PROČITANO

1160

PUTA

OD 14.01.2018.

U ekokući čista voda - iz urina!

MEĐUNARODNA SURADNJA: OSJEČKI GIMNAZIJALCI KOD BERLINSKIH KOLEGA

U ekokući čista voda - iz urina!

Zvuči nevjerojatno, ali u Berlinu, u Wönnichstrasse 104, skupina ekološki osviještenih građana, 17 odraslih i petero djece, živi svoj san vrijedan 1,3 milijuna eura. Okupljeni oko projekta ekološkog stanovanja Lichte Weiten, koriste zajedničku kuhinju i dnevnu sobu, organizirano čupaju korov oko zgrade i gaje zajedničku ljubav prema ekologiji.
Ovu neobičnu priču ispričali su nam učenici osječke Druge gimnazije. Oni su: Sarah Petrijevčanin, Dunja Hajduković, Isidora Stanić, Dora Kovačević, Izabela Ivandić, Kristina Pejaković, Matea Milinković, Nora Nađvegi, Robert Čepo, Andrija Matić, Anastazija Školka, Veronika Kranjčević i Helena Kolenić.

Iz gradskog vodovoda samo 27 litara vode

Kakvu korist od sustava za pročišćenje vode ima kućni budžet, pojasnio je Osječanima Daniel Enting - jedan od predstavnika Vijeća stanara, naglasivši da u prosjeku njihova potražnja iznosi samo 27 litara vode iz gradskog vodovoda. Sustav pročišćavanja i opskrbe hladnom i toplom vodom sastoji se od šest spremnika zapremine 800 litara, te jednim od 9.000 litara, koji su međusobno povezani cijevima i filterima. Cijeli je sklop spoj najmodernijih, ali i prirodnih filtera (poput pijeska i šljunka) za pročišćavanje vode. Glavni je izvor vode kišnica koja se nakon filtriranja koristi za umivanje, pranje posuđa i tuširanje. Iskorištena se voda ponovno pročišćava i koristi za pranje rublja u dvjema zajedničkim perilicama, od kojih samo jedna koristi toplu vodu.

Stanari uložili 550.000 eura da žive ekološki

U jesen 2005. godine Nizozemac dr. Ferdinand Beetstra pokrenuo je projekt ekološkog stanovanja Lichte Weiten. On i ostali stanari započeli su sa sanacijom stare, trošne zgrade koja je čekala pet godina da ponovno zablista u novom ruhu. U prosincu 2008. godine završeni su radovi u zgradi (izolacija, novi ekološki sanitarni čvorovi i grijanje). Ekološki koncept stanovanja i želja za životom u zajednici, rezultirali su izgradnjom ekološke oaze u Lichtenbergu, u ističnom Berlinu. No, ta oaza nije bila jeftina, ispričao je učenicima Daniel Enting, član Vijeća stanara. Stanari su uložili 550.000 eura, što znači približno 200 eura po četvornom metru za svoj stan i zajednički stan u prizemlju. Stanarima će se, u slučaju iseljenja, novac vratiti, ali pod uvjetom da sami pronađu novoga stanara koji je spreman uložiti jednak iznos.

Njih trinaest zajedno s profesoricom engleskog i njemačkog jezika Miriam Goll i profesoricom biologije Rominom Tomas Grđan, boravili su u Berlinu, kao gosti vršnjaka iz Gimnazije Freiherr- vom-stein.

Primio ih njemački predsjednik
“Riječ je o europskom projektu međunarodne suradnje pod nazivom Okoliš gradi mostove, pokrenutog s ciljem da mladi izgrađuju bilateralna partnerstva i rade zajednički na temama Održivi razvoj i okoliš”, kaže prof. Marija Šerić, ravnateljica Druge gimnazije. Ona je nedavno, zajedno s kolegama iz još četiri odabrane škole iz Hrvatske, sudjelovala na skupu 40 europskih škola, sudionica toga projekta, a primio ih je njemački predsjednik Horst Köhler.
“Od jeseni smo članovi projekta Okoliš gradi mostove, koji traje tri godine, a financira ga institut IZOP, potičući programe za očuvanje okoliša, između ostaloga i suradnju srednjih škola. U sklopu posjeta Berlinu radili smo na projektu Ekološko stanovanje i proučavali 'pametnu' ekozgradu, čiji stanari skupljaju kišnicu i sunčevu energiju, a imaju i svoj biovrt”, priča prof. Miriam Goll.
Učenici su bili smješteni kod obitelji vršnjaka, što je bila dobra prigoda za vježbanje njemačkog jezika. Uz rad na ekološkom projektu, profesori iz Berlina osmislili su gostima iz Osijeka atraktivan program: sudjelovanje učenika u nastavi, kulturno-umjetnički sadržaji, mnogo vremena za međusobno druženje, izlaske i vježbanje njemačkog jezika.
“Ovih dana očekujemo uzvratni posjet njemačkih učenika. Osmislili smo ekološku temu radnog naslova Kopački rit, a razgovarat ćemo o položaju, razvoju i budućnosti ekoturizma, jedinstvenosti Kopačkog rita i zaštićenim vrstama koje žive u njemu”, dodaje prof. Romina Tomas Grđan.

Nijemci nisu hladni
S obzirom na to da program traje tri godine, naše sugovornice kažu kako će u njega nastojati uključiti što više učenika. Ovaj put sudjelovali su učenici drugog razreda, a naglasak će biti na učenike koji polažu ispit iz Njemačke jezične diplome (DSD).
A što kažu učenici? “U Berlinu je bilo jako lijepo i izuzetno korisno. Atmosfera je bila veoma opuštena, naučili smo mnogo o Nijemcima, njihovom načinu života, te usavršili znanje njemačkog jezika”, kaže Sarah Petrijevčanin. Dunju Ajduković oduševili su njemački domaćini: topao prijem, ugodna atmosfera i ukusna hrana u obiteljima kod kojih su bili smješteni. “Nijemci nisu hladni kao što se to obično misli. Izuzetno su gostoljubivi, nas strance lijepo su prihvatili i uključili u svoj obiteljski život”, kaže Andrija Matić.
Učenike je fascinirala ekološka kuća koja je bila predmet njihovog istraživanja. Nora Nađvegi objašnjava kako su podrumi puni spremnika, tamo se prerađuje već korištena voda, pa čak i odvaja urin od vode. Izolacija, ekološka prihvatljivost, korištenje biorazgradivih materijala, biovrt, drastično niže cijene režija, ono je što je zapazila Izidora Stanić. Učenici još dodaju kako su u cijeloj zgradi promijenjene instalacije, nove su napravljene od ekološki prihvatljivog materijala, a stanari se samofinanciraju edukacijom posjetitelja o ekologiji stanovanja.
“Riječ je o jako skupom projektu, jer traži veliko ulaganje, ali se na kraju isplati”, zaključuje prof. Romina Tomas Grđan.

Vesna LATINOVIĆ