Već smo pisali o tome kako Francuzi zovu francusku salatu, ali kako Šveđani zovu švedski stol? Ili u Švedskoj uopće nema švedskog stola?

Ima, Šveđani su ga i izmislili, a zovu ga smörgåsbord, što u grubom prijevodu znači „stol s namazanim kruhom”. Sve je počelo u 16. stoljeću kad su bogati švedski trgovci u svojim blagovaonicama imali brännvinsbord, odnosno stol za rakiju. To je bio pokrajnji stolić na kojem su bila poslužena predjela koja su se jela stojećki, prije nego bi gosti sjeli za glavni stol. Radilo se o hladnim jelima: kruhu, maslacu, siru, dimljenom lososu, usoljenom mesu i ,naravno, različitim rakijama.

Do sredine 17. stoljeća brännvinsbord je postao toliko popularan da su se jela premjestila s pokrajnjeg na glavni stol. Tada su se počela posluživati i topla jela i stol za rakiju mijenja ime u smörgåsbord. A, kad su se 1912. Olimpijske igre održavale u Stockholmu, restorani i hoteli nudili su glavna jela na ovakav način, kao smörgåsbord odnosno švedski stol.

Švedski stol je svjetsku popularnost stekao 1939. na svjetskoj izložbi u New Yorku gdje u švedskom paviljonu na ovakav način bila predstavljena najbolja hrana iz Švedske.

Posebna vrsta smörgåsborda je julbord što doslovno znači božićni stol. Za Božić je švedski stol posebno bogat i na njemu će se naći sve: od posebnih kruhova, najboljih sireva i mesnih narezaka, haringi, lososa i jegulja. Tu je zatim nezaobilazna šunka, mesne okruglice, kobasice, složenac od krumpira i sira te deserti poput riže na mlijeku. Od pića se nude božićna piva, kuhana vina i rakije. Božićni švedski stol najbolji je švedski stol!