Kalendar događanja

Član borivoj

Upisao:

borivoj

OBJAVLJENO:

PROČITANO

354

PUTA

OD 14.01.2018.

Jogging i maraton

"Ako zelis biti snazan - ti trci, Ako zelis biti pametan - ti trci, Ako zelis biti lijep - ti trci."

JOGGING I MARATON

 - Borivoj Bukva ----------------------

JOGGING I MARATON "

Ako zelis biti snazan - ti trci,

Ako zelis biti pametan - ti trci,

Ako zelis biti lijep - ti trci."

Na jednoj stijeni iz Anticke Grcke stajao je natpis go- re ispisan, star 2000 godina. Ili jos bolje, ono svima nama znano: "U zdravom tijelu - zdrav duh!" Optimizam, vedro raspolozenje, bogatstvo osjecaja, na- da, - sve to pomaze da ostanemo zdravi. Naucite odbac- iti sve ruzne misli i s nadom gledajte u buducnost. Tijelo i mozak povezani su neraskidivim vezama. Za ve- liki broj poremecaja ljubav moze biti najbolji lijek. Bioloski je osjecaj ljubavi sposoban izazvati u nasem organizmu pravu poplavu kemijskih tvari sto donose do- bro nasem tijelu i nasem duhu. Kada se to dogodi isto je kao da smo popili eliksir zivota. Sport ublazava tjeskobu tako sto kretanje potice proi- zvodnju endorfina, hormona dobrog raspolozenja. Redov- ito vjezbanje moze biti terapija protiv tjeskobe i de- presije. S psiholoskog stajalista, vjezbanje nas spre- cava da se prepustimo pesimistickim mislima. A s tjel- esnog, kretanje je korisno za srce i drzi stres pod kontrolom. Da biste se osjecali dobro, dovoljno je lagano vjezbati, ali uporno i redovito. Ukljucivanjem u takve aktivnosti postajemo emocionalno stabilniji i manje neuroticni. Dobra fizicka kondicija poboljsava spoznajne mogucnosti, cime je potvrdjena po- jacana veza izmedju tijela i duha. "Sa Joggerom se pocinje nesto dogadjati, on osjeca, i to nesto, to je psihologija trcanja. Vise se ne trci zato sto se ima osjecaj duznosti, nego jednostavno zato sto to zelite. Mentalni ucinci,trcanje onog laganog, dugotrajnog trcanja u ravnomjernom tempu, su nepobitni. Trkaci ce vam kazati da im ono donosi sasvim odredjeno smirenje nakon uzurbanog tempa danasnjeg zivota, prac- enog obiljem psihickih stresova. Oni koji redovito trce znatno su otporniji na te stresove, manje su nervozni, boljeg su raspolozenja, poboljsana im je paznja, konc- entracija, snaga volje i uopce mentalna energija. Pos- taju mentalno stabilniji, samopouzdaniji, sigurniji u sebe. Za laganog trckaranja dolazi do najpotpunijeg me- ntalnog opustanja i nestajanja nervnih napetosti", ka- ko navodi dr. Ivo Belan. Uz Jogging bilo bi pozeljno prakticirati povremene se- tnje, planinarenje, plivanje, Tai Chi,ili bilo sto dru- go kao nadopunu ili promjenu ustaljenim aktivnostima.

PRIPREMA ZA TRCANJE

-------------------- Bez obzira sto znamo da smo se mnogo ulijenili, potre- bno je nanovo prihvatiti se fizickih aktivnosti, kakvo je vjezbanje, sport i drugo. Ne samo radi zdravlja ne- go i za figuru, opci izgled, oslobodit cete se naslaga sala i ojacati opustene misice. Vjezbe pomazu srcu,jer ga tjeraju da radi mnogo efikasnije. Uz redovite vjez- be, srce moze puno lakse pumpati krv. Neaktivnost nik- ako nije dobra za srce, gotovo isto tako losa kao pus- enje ili poviseni krvni tlak. Vjezbanje je dobro i za mentalno zdravlje, poboljsava se cirkulacija,a ona po- maze boljem funkcioniranju mozga. Dobija se na samopo- uzdanju i emocionalnoj stabilnosti.Vjezbe takodjer po- boljsavaju ten i bezbednije su i jeftinije od kozmeti- ckih operacija i drugih procedura i tretmana. Prema dr.med.K.Cooper iz knjige Aerobics(New York 1968) postupak hodanja(pjesacenja) za odrasle osobe,da bi se postigla dobra fizicka kondicija i da bi se osposobili za razne sportske aktivnosti: Potrebno je 16 tjedana, tj. najbolji i najjednostavniji nacin je

CROSS CONTRY. ---------------------------------------------

TJEDAN/RAZDALJINA(KM)/SAT(MIN)/KOL.PUTA TJED. --------------------------------------------- 1.-.......... 1,6...... 15............. 5 2.-.......... 1,6...... 14............. 5 3.-...........1,6...... 13,45.......... 5 4.-.......... 2,4...... 21,30.......... 5 --------------------------------------------- 5.-.......... 2,4...... 21,00.......... 5 6.-.......... 2,4...... 20,30.......... 5 7.-.......... 3,2...... 28,00.......... 5 8.-.......... 3,2...... 27,45.......... 5 ----------------------------------------------------- 9.-.......... 3,2...... 27,30.......... 5 10.-......... 3,2 ili 4 27,30 35,50.... 3 2 11.-......... 3,2 ili 4 27,30 35,00.... 3 2 12.-......... 4 ili 4,8 34,30 41,30.... 4 1 ----------------------------------------------------- 13.-......... 4 ili 4,8 33,15 42,00.... 3 2 14.-......... 4 ili 4,8 33,00 41,30.... 3 2 15.-......... 4,8...... 42,00.......... 5 16.-......... 6,4...... 56,00.......... 4 -----------------------------------------------------

Ako ste uspjeli da odjednom hodate brzim tempom oko 7 km; spremni ste za Jogging, odnosno trcanje. Ako imate preko 30 g. provjerite svoje srce kod kardiologa. Uko- liko je sve u redu izvrsite testiranje za (Z i M) pre- ma kategorijama tjelesnih sposobnosti, uzrastu i god. starosti kako bi sto lakse mogli sebi izabrati tretman treninga, laksi, tezi i slicno. Mozete trcati 1 min, a 1 min hodati,tako vise dana za redom sa pauzom od jednog dana izmedju trcanja.Onda po- vecavajte periode trcanja za 10 sec, odnosno smanjujte hodanje za 10 cec. Mijenjajte vrijeme i duzinu staze svake dvije nedjelje i za nekoliko mjeseci moci cete trcati neprekidno dvadesetak minuta, a kasnije mozete povecati brzinu, ako za to osjecate potrebu. Budite sp- remni na razne nevolje u pocetku, potrebno je u svakom slucaju utvrditi svoju osobnu metodu, iako ima opcih pravila kojih se treba pridrzavati. A ako ste stvarno rijesili da trcite,nabavite posebnu literaturu o tome, dobro se informirajte prije nego krenete u tu avanturu.

HARVARD STEP TEST -----------------

H.S.T. je jedan od najpopularnijih mjerila izdrzljivo- sti.Na klupicu visoku 608 mm treba se u 5 min popeti 150 puta nakoracivanjem u ritmu metronoma od 30 na min. Nakon duzeg vjezbanja metronom vise nije potreban, ri- tam udje u naviku pa je dovoljna povremena kontrola sa- tom. Nakon prve, druge i trece minute odmaranja u sje- decem polozaju, mjeri se puls po 30 sec. Ako smo izdr- zali svih 5 min, onda brojku od 30.000 dijelimo sa dvo- strukom sumom ta tri pulsa, odnosno:

30.000 -------------------------------- 2 X (puls A + puls B + puls C) Dobivani rezultat vrednujemo na sljedeci nacin: - do 55 - nedovoljna izdrzljivost - 55-64 - dovoljna izdrzljivost - 65-79 - dobra izdrzljivost - 80-89 - vrlo dobra izdrzljivost preko 100 - odlicna izdrzljivost Dakle, sto je nakon opisana rada manja suma pulseva tj. sto se puls brze vraca na normalu nakon tog napora, to smo u boljoj kondiciji. Jasno je da bi se puls brze st- abilizirao kada bi mjerili u lezecem polozaju, ali je prakticnije ipak to uraditi u stojecem polozaju.

(1)* PRIPREME ZA PRVE DUZE UTRKE 10 ILI 20 KM ----------------------

Prolazna vremena po predjenom km kod trcanja na duge staze,koja su realna i mogu se postici na takmicenjima: GOD.STAROSTI: 4O 45 50 55 60 65 70 80 -----------------------------------------------------

VRIJEME PO KM 3,5 4 4,5 4,5 5 5,5 6 6,5 Duge staze i suma najidealnije mjesto su za trening. Teren mekan, parkovi, nasipi uz rijeku, pjescana plaza na moru i slicno.Asfalt i beton ne koristiti cesto zbog povreda tetiva i zglobova. Ljeti koristiti atletske gacice, majicu i tenisice. U novim tenisicama ne smijete ici na trke, treba ih pre- thodno razgaziti. U zimskom periodu prilagoditi se te- mperaturi i vremenskim uvjetima: obuci toplo, kapu na glavu, po kisi i snijegu staviti vjetrovku. Trenirati i po dubokom snijegu, jasno, prelaze se krace dionice. Moze se trenirati do -20 C. ----------------------------------

PRIPREMNI PERIOD -15. STUDENI -31.OZUJAK TAKMICARSKI PERIOD -01. TRAVANJ -15.LISTOPAD PRELAZNI PERIOD -15.LISTOPAD -15.STUDENI -od- moriti od trcanja ili se baviti nekim drugim fiz.aktiv.

Priprema za duzu dionicu:

- Redovito trcanje od bar 30 min.
- Najduze Non-stop trcanje bar 1 sat.
- Iskustvo sa utrke od bar 6 km. <
Dugo trcanje svaki drugi tjedan je kljuc uspjeha.
5 min hodanja svaka 0,5 sata kada se rci 2 sata.

Napomena:

Kod maratona dolazi do zamora zbog isrpljiva- nja rezervi misicnog ugljikohidrata - glikogena.
Dije- talne manipulacije smanjuju brzinu razgradnje misicnog glikogena, stede to neobicno vazno gorivo i odgadjaju zamor.
Tjelesne rezerve ugljikohidrata igraju vaznu ul- ogu pri izvrsavanju intenzivnih i produbljenih napora.
Mnogo duze se rade vjezbe ako se u prethodna tri dana primjeni dijeta bogata ugljikohidratima.
Lagan obrok 500-1000 Kcal treba uzeti 3-5 sata prije maratona.
Ob- rok se mora sastojati iz lako i brzo probavljivih ug- ljikohidrata, kao sto su zitarice, palacinke, vafl i kruh.
Minimalno masti, bjelancevina, jer se one sporo probavljaju.
Porast potrosnje energije iz masti steti misicnom gli- kogenu.
To moze biti postignuto na taj nacin da se nakako podigne nivo slobodnih masnih kiselina u krvi.
A upravo neke supstance kao kava i caj znacajno povec- avaju koncentraciju slobodnih masnih kiselina u krvi.
Zato je preporucljivo uzeti priblizno 2 salice kave 1 sat prije maratona, kako bi se osigurao povisen nivo slobodnih masnih kiselina na samom pocetku maratona.
Negdje se javlja suprotni efekat, bolje uzeti caj.
Ne moze se pouzdano tvrditi koji je secer najbolji iz- vor takozvane brze energije.
Secer i skrob sadrzan u zitaricama utjece i dosta nepredvidjeno na efekat glu- koze(secera u krvi) poslije jela.

----------------------------Cista glukoza secer 100% / Med 87% / Kuhana mrkva 92%/ Psenicni kruh 72% / Tijesto 50% / Secer u kocki 59% / Orange juice 46% / Sladoled 36% / - Navedene su kompa- rativne namirnice uzimane u porcijama 50 gr(200 uglji- kohidratnih kalorija). Ovo treba ispitati pojedinacno, jer organizmi su razliciti. -----------------------------------------------------

TEHNIKA TRCANJA ----------------

 "Na pitanje - kako trcati?, jednostavan odgovor glasi: Prirodno!" - navodi dr. Ivo Belan. Nemojte imitirati niciji stil. Ne razmisljajte mnogo o samoj tehnici trcanja. Pri treningu trcanja, te prili- kom utrka na duge staze ili u maratonu - bitna je stvar pravilna i racionalna raspodjela snage na cijelu duzi- nu staze. Snaga je od velike vaznosti za trkace na du- ge staze. Potrebno je i dobro poznavanje svojih moguc- nosti. Povremeni treninzi trcanja preporucljivi su i potrebni na usponima i nizbrdicama. Dosadno je trcati uvijek is- tom stazom i istim tempom. Uspone valja koristiti za postizanje snage i misicne izdrzljivosti. Na pitanje - kada trcati, zaista je lako odgovoriti. Trcati mozete kad god zazelite, a sjednim izuzetkom,da to nije neposredno poslije jela. Ima ih koji kazu: Tr- cao bih, ali nemam vremena! To nije istina,ne vjerujte im. Oni imaju vremena ali nemaju pravu volju. Kad pos- toji volja, nadze se i vremena, navodi dr. Ivo Belan, to misljenje imam i ja.

SUDJELOVANJE NA UTRCI ---------------------

Samo sudjelovanje na utrci donosi bezbroj zadovoljsta- va. Ma koliko bio spor napredak i bez obzira na posti- gnuti plasman, rezultat koji izvlacimo iz jogginga je maksimalan. Intenzitet emocionalne napetisti za vrijeme sportskog natjecanja ugodan je i uzbudljiv, cini nas angaziranima. Sve to, treba biti zabava, uzitak,igra ili razbibriga. Vrijeme utrke trebamo provesti sto ugodnije. Uostalom i Olimpijski ideal kaze: "Vec samo sudjelovanje donosi obilje zadovoljstava!"

OPASNOSTI UNUTARNJIH ORGANA I MOGUCE POVREDE ----------------

SRCE - Trcati umjereno, ne ici do isrpljenosti. Uzroci su aritmije,nepravilan srcani ritam. U svrhu zastite treba voditi racuna o radu srca, koji se moze provjer- iti jednostavnim brojanjem srcanih otkucaja u minuti nakon trcanja. Ako je 5 min, nakon trcanja broj otkuc- aja srca 120 min, trcanje je bilo preforsirano,prejako za kondiciju te osobe, pa zato treba ponovo kontrolir- ati broj otkucaja nakon daljnjih 5 min.Za te druge ko- ntrole broj otkucaja mora pasti na 100.Ukoliko je broj otkucaja u prvom i drugom slucaju prekoracio naznacene vrijednosti, zahtjeva se hitni prekid trcanja i savjet ljecnika. Popratne pojave ovom su umor ili bol u prs- nom kosu, ubrzano i povrsno disanje, omaglica, gubitak kontrole misica i mucnina.

BUBREZI - Za jako toplog i sparnog vremena akutno zat- ajenje bubrezne funkcije.
Sprijeciti: PITI PUNO VODE. Skratiti trku ili ne trcati dalje. Prisutna krv u mok- raci, ona nestaje za dan ili dva, ako se cesce javlja otici doktoru.

PLUCA - Napad astmaticnog teskog disanja u manjem bro- ju se javlja.Na jak hladan zrak staviti nesto preko us- ta.

PROBAVNI SUSTAV - Proljev trkaca moze se javiti ili bo- lovi u zelucu, nadutost, plinovi i dr.Spasmoanalgetici umiruju bolove.

POVREDE - Povrede koljena, odnosno zapaljenje hrskavi- ce u koljenu, bolovi i osjetljivost donjih misica, ot- eknuca Ahilove tetive, plikovi, bolovi u kostima stop- ala i dr. Primarijus dr. Veljko Novak iz Rijeke, objavio je dvi- je tabele. Jedna pokazuje koja brzina pulsa u opterec- enju najbolje odgovara odredzenoj dobi:
---------- 20 godina 150 na minutu (od 140-160) 30 godina 140 -//- (od 130-150) 40 godina 130 -//- (od 120-140) 50 godina 120 -//- (od 110-130) 60 godina 110 -//- (od 100-120) 70 godina 100 -//- (od 90-110) 80 godina 90 -//- (od 80-100) S dobi se mijenja i gornja granica brzine pulsa koju nije pozeljno prekoraciti. Dr. Veljko Novak navodi ove gornje granice:
--------- 20-30 godina 170 na minutu 31-40 -//- 160 -//- 41-50 -//- 150 -//- 51-60 -//- 140 -//- 61-70 -//- 120 -//- 71-80 -//- 100 -//- 81-90 -//- 90 -//- --------------------------------------

EVIDENCIJA SVIH TRENINGA I UTRKA -------------------------------- Evidenciju svih pretrcanih utrka po mjesecima za vrij- eme treninga i sluzbenih utrka potrebno je voditi. Po- zeljno je tjekom mjeseca evidentirati sve utrke, kroz tjedan po danima i duzine predjenih kilometara.Na kra- ju mjeseca, sve to evidentirati. Moje tabele sadrze sljedece podatke: broj dana u tjednu,broj utrka po tje- dnu, ukupno dana i utrka u mjesecu, ukupno predzenih km u mjesecu, KM/dana u mj, i td.

TABELA PRETRCANIH TRKA PO GODINAMA/trening, sl.utrke/ sa Venecijanskim maratonom i godinom 1993. ------------------------------------------- GODINA/UKUPNO KM U GOD./UKUPNO UTRKA/KM/DAN ------------------------------------------- 1986.-...... 880............ 106...... 2,41 1987.-..... 1147............ 122...... 3,14 1988.-..... 1650............ 162...... 4,51 1989.-..... 1408............ 138...... 3,86 1990.-..... 1403............ 139...... 3,80 1991.-..... 1172............ 120...... 3,21 1992.-..... 1552............ 161...... 4,24 1993.-..... 1782............ 163...... 4,88 --------------------------------------------

SLUZBENE UTRKE PRETRCANE DO PRIPREMA ZA MARATON ------------

MJESTO-UTRKA/DATUM/DUZINA/KM/VRIJEME/MIN/ ------------------------------------------- PETELINJE-SLO.-24.05.86... 7....... 38,47 PLITVICKA JEZ.-05.10.86.. 10....... 49,51 PULA-4.TR.ULJ.-14.12.86... 8,2..... 37,44 RIJEKA-BIVIO.- 11.04.87... 2,5..... 10,25 PETELINJE-SLO.-24.05.87... 7....... 35,13 VARAZD.OL.MA.- 23.06.87.. 10... oko 55,oo PETELINJE-SLO.-22.05.88... 7....... 34,47 RIJEKA SP.EID.-11.09.88.. 10... oko 54,20 PLITVICKA JEZ.-02.10.88.. 21..... 1,54,18 PULA-6.TR.ULJ.-04.12.88... 8,2..... 39,18 PLITVICKA JEZ.-01.10.89.. 21..... 1,51,21 PULA-7.TR.ULJ.-10.12.89... 8,2..... 43,12 PETELINJE-SLO.-31.05.92... 7....... 35,39 PULA-10.TR.ULJ.-06.12.92.. 8,2..... 40,20 PETELINJE-SLO.-06.06.93... 7....... 36,02 -----------------------------------------

 MOJ PRVI PRETRCANI MARATON

- PRIPREME I MARATON ------------------------------------------------ Definitivna odluka da se ide na maratonsku utrku u Ve- neciju i pristupi pripremama donesena je 15.07.1993.g. S obzirom da je to bila moja prva maratonska utrka,bez nekog velikog iskustva pristupio sam pripremama. Tijek priprema i redoslijed treninga odvijao se ovim redom: ------------------------------------------------ SRPANJ------KOLOVOZ------- RUJAN------- LISTOPAD ------------------------------------------------ /DATUM/DAN U TJEDNU/DUZINA DIONICE U KM/ ------------------------------------------------ .............1-N........... 1-S-.......... 1-P- .............2-P-16........ 2-C-14,9...... 2-S-10 .............3-U-.......... 3-P-.......... 3-N-14 .............4-S-10........ 4-S-.......... 4-P- .............5-C-.......... 5-N-9......... 5-U-14 .............6-P-...........6-P-.......... 6-S- .............7-S-9......... 7-U-29........ 7-C- .............8-N-9......... 8-S-...........8-P-10 .............9-P-.......... 9-C-10........ 9-S- ............10-U-20....... 10-P-..... 10-N-MARATON- 11-N....... 11-S-......... 11-S-10........ VENECIJA 12-P....... 12-C-10....... 12-N-...... ------------ 13-U....... 13-P-......... 13-P- 14-S....... 14-S-10....... 14-U-10 15-C-11,30. 15-N-......... 15-S-34 16-P-12.... 16-P-......... 16-C- 17-S-9..... 17-U-20....... 17-P-10 18-N-...... 18-S-......... 18-S- 19-P-14,20. 19-C-10....... 19-N-10 20-U-...... 20-P-10....... 20-P- 21-S-...... 21-S-......... 21-U-20 22-C-14,20. 22-N-10....... 22-S- 23-P-...... 23-P-..........23-C-12,50 24-S-9..... 24-U-24....... 24-P- 25-N-9..... 25-S-......... 25-S-8 26-P-...... 26-C-10....... 26-N-14 27-U-15,40. 27-P-......... 27-P- 28-S-...... 28-S-......... 28-U- 29-C-...... 29-N-10....... 29-S- 30-P-16.... 30-P-......... 30-C- 31-S-9..... 31-U-26 --------------------------------------

Nakon sedme u osmoj godini trcanja trebalo se dogoditi nesto znacajno, vanredno dobro, trebalo je prozivjeti ljudsku dramu, drhtanje do uzbudjenja, ono o cemu mogu mnogi samo mastati i pricati, ali ne i dozivjeti... Dali si mozete predociti relaciju,ako ste putovali au- tobusom od Rijeke prema Malinskoj,ili od Rijeke do Fu- zina?Tu relaciju medzugradski autobus sa svim usputnim stanicama prelazi za nekih 50-60 min, koliko je nama trebalo od Venecije do mjesta Stra, starta maratonske utrke. Na samome startu maratonske utrke,sat vremena uoci st- arta, trkaci se pripremaju svatko na svoj nacin,uz po- skakivanja, razgibavanja i gimnasticiranja.Prisutna je tu i muzika, uz ritam plese se samba, rumba, igra se, tu je i revija odjevanja i sportske opreme, maskebal, karneval,sve se to odigrava pred ocima trkaca, u nasoj prisutnosti. Svi prisutni sudionici smo, ali i promat- raci zbivanja. Sto se start utrke vise priblizava,uzbudzenje sve vise raste, do samog vrhunca. Tu,na startu utrke mozete os- jetiti pravu radost tijela i duha, a kasnije i tijekom same utrke u prisutnosti 5200 trkaca, -sve to granici se s mastom. Vrijeme za trcanje bilo je idealno, temperatura zraka oko 14 C. Nakon svrstavanja u boksove prema kategori- jama, uslijedio je i start utrke. Po usputnim mjestima rivijerom uz samu rijeku Brenta, pratilo nas je mnostvo razdraganog gledateljstva, gla- zbeni sastavi i plesne skupine, veslaci u gondolama i camcima, brodice pune putnika, svi oni bili su ujedno sudionici u sportskim i kulturnim aktivnostima. Venec- ija je bila toga dana na nogama, razdragana i vesela, pratilo nas je to, do samoga cilja na Markovom trgu... Ponesen i odusevljen svekolikom skupinom trkaca, uspu- tnim gledateljstvom u spontanom kontaktu i razgovoru, samim prizorom koji nas je pratio duz staze, ponesen u tolikoj mjeri, ja sam zaboravio na sve poteskoce i st- repnje koje su me opterecivale pred samu utrku. Prvu krizu osjetio sam na 15 km, zbog nesto brze trke, bio sam prisiljen usporiti i prihvatiti laksi tempo. Druga jaca kriza uslijedila je na 30 km, i tada sam primjenio autosugestivnu metodu, i moje Nad-Ja je pro- radilo.U pitanju je bila ispravna preraspodjela snage, ujednacenost u ritmu,veca kontrola ponasanja psihe,mi- sliti i bodriti sebe, sto je bilo od presudnog znacaja da sam ostatak utrke uspjesno priveo kraju. Na samom prilazu Veneciji, prije mosta, na mostu,osje- tio sam da bi me mogao uhvatiti grc, tako sam jos vise usporio. Ostatak utrke, oko 4 km rivom i mosticima do cilja, ja sam gotovo hodao. Nosen povicima i bodrenjem imao sam snage za jaci tempo i trcanje, medzutim nisam si mogao dozvoliti toliki luksuz da izgubim utrku u za- dnjim kilometrima, pred samim ciljem. Nedjelja 10.10.1993.godine predstavlja za mene nezabo- ravan dan prozet nadljudskim naporom i slatkim zadovo- ljstvom, koje se rijecima neda opisati. Sasvim sigurno dozivio sam i prozivio transformaciju licnosti, slatki stres i pomak ka visim stanjima svjesti. To vise nisam bio ja, jedna nova licnost formirala se u meni. Grani- ca izdrzljivosti tijela i duha pomaknuta je na 42,2 km u jednoj maratonskoj utrci,i ono jos vrednije, a to je prozivljeno iskustvo i proboj u svjesti,spoznaja da se moze ciniti mnogo vise i bolje, cak i ono sto nam se cini nedostizno i tako daleko. Ono najvaznije sto vam trebam napomenuti je da u prip- remama za trcanje maratona zadnji trening neka ne pre- lazi 36 km, jer je to gornja granica izdrzljivosti lju- dskog organizma. Ako se ozljedite, neka je to na samoj utrci, a ne na kraju priprema pred utrku.Uz trcanje ja sam prakticirao dva puta tjedno po sat vremena i vjez-be Tai-chia.Psihicke pripreme su jako bitne i za to bi preporucio yogu, autogeni trening ili sto drugo. Mora- te biti pripravni na sve.U Rijeci poznajem joggera ko- ji nije pretrcao niti jedan maraton jer je isao na re- zultat, a tri njegove utrke su skoncale pred samim ci- ljem zato sto nije imao mjere. Moja zadnja jaca utrka bila je 34 km, a trcao sam 25 dana pred maraton. Kaze se, ako si pretrcao 34 km u pripremama, onda bi trebao pretrcati i 42,2 na utrci. Pripreme za maratonsku utr- ku traju 6 mjeseci, tako navodi literatura,meni je po- slo za "nogama" za 3 mjeseca. I ono isto tako vazno,da na samu utrku organizator utrke za sve trkace organiz- ira festu, na kojoj imate od jela, pica, degustiranja svega i svacega sto vam god srce zeli...Piti se nesmi- je, jesti se nesmije,onako ovlas po koju zlicu sa Sve- dskog stola, ili samo casa dobra vina i to je sve... Muzika svira, plese se, igra se, razgledavas dok oci gutaju, ja na kusnji razmisljam o sutrasnjem danu i o onom sto mi predstoji... 10.10.1993. 8 po redu Veneci- janski maraton ostat ce mi u trajnoj uspomeni. Na mar- atonu je nastupilo oko 5.200 trkaca, na cilj je stiglo 4.217, od toga 267 zena. Pobjednik utrke bio je Brazi- lac Castro u vremenu 2,10,06. Ja sam na cilj stigao po redu 2920-ti u vremenu 4,06,20. Vise no dobro, zadovo- ljan i veseo napustio sam Veneciju. Da napomenem i to, da je na maratonskoj utrci sudjelo- vao i Arsen Miletic, a do Venecije i natrag vozila nas je ficom Vesna Bajc. Drustvo je bilo veselo, narocito me odusevljavao fico sa svojih 80 km/sat. Na talijans- koj atostradi bili smo glavni tih dana. U Rijeci, 20.07.1996. Borivoj Bukva /Predavanje odrzano na danima ezoterije, Ezoterika Croatika, u Hotelu Ambasador, Opatija, 26.10.1996./ http://budan.blog.hr/

 

Pregled najnovijih komentara Osobne stranice svih članova kluba

DUHOVNOST

LISTOPAD...

METODE I TEHNIKE

BRZI CHAT

  • Član mkrmarmkrmar

    Laku noć svima

    03.10.2019. 21:53h
  • Član www.yahoo.comwww.yahoo.com

    ♥♥♫♥*♪♫♥♥♪♫

    01.10.2019. 11:53h
  • Član bglavacbglavac

    Hvala vanessa. Lp

    01.10.2019. 06:17h
  • Član vanessavanessa

    ♥*♪♫♥♥♥♫♥*♪♫♥♥♥♫

    30.09.2019. 14:09h
  • Član vanessavanessa

    Pozdrav Magicusu...mojim prvim virtualnim prijateljima***

    30.09.2019. 14:02h
  • Član iridairida

    hvala da si nam javio!

    20.09.2019. 20:52h
  • Član www.yahoo.comwww.yahoo.com

    Hm...knjiga.

    20.09.2019. 20:45h
Cijeli Chat

TAROT I OSTALE METODE

MAGIJA

MAGAZIN

Magicusov besplatni S O S tel. 'SLUŠAMO VAS' za osobe treće dobiMAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinuPitajte Tarot, besplatni odgovori DA/NEPitaj I ChingAnđeliProricanje runamaSudbinske karte, ciganiceOstvarenje željaLenormand karte

OGLASI

Harša knjigeDamanhurSong of SilenceSpirit of TaraIndigo svijetPranic HealingSharkUdruga magicusUdruga leptirićiSmart studioHipnoza ZagrebKreativna akademijaSvijet jogeInfo izlog

Jeste li propustili aktivacijsku e-mail poruku?

Javite nam se na info@magicus.info