Bioteka-udruga za promicanje biologije i srodnih znanosti, Zagreb
Portal Biologija.com.hr
Glavna urednica portala: Jelena Likić
Kontakt: jelena.likic@biologija.com.hr
Otvorene prijave za radionice udruge Bioteka!
Dragi čitatelji, u našoj udruzi Bioteka okupljen je pravi mali mravinjak profesora biologije, inženjera, studenata te doktora znanosti koji neprekidno unapređuju svoj rad na popularizaciji biologije i srodnih znanosti. Posljednjih smo mjeseci radili na ideji koja se, nakon našeg uspješnog rada na internetskoj popularizaciji znanosti, pokazala logičnom nadogradnjom. O čemu se radi i kako se možete uključiti, doznajte u nastavku.
Vijesti i članci:
Bolesti modernog čovjeka – dijabetes
Dijabetes je bolest stara koliko i ljudski rod. Oduvijek je bilo ljudi kojima je, iz do danas neobjašnjenih razloga, gušterača prestajala lučiti inzulin ili ga nije proizvodila dovoljno. No u 20. i 21. stoljeću ova bolest je poprimila razmjere epidemije, naime procjenjuje se da oko 350 milijuna ljudi boluje od dijabetesa. O ovoj raširenoj bolesti modernog čovjeka pročitajte u nastavku članka!
Biljke koje stvaraju psihoaktivne droge – koka (drugi dio)
U posljednjem članku započela sam priču o koki i tome kako je za južnoameričke Indijance bila hrana, lijek, ali i sredstvo pomoću kojeg su ih konkvistadori izrabljivali. Konkvistadori su lišće koke donijeli u Europu, no ipak je trebalo 3 stoljeća da se pročuje za nju. Vjerojatno jer su prvi listovi koji su se prevozili tjednima brodovima izgubili gotovo sva svoja farmakološka svojstva, pa Europljanima isprva nije bilo jasno čemu sva ta buka oko čudotvorne biljke Indijanaca.
Koliko vam je poznat naziv Kopi luwak? Obično se spominje kao ultimativna poslastica svim kavoljupcima i stvar je prestiža, a zapravo se radi o najobičnijim zrnima kave Arabica ili Robusta koji su prošli kroz probavni trakt jedne životinje. Iako je nekada cijeli proces dobivanja takve kave bio sretna posljedica prehrambenih navika tih životinja, danas je sve poprimilo komercijalne okvire, a najviše su stradale upravo životinje - cibetke.
Skakavci su glasniji u gradovima
Poznato je da buka koju proizvodi čovjek utječe na proizvodnju zvukova kod životinja. Prijašnja istraživanja na žabama, pticama i sisavcima pokazala su da ove skupine životinja koriste različite mehanizme za prilagodbu svog glasanja zbog zvukova koje proizvodi čovjek. Novo istraživanje na skakavcima, objavljeno u časopisu Functional Ecology, pokazalo je da one jedinke skakavaca koje žive u gradovima moraju glasnije udvarati svojim ženkama, za razliku od njihovih rođaka koji žive na mirnijim staništima.
Gdje ima vode, tamo ima i života!
Kada je priroda u pitanju, danas nas stvarno malo toga može iznenaditi. Znanstvenici gotovo svakodnevno otkrivaju nove vrste na najneobičnijim mjestima. Često životne navike pojedinih organizama spadaju gotovo u sferu znanstvene fantastike. No, baš zbog toga živi svijet i jest čudesan, jer se na Zemlji može pronaći gotovo svugdje, a na popis ekstremnih mjesta za život, znanstvenici su dodali još jedno - jezero Vida.
Fotosinteza je out – znanstvenici otkrili nov način prehrane kod algi!
Alge, kao i biljke, proizvode hranu procesom koji se naziva fotosinteza. Uz pomoć vode, ugljikovog dioksida i sunčeve energije stvaraju šećer i kisik. Budući da uglavnom same sebi proizvode hranu nazivamo ih autotrofnim organizmima.'' Otprilike ovakve definicije smo učili u osnovnoj i srednjoj školi. No, kako je živi svijet pun iznimaka, tako su znanstvenici otkrili kako se jedna alga u nepovoljnim uvjetima ponaša upravo suprotno od navedene definicije i počinje se hraniti celulozom.
Darujemo vas Zelenom knjigom izvornih pasmina Hrvatske
Državni zavod za zaštitu prirode (DZZP) u suradnji s Hrvatskom poljoprivrednom agencijom izdao je Zelenu knjigu izvornih pasmina Hrvatske. Knjiga donosi postojeće stanje izvornih pasmina i stanje prirodnih staništa te analizira njihove uloge i utjecaj na očuvanje ukupne biološke raznolikosti Republike Hrvatske u skladu s Nacionalnim programom o pridruživanju Europskoj uniji i provedbom ekološke mreže NATURA 2000. Također, po prvi puta analizirana je ugroženost pasmina domaćih životinja Hrvatske. U suradnji s DZZP-om udruga Bioteka poklanja jedan primjerak najbržem čitatelju ili čitateljici!
Jedna od mojih najdražih zanimacija tijekom putovanja je isprobavanje nove i zanimljive hrane. Australija je odlična zemlja za uživanje u hrani jer Australci su foodies (ljubitelji hrane), tj. barem oni koji žive u velikim gradovima. Tako da se društveni život ovdje uglavnom vrti oko hrane: odlazaka u restorane, na roštilje, tržnice, festivale i sajmove hrane. U prehrani, kao i u većini drugih stvari, u Australiji se osjeća utjecaj i Europe i Azije tako da je izbor hrane naprosto nevjerojatan - ovdje se može naći sve od grčke musake do japanskog sushija.
Znanost već dugo vremena pokušava otkriti postoji li jedinstvena veza u razvoju živih bića. Tu nastupa matematika - znanost koja nas svakodnevno prati. Na poslu, fakultetu, u trgovini, na ulici dok nesvjesno brojimo pločice na pločniku ili zebre na pješačkom prijelazu. Osim što se nalazi svuda oko nas, ima je i u prirodi, samo treba znati gdje tražiti.
Pronađen je centar bioraznolikosti na našem tijelu
Postoji jedno mjesto na našem tijelu koje prema raznolikosti mikroorganizama znanstvenici uspoređuju s tropskim kišnim šumama. Bez sumnje u vašu temeljitost prilikom tuširanja ili kupanja, možete li se sjetiti mjesta na vašem tijelu koje ipak možda ne perete toliko revno? Da, radi se o pupku. Što su sve znanstvenici tamo pronašli, pročitajte u nastavku!
Vrsta kameleona skoro iskorijenjena – nije viđena od 2008. godine
Dramatičan naslov, zar ne? Pogotovo ako se sjetimo da su gmazovi redovno na popisima ugroženih vrsta, a često su i zaštićeni zakonom (u Hrvatskoj su zaštićene sve autohtone vrste). No, ako vam kažem da se radi o vrsti koja je invazivna na području Havaja i čini se da su je se konačno uspjeli riješiti, naslov dobiva sasvim novo značenje. O ovoj invazivnoj vrsti, kao i o stanju invazivnih vrsta gmazova u Hrvatskoj, pročitajte u nastavku!
Bastet i Sakmet - drevne mačkolike božice
Krajnje je vrijeme za posjet starom Egiptu. Čak ni sav mrak srednjeg vijeka niti svi paprikaši s mačjim mesom nisu mogli izbrisati, pa ni umanjiti, značenje koje je mačka dobila tako davno u vječno zadivljujućem daru Nila. Bila je sveta životinja, božanstva su nosila njen lik, a njeno ozljeđivanje i/ili ubijanje kažnjavalo se smrću. Nameće se pitanje zašto. Čime su mačke zadužile taj narod da su im počeli iskazivati takvu čast?
Uključite se u anonimno anketiranje i ocijenite naš rad!
Želite li doprinijeti boljem radu naše i vaše Biologije? Pomozite nam u prikupljanju dojmova, ocjena, savjeta i komentara našeg čitateljstva i ispunite anketu koju smo za vas pripremili. Anketa je jednostavna i anonimna, a za ispunjavanje je potrebno svega nekoliko minuta.
Brzi pregled novosti s portala Bioteka.hr:
Najnogatije životinje na svijetu!
Ovo sigurno niste znali o svom pupku!
Kako bestežinsko stanje djeluje na astronaute?
Najave:
Poduprite portal koji volite – donirajte za portal Biologija.com.hr!
DOSTIGNUĆA HRVATSKIH ZNANSTVENIKA IZ BIOINFORMATIKE I BIOLOŠKE FIZIKE, Zagreb
Ukoliko ne želite primati naše tjedne i mjesečne obavijesti, molimo, javite nam se na ovaj e-mail. Ako imate bilo kakvih pitanja u vezi rada udruge ili portala, želite pisati za naš portal ili samo ostaviti komentar, javite se na kontakt@biologija.com.hr
Srdačan pozdrav!
Jelena Likić
___________________
Jelena Likić, prof. biologije,
predsjednica udruge Bioteka
glavna urednica portala
Biologija.com.hr i Bioteka.hr
Bioteka - udruga za promicanje biologije i srodnih znanosti
Kamenarka 28H
10010 Zagreb
Mob: 091 / 2503 - 903
E-mail:
jelena.likic@biologija.com.hr
Web:
www.biologija.com.hr, www.bioteka.hrFacebook:
Udruga Bioteka; Biologija.com.hr, Bioteka.hrTwitter: Biologija.com.hr, Bioteka.hr
edin.kecanovic
bglavac
vanessa
irida
