Piše: Marija Leko

Vrijeme je da počnete vjerovati svom instinktu (T. Sun)

Noćne more najčešće muče tjeskobne

Ružnim snovima, osobito noćim morama, mozak se “obračunava” s lošim osjećajima i stresom nakupljenim tijekom dana, kažu dr. Ross Levin i dr. Tore Nielsen, psiholozi s njujorškog sveučilišta Yeshiva.

- Dok sanjamo, mozak, ali i limbički sustav, koji kontrolira osjećaje i pamćenje, vrlo su aktivni te 'prazne’ negativne emocije koje smo doživjeli taj dan - objašnjava dr. Levin.
Budući da čovjeka najviše pogađaju negativni osjećaji, poput ljutnje, tjeskobe ili straha, snovi su uglavnom neugodni jer bi nas loše emocije u protivnom pereopteretile. U skladu s tim, najstrašnije noćne more sanjamo dok smo pod najvećim stresom, a naglim buđenjima usred lošeg sna mozak se brine da još jače doživimo “opasnosti” s kojima se svakodnevno suočavamo. Iako one ne ugrožavaju naš opstanak, mozak ih tumači kao takve pa se “obračunava” s njima. No učestalost noćnih mora ovisi i o toleranciji na stres. Tako ljudi skloni tjeskobi, živciranju ili depresiji češće imaju noćne more od onih koji se znaju nositi s negativnim emocijama.

- Noćne more mogu biti neugodne i danju ako se o njima intenzivno razmišlja, što je dodatni stres - objašnjava dr. Levin.

Noćne more u kojima je prisutan motiv smrti su među najtjeskobnijima. No smrt u snovima simbolizira činjenicu da smo okruženi ljudima s negativnom energijom i da nam ne odgovara trenutačno okruženje

Više od 70 posto roditelja koji imaju djecu mlađu od sedam godina smatra kako njihovi mališani imaju noćne more zbog nasilnProganjanje, gubitak voljene osobe i zbunjujući snovi koje je teško “dešifrirati” najčešći su motivi loših snova i noćnih mora, pokazalo je istraživanje sveučilišta Bristol. U studiji također stoji da žene češće imaju noćne more ih i neprimjerenih sadržaja crtića i izgleda likova u njima, pokazala je britanska studija

Osim što naglim buđenjem iz noćne more dodatno osvješćujemo strah i tjeskobu koja nas muči tijekom dana, mozak je “programiran” tako da nas probudi u trenutku u kojem on procijeni daBudući da smanjuju razinu dopamina, neurotransmitera zaslužnog za osjećaj zadovoljstva, lijekovi poput onih za smirenje, beta-blokatora i antidepresiva mogu potaknuti sanjanje ružnih snova i noćnih mora
ne možemo podnijeti intenzitet sna

Muče li vas noćne more, morate se “suočiti” s njima tijekom dana, objašnjava dr. Levin. To ćete učiniti tako da se prisjetite sna i “promijenite” događaje u njemu koji su vas osobito uzrujali i natjerali da se probudite u šoku. Recimo, ako ste sanjali opasnu zvijer, u mislima je pretvorite u bezopasnu mačkicu. 

www.24sata.hr