Č

ITANOST KNJIGA U HRVATSKOJ

Prema najnovijem istraživanju tvrtke GfK iz prosinca 2011. četrdeset posto Hrvata starijih od petnaest godina iz urbane sredine mjesečno pročita jednu knjigu. Hrvatska je ispod globalnog prosjeka koji iznosi 57 posto, kao i ispod prosjeka za ovaj dio Europe koji iznosi 54 posto. A daleko je od Njemačke u kojoj u prosjeku tri četvrtine Nijemaca pročita jednu knjigu mjesečno. GfK je istraživanje proveo na zahtjev udruge Knjižni blok i Hrvatske zajednice nakladnika i knjižara, a posljednje takvo istraživanje provedeno je još 2005. godine. Ispitanika je bilo tisuću.

Hrvati su što se tiče prosjeka jako dobri kućni majstori, organizatori, dobre zanatlije, ljudi prakticnih navika. No, prema ovom istraživanju u posljednja tri mjeseca svega je njih 31 posto kupilo barem jednu knjigu, što je jedan posto manje nego 2005. Knjige se najmanje čitaju u Lici, manje ih čitaju muškarci, a najviše je čitača u Dalmaciji i Zagrebu. Knjige posuđuje 45 posto ljudi, 35 posto ih kupuje, 20 posto dobiva na poklon. Najviše se čita beletristika i poezija, čak 35 posto, a povećan je interes za dječju knjigu, od 14 posto u 2005. do 33 posto u 2011. godini. U knjižarama se nabavlja 51 posto knjiga (gotovo isto kao i 2005.), na kioscima bez kupnje s novinama 23 posto, na sajmovima 21 posto, u hipermarketima 11 posto, a uz novine 17 posto. Prosječna je cijena knjige prema ispitanicima 80 kuna, i to dječje knjige 40, a beletristike i poezije 56 kuna. U 2005. prosječna cijena po kojoj su kupovali knjige bila je 108 kuna. Idealna cijena knjige za meki uvez i 200 stranica bila bi 70 kuna. Trideset posto ljudi samo pronalazi nove naslove, deset posto se oslanja na novine, deset posto na reklamu. Čak 51 posto ljudi nikada ne bi kupilo knjigu jer ih ne trebaju i ne zanimaju, čak njih 53 ništa ne bi navelo na kupnju. Ove je podatke predsjednik Hrvatske zajednice nakladnika i knjižara Neven Antičević nazvao pozivom na uzbunu.Medutim kada se malo bolje pogleda ova statistika onda zacuduje da ona ne uzima u obzir virtualni svijet knjige odnosno one informacije koje ljudi dobijaju putem Interneta na svom kucnom racunalu. Sigurno je onda da bi ova statistika bila drugacija i da klasicnu knjigu treba unekoliko drzati prevladanom robom koja se kupuje na trzistu. Prema tome ja osobno mislim da statistika o citanosti knjiga kod Hrvata uopce nije losa uzimajuci cak i takve okolnosti kakve su bile ratom opustosena domovina i posljeratna izgradnja. U ovom slucaju pokazalo bi se da se u Hrvatskoj vise cita knjiga nego na primjer u Britaniji ili Italiji zajedno.

zlatan gavrilovic kovac