbank) u njezinih 26 godina postojanja! Pristupačnost tehnologije za čitanje tolike količine genetičke informacije mijenja način pristupanja istraživanju bolesti, evolucije, okoliša, svega. Usko grlo postaju računalni kapaciteti za njezinu obradu, kao i dostupnost ljudi koji imaju znanja i vještine za obradu tih podataka.
Promašaj: Kvar na LHC-u, koji je za barem godinu dana odgodio i za desetke milijuna eura poskupio njegovo stvarno puštanje u rad, nije promašaj, ali je vjerojatno najveće znanstveno razočaranje 2008. Svi se nadamo da će se LHC više nego iskupiti za to razočaranje jednom kada počne proizvoditi rezultate.
Dr. Silvia Tomić - Institut za fiziku u Zagrebu
- Prvo bih navela otkriće visokotemperaturne supravodljivosti u materijalima sa željezom. Postizanje transporta električne struje bez gubitaka tj. supravodljivost na sobnoj temperaturi potpuno bi promijenila život na planetu. Visokotemperaturna supravodljivost dosad je bila poznata u materijalima s transportno aktivnim bakar-kisik slojevima, dok je ove godine prvi put otkrivena u materijalu LaOFeAs u kojem su transportno aktivni slojevi građeni od željeza i arsena. Ovo otkriće povećava nadu ne samo za postizanje razumijevanja mehanizma supravodljivosti na visokim temperaturama nego i njenu komercijalizaciju. Još jedno značajno otkriće povezano je s primjenom: uspješni dizajn elektroničkih uređaja koji imaju u sebi ugrađene visoko-elastične organske materijale (polimeri, ugljikove nanotubice i sl.) koji su ujedno dobri električni vodiči. Konačno, pokretanje u svijetu najvećeg znanstvenog uređaja LHC-a u svrhu razumijevanja našeg svemira u ranoj dobi njegova postanka, bez obzira na početne poteškoće, ipak je događaj godine.Dr. Miroslav Radman - ravnatelj MedILS-a
Što se tiče biomedicinskih znanosti, za mene je nedvojbeno najveće otkriće na području matičnih stanica, do kojega su došli najprije japanski znanstvenici, a zatim je to pokazao i Rudolph Jaenish s MIT-a. Oni su definirali tri gena, koja je dovoljno prenijeti iz miša u bilo koju ljudsku stanicu, primjerice kože, pa da ekspresija tih triju gena reprogramira stanicu kože u matičnu stanicu. Ta matična stanica onda se može reprogramirati u bilo koju tjelesnu stanicu. Time otpadaju duge etičke diskusije oko embrionalnih matičnih stanica kao izvora popravka oštećenih ili bolesnih organa. Naime, zahvaljujući tome otkriću, za svakoga čovjeka moći će se napraviti njegove vlastite matične stanice. Najveće razočarenje mi je ograničeni uspjeh tzv. pametnih lijekova u tretmanu raka. Iako su ciljani protiv jedne molekule, pokazuje se da tumorske stanice razvijaju otpornost i na te lijekove. Tumori su rezultat ubrzane evolucije i ostaje nam ta vječna borba protiv evolucije u njihovu razvoju.
Površno govoreći, razočarao me kvar LHC-a. No, kad se malo udubite u kompleksnost toga instrumenta, koji se proteže na 27 kilometara, nije ni čudno što se pojavila greška. Meni je toliko fascinatan taj projekt da me impresioniralo već i to da se išlo u njegovu realizaciju.
irida
bglavac
