Historija iz Saga
Nordijci, nalik na Grke Homerovog doba, su bili pripovjedači i pjesnici. Na svim skupovima, vjenčanjima i pogrebima vješti pripovjedači i recitatori bi imali svoje nastupe. Kada je kršćanstvo doprlo do kopna Skandinavije, narodne poeme i priče su bile zataškavane od strane svećenstva.
Uticaj
Nema uvida u veličinu vikinških migracija i njihov doprinos uvećanju populacije zemalja u kojima su se naselili. Procjene se razlikuju u stotinama i čak hiljadama iseljenika. Također se razilaze mišljenja i o tome jesu li doseljenici bili samo muškarci koji su se potom ženili starosjediocima ili su dolazile čitave familije. Na Islandu je, naravno, svaki život i družtvena organizacija vezana za vikinške doseljenike, ali je teško utvrditi uticaj tih doseljenika na Britanska ostrva ili Francusku, gdje su postojali starosjedioci. Također je teško utvrditi koliko su razorni i neprijateljski bili Vikinzi. Arheološki dokazi otkrivaju kulturu koja je bila najnaprednija u Evropi na polju izrade oružja i nakita, kao i u gradnji brodova. Mnogi tipovi vikinških brodova su prihvaćeni od strane nekih evropskih sila, na primjer Alfreda Velikog od Wessexa. Vikinzi su također pokazali mogućnost mobilizacije ekonomskih sredstava i obrade nepovoljnog zemljišta. Ove sposobnosti mogu se vidjeti na primjeru utvrđenih kampova kao što je onaj u Visbyu u Švedskoj, gdje su živjele stotine vojnika i trgovaca. Kao dodatak, Vikinzi su razvijali trgovinu, osnivajući brojne trgovačke centre u Engleskoj i Francuskoj. Također su stvorili bogatu nacionalnu književnost koja je slavila njihovu herojsku prošlost. Islandske sage predstavljaju sjajnu kolekciju kako priča tako i historijskih događaja. Neke spominju velike vođe herojskih dana i kraljeve iz 11. i 12. stoljeća; druge se bave familijama, feudima i promjenjivoj sreći vlasnika islandskih farmi u 13. i 24. stoljeću. Više saga govore o kolonizaciji Islanda i putovanjima u Sjevernu Ameriku, i jačanju moćnih kraljeva koji su se bavili političkom konsolidacijom naroda. Poetska Edda Snorria Sturlsona, pisana u ranim 1200.-im, prikazuje predkršćansku vikinšku historiju i mitologiju. Znakovi vikinškog uticaja vidljivi su u jezicima, riječniku i imenima mjesta u područjima u koja su se naseljavali. Ovo daje podatke o gustini migracije, lakoći asimilacije i očuvanju nordijskih institucija i običaja. Rana forma narodne i javne vlade moći će se vidjeti u Althingu na Islandu, gdje su slobodni farmeri bili u mogućnosti da se žale, traže feude i iniciraju i interpretiraju zakone za slobodne ljude i njihove porodice. Islanđani ovo vide kao najraniji vid parlamentarne vlade u Evropi. Engleski sud opšteg zakona je direktno nastao iz vikinških ideja o obligacijama zajednice i zakletvama, dvima važnim koracima u gradnji civilne zajednice. Vikinzi su bili jedni od onih valova napadača koji su se sručili na Evropu u stoljećima nakon raspada kratkovječne Karolinške Imperije. Druge su sačinjavali Mađari iz Azije, koji su se pojavili na istočnim granicama i Muslimani, koji su djelovali iz Španije i sa Mediterana. U početku je vikinški uticaj bio destruktivan. Kasnije su Vikinzi postali dijelom šire evropske zajednice kako su se privikli na više sjedelački način života, i kako je rasla sposobnost kršćanske Evrope da se odbrani od njihovih napada. Vikinzi su bili veliki moreplovci i opasni kao neprijatelji, ali također i pripovjedači i radnici velikih vrijednosti.
NORDIJSKI BOGOVI I MITOLOGIJA
SKANDINAVSKA MITOLOGIJA
Skandinavske legende i mitovi o antičkim herojima, bogovima, stvaranju i uništenju kosmosa, razvila
su se iz originalne zajedničke germanske mitologije. Pošto je skandinavska mitologija do nas došla preko hrišćanskih historičara, originalna paganska religijska vjerovanja, običaji i praksa ne mogu biti utvrđeni sa sigurnošću. Jasno je , ipak, da se skandinavska mitologija razvijala postepeno, a relativna važnost pojedinih bogova i heroja varirala je u različitim mjestima i vremenskim periodima. Tako je kult Odina, vođe bogova, proširen iz zapadne Njemačke u Skandinaviju ne dugo prije su mitovi pribilježeni; manji bogovi - uključujući Ulla, boga plodnosti Njorda i Heimdalla - vjerovatno predstavljaju stara božanstva koja su vremenom gubila moć i popularnost kako je jačao Odinov kult. Odin, bog rata, također je povezivan i sa učenjem, mudrošću, poezijom i magijom. Većina informacija o skandinavskoj mitologiji sačuvana je u staroj nordijskoj literaturi, u "Eddama" i kasnijim sagama; drugi materijal se nalazi u komentarima danskog historičara Saxo Grammaticusa i kod njemačkog pisca Adama iz Bremena (pisao oko 1075.g.). Fragmenti legendi su ponekad sačuvani i starim bilješkama i kasnijem folkloru.
Bogovi i heroji
Uz Odina bitnija božanstva su njegova žena Frigg, boginja kućnog ognjišta; Thor, bog groma, koji je štitio ljude i druge bogove od džinova i koji je bio posebno popularan kod skandinavskog seljaštva; Frey, bog prosperiteta; i Freya, njegova sestra, boginja plodnosti. Drugi manji bogovi bili su Balder, Hermod, Tyr, Bragi i Forseti; Idun, Nanna i Sif su bile manje bitne boginje. Princip zla među bogovima predstavljao je Loki. Mnogi od ovih božanstava izgleda nisu ni imali neku specijalnu funkciju, već su se samo pojavljivali kao likovi legendarnih pripovjesti. Mnogi od drevnih mitoloških junaka, od kojih su neki vjerovatno nastali na osnovu stvarnih ličnosti, su po vjerovanju bili potomci bogova; među njima su bili i Sigurd-Ubica zmajeva;Helgi-Triput rođeni, Harald Wartooth, Hadding, Starkad i Valkyre. Valkyre, grupa ratnica-djevica među kojima Svava i Brunhild, su služile Odinu birajući poginule ratnike koje su dovodile u Valhallu. Tu su ratnici provodili dane ratujući a noći pijančeći sve do Ragnaroka, dana kad će se desiti konačna bitka, u kojoj će biti uništeni stari bogovi i nastaće nova vladavina mira i ljubavi. Obične smrtnike je nakon smrti primala boginja Hel u tmurnom podzemnom svijetu. Skandinavska mitologija je uključivala i patuljke, vilenjake i Norne koji su donosili sudbinu smrtnicima. Drevni Skandinavci su vjerovali i u lične duhove, kao što su "fylgja" i "hamingja", koje u nekim djelovima podsjećaju na kršćansku ideju duše. Bogovi su obično zamišljani kao konfederacija dva nekad zaraćena plemena Aesir i Vanir. Odin je bio vođa Aesira koje se sastojalo od najmanje 12 bogova. Zajedno svi bogovi žive u Asgardu.
Mit o postanku
Eddska poema "Voluspa" prikazuje period prvobitnog haosa, nakon kojeg je slijedio nastanak džinova i bogova , i naposljetku ljudske rase. Ginnungagap je bio široki prazni prostor, Jotunheim dom džinova, Niflheim hladni predjel a Muspellsheim topli predjel. Veliko svjetsko drvo Yggdrasil se protezalo kroz sav prostor i vrijeme ali ga je napadala zla zmija Nidhogg. Fontana Mimir, izvor skrivene mudrosti, leži ispod jednog od korijenja drveta.
Religijski ritual
Skandinavske bogove služila je grupa sveštenika- poglavara zvanih "godar". Rituali su se obično održavali vani, ispod drveća čuvara, blizu svetih bunara ili unutar svetih krugova kamenja. Kasnije se javljaju drveni hramovi sa oltarima i sa urezanim predstavama bogova. Najvažniji hram bio je u staroj Uppsali u Švedskoj.
Ovdje je pregled nekih od pomenutih pojmova i božanstava:
-
-VALKYRE, u skandinavskoj mitologiji, ratnice-djevice koje su služile Odinu, vladaru bogova. One su jezdile zrakom u sjajnim oklopima, upravljale bitkama, donosile smrt ratnicima i predvodile duše umrlih heroja u Valhallu, veliku dvoranu Odina. Vođa im je bila Brunhild. Ovjekovječene su u istoimenoj operi njemačkog kompozitora Richarda Wagnera, 1856.g.
-ODIN (na staronordijskom Odhinn, anglosaxonski- Woden, stari sjevernonjemački Wodan,Woutan), u nordijskoj mitologiji kralj bogova. Njegova dva crna gavrana, Huginn ("Misao")i Muninn ("Sjećanje") su letjeli 4 puta dnevno da skupe informacije o svemu što se u svijetu događa. Kao bog rata, Odin je zasjedao sudom u Valhalli, gdje su hrabri ratnici stizali nakon pogibije u bici. Njegova najvrijednija blaga su bila njegov mač Sleipner, njegovo koplje Gungir i prsten Draupner. Odin je bio i bog mudrosti, poezije i magije i žrtvovao je po predanju oko kako bi pio iz Mimira, fontane mudrosti. Odinove 3 žene su bile boginje zemlje, a njegov najstariji sin Thor bog groma.
-THOR, u nordijskoj mitologiji bog groma, najstariji sin Odina, vladara bogova i Jord boginje zemlje. Thor je bio najjači od Aesira, vodećih bogova i pomogao im je da se odbrane od svojih neprijatelja džinova. Imao je magični čekić, koji je bacao uz pomoć željeznih rukavica i koji mu se uvijek vraćao. Grom je predstavljao zvuk njegovih kočija. Engleski četvrtak (Thursday) je dobio ime po njemu.
-BALDER ili BALDUR, bog svjetla i užitka, sin Odina i Frigge, kralja i kraljice bogova. Sanjajući da je Balderov život u opasnosti, Frigga je uspjela od sila prirode i pokretnih i nepokretnih predmeta dobiti zakletvu da mu neće nauditi, ali je zaboravila na imelu. Bogovi misleći da je Balder siguran počeše bacati drveće i stijene na njega. Zli džin Loki ostavi busen imele u ruke Balderovog blizanca, slijepog Hodera, boga tame, i nagovori ga da pogodi Baldera, koji tako pade mrtav. Nakon Balderove smrti, Odin posla drugog sina glasnika Hermoda u podzemlje da moli za Balderov povratak. Bog bi bio oslobođen jedino kad bi sve na svijetu zaplakalo za njim. Sve je zaplakalo osim jedne stare žene u pećini i tako Balder nije mogao biti vraćen u život.
-LOKI, zgodni džin koji je predstavljao zlo i posjedovao ogromno znanje i vještinu. Bio je indirektno odgovoran za smrt Baldera, boga svjetlosti. Prema "Poetskoj Eddi", kolekciji skandinavskih mitova, Loki i Hel, boginja podzemlja će predvoditi sile zla protiv Aesira bogova, u titanskoj bici Ragnaroka, na kraju svijeta.
-HEL, boginja mrtvih. Ona živi ispod jednog od tri korijena svetog drveta Yggdrasil i kćerka je Lokija, duha zla i div-žene Angerbothe (Angerbode). Odin, otac svega, protjerao je Hel u Niflheim, predjel hladnoće i tame, još poznat i kao Hel, nad kojim ona ima suverenu vlast.
(kaligula)
Odin, Odhinn, Woden, Wodan, Woutan
Glavni i najstariji bog u nordijskoj mitologiji, bog mudrosti, pesništva, magije, runa, okultnog i rata. Pripadao je aesirskim bogovima. Njegov otac je Bor, majka Bestla, ima braću Vilia i Vea. Nazivali su ga i Sve- otac jer je on otac svih bogova. Suprug Frigge sa kojom je imao sinove Baldura, Hodura i Hermoda. Sa Rind je ima sinove Valia i Vidara, sa Jord Thora. Postoji priča kako je Odin stekao mudrost. Obesio se na veliko svetsko drvo Yggdrasil na devet dana i noći i proboden je kopljem. To je bila duhovna smrt u kojoj je žrtvovao sebe samom sebi. Obešen na drvo shvatio je značenje runa koje su kasnije Vikinzi koristili kao abecedu, a koristile su se i u magiji i proricanju. Određenim obredima, runama su se mogli vratiti mrtvi u svet živih. U drugoj priči žrtvovao je jedno oko kako bi pio iz Mimirovog zdenca mudrosti. Odin je sa svog prestola (Hlidskialf) mogao videti sve. Imao je dva gavrana Huginna ili Huninna (Misao) i Muninna (Sećanje) koji su svaki dan odlazili iz Odinove tvrđave kako bi skupljali novosti po svetu i donosili vesti Odinu. Osim gavrana imao je i dva vuka: Freki i Geri. Njegova najveća blaga su Sleipnir (osmonogi konj), Gunger (koplje koje nikad ne promaši) i Draupnir (prsten koji stvara osam novih identičnih prstenova svaku osmu noć). Odinova dvorana je Gladsheim (
Izvori:
www.paranormalblog1.hr/nordijska-mitologija
bglavac
edin.kecanovic
