Istraživanje je provedeno na više od tisuću adolescenata koji su identični blizanci ili braća i sestre. Uspoređujući podatke o bliskosti i broju njihovih prijatelja, ustanovili su da su društvene mreže kod identičnih blizanaca sličnije, odnosno da im je pozicija unutar grupe relativno jednaka, u odnosu na različito uspješne pozicije koji ostvare braća ili sestre.

- Uspjeli smo dokazati da naša pozicija u društvenim grupama ima genetsku osnovu. Zapravo, prelijepi i komplicirani uzorak ljudskih odnosa u velikoj mjeri ovisi o našim genima - izjavio je Nicholas Christakis sa sveučilišta Harvard.

Također, istraživači smatraju da su ljudi evoluirali do toga da u društvu zauzimaju različite pozicije: popularnost je bila bitna kad je vladala oskudica hrane, a marginaliziranost je bila korisna kad su harale bolesti.

- Jedna od stvari koje nam ova studija govori jest da su društvene mreže vjerojatno fundamentalni dio našeg genetskog naslijeđa. Može biti da prirodna selekcija ne određuje samo o tome hoćemo li se prehladiti ili ne, već i na to s kim ćemo stupiti u kontakt - izjavio je James Fowler sa sveučilišta San Diego, koji je također sudjelovao u istraživanju.
(mp)