Silovanje mladih žena pa čak i djece je bilo prošireno, a izvlačili su se tako da nisu oni jer su sveti ljudi nego se vrag pojavio u njihovom tijelu. Žrtve su opet postale žrtve jer nisu kažnjavali zločince (štitili su ih kao i danas) nego su žrtve bile opet mučene i nerijetko na kraju smaknute na brutalne načine... 

Do koje razine pokvarenosti ide sve to? Naravno da se i dan danas pokušavaju izvlačiti i to ne baš mnogo različitijim nebulozama...

Prve Zagrepčanke koje su spaljene i još 8 nepoznatih stvari o vješticamaProgoni žena koje su smatrane vješticama u Zagrebu počeli su u 14. st.“Vještičji malj” (Malleus Maleficarum) dominikanskih redovnika Jakoba Sprengera i Heinricha Institorisa knjiga je tiskana 1487. godine te je služila kao priručnik za prepoznavanje, ispitivanje i mučenje vještica. Sprenger i Istitoris knjigu su napisali nakon što je papa Inocente VIII. izdao ‘Summis desiderantes affectibus’, koja će u povijest ući i kao vještičja bula.Nakon tiskanja ove knjige, koja je prihvaćena kao neslužbeni udžbenik za progone vještica, ludilo se počelo širiti Europom u 15. i 16. stoljeću, da bi vrhunac dosegnulo u 17. i 18. stoljeću, a nije obišlo ni Zagreb i njegovu okolicu.Potom je na provincijskoj sinodi u Trnavi donešena odluka o obveznom propovijedanju protiv čarobnjaštva što je u 17. stoljeću rezultiralo naglim porastom sumnjivih vještica. “Čaranja, vračanja, gatanja, proricanja i supersticiozna vidanja bolesti i rana tajnim riječima i znacima izvršenim u određeno vrijeme i na određenom mjestu, imaju se opetovano žigosati pred sabranim narodom. A ako se opazi da su neki upleteni u takva čarobnjaštva, na njih neka župnik hitno upozori biskupa”, riječi su koje su pojačale histeriju oko vještica.

1. Prve žrtve su bile Alica i Margareta 1360. godineU Zagrebu je bilo slučajeva izopćivanja i osuđivanja vještica još u 14. stoljeću, a prvo poznato suđenje održano je Alici i Margareti 1360. godine čija sudbina, nažalost, danas nije poznata.

2. Testovi za otkrivanje vještica bili su apsurdniU sudskom procesu provodili su se različiti (apsurdni) pokusi kojima se provjeravalo jesu li žene vještice ili ne. Neki od bizarnijih pokusa bili su oni s vagom, suzama i oni u potrazi za vražjim pečatom. Kod pokusa s vagom vještica mora biti lagana da može letjeti, kod pokusa sa suzama stvari su bile prilično jednostavne, ako ne može plakati, sigurno je vještica.Vražjim pečatom su se smatrali madež ili bradavica, oni su bili dokaz ugovora s vragom. Ako bi ga na ženi pronašli prvo bi ga uboli jer ondje (navodno) vještica ne osjeća bol. Postojao je trik; imali su iglu na uvlačenje pa ubod stvarno ne bi boljeo. Ako bi našli ono što su smatrali vražjim pečatom, krvnik bi ga izrezao i pokazao sudu, a ako ga ne bi našao to je značilo da ona u potpunosti već pripada vragu.

3. Osuđivane su jer su ‘letjele i radile tuču’U svom radu pod nazivom ‘Utjecaj Katoličke crkve na svjetovne progone vještica u Zagrebu u ranom novom vijeku’, povjesničar Deniver Vukelić otkriva zbog čega su ljudi optuživani za čarobnjaštvo i zbog kakvih suludih optužbi se moglo završiti na lomači.

4. U Zagrebu i okolici više od 250 žena je proglašeno vješticamaPrema sudbenim spisima iz tog vremena, u Zagrebu i okolici, pred sudbenom osudom za vještičarenje je optuženo oko 250 osoba, a gotovo sve su spaljene (uglavnom je bilo riječ o ženama iako je bilo i dvadesetak optuženih muškaraca). Samo njih 12 od 250 oslobođeno je optužbi, a čak 517 ljudi pritvoreno je na daljnje ispitivanje. Ali treba uzeti u obzir da je ovdje riječ samo o službenim i zapisanim procesima što ne znači da i drugi ljudi nisu bili osumnjičeni za vještičarenje i zbog toga i kažnjeni. Naravno, vodič za prepoznavanje vještica bio je ‘Vještičji malj’.

5. Mučenja su trajala i po 22 sataDanas postoje zapisi o mučenjima koja su trajala i po 22 sata bez prestanka. Nakon priznanja, počelo bi mučenje raznim strašnim napravama. Među najbrutalnijim napravama su bili koloturi, kod čije su uporabe ruke bile vezane u križ iza leđa konopcem, a konopac oko gležnjeva vezan za uže kolotura na stropu. Što se više konopac natezao, to je tijelo bilo više od poda. Katkad bi se o noge vezivali i teški utezi od kamena ili željeza.Tu je također bila i zastrašujuća naprava nazvana Španjolski magarac – visoka klupa koja je umjesto sjedala imala trokutastu oštru napravu što svojim gornjim oštrim rubom ulazi u meso i organe međunožja.

6. Optužene su tvrdile da ih je silovao vrag (u tijelu kaštelana)Bilo je slučajeva i u kojima bi optužena (pogotovo ako bi bila mlada i lijepa) prijavila da joj se vrag ukazao u ćeliji kao gradski kaštelan ili svećenik te ju potom seksualno iskoristio (vjerujući kako to zaista je bio bio vrag u tuđem tijelu). Takav se slučaj, stoji u starim zapisima, dogodio 1733. tijekom suđenja Margareti Kuljanki iz Gradeca.Ako bi, u rijetkim slučajevima, sud i oslobodio optuženu, život bi joj bio nepovratno uništen jer bi ljudi sumnjali i pribojavali se da je vještica. U onim češćim slučajevima, navodne vještice bile su osuđene te spaljene na lomači.

7. Ponekad bi im odsjekli glave prije spaljivanjaŽrtvu bi vezali i obrijali joj glavu pa bi je odveli do stratišta gdje bi joj odsjekli glavu prije spaljivanja, a nekad je čak i spalili živu. Činom milosti smatralo se da ponekad namažu drvo kako bi brže gorjelo ili pak da joj stave vrećicu baruta oko vrata pa bi vrećica eksplodirala kad bi plamen došao do nje.

8. Optužena Bara bila je kasnije inspiracija ZagorkiKnjiževnica Marija Jurić Zagorka za svoj roman ‘Grička vještica’ inspirirala se, između ostalog, i slučajem Bare Cindekovice, jedne od mnogih žena optuženih da su vještice. Bara je optužena 1743. godine da je čarolijom uspjela postići veći prodajni uspjeh od svoje konkurencije te je zbog toga završila na sudu. Nažalost, Barina sudbina ostaje nepoznata. Ne postoje zapisi o tome je li oslobođena ili smaknuta.Carica Marija Terezija prekinula je tortureTakva je situacija s progonima potrajala sve do sredine 18. stoljeća i do vladavine carice Marije Terezije. Iako je rasprostranjeno vjerovanje da je upravo ona prekinula progone vještica, treba uzeti u obzir da je carica vjerovala u magiju i čarobnjaštvo.No, učinila je presedan u slučaju Magdalene Logomer zvane Herucina iz Križevaca. NJu je 1758. oslobodila optužbi zapovjedivši da je dopreme u Beč pred njezin liječnički konzilij koji je potvrdio da se osumnjičena ne pretvara u muhu kao što je bila optužena.No, tad je izdala naredbu da se svaka daljnja optužba za vještičarenje mora provesti pred njezinim carskim sudom, a za hrvatske sudove to je značilo puno vremena i novca, a malo okrivljujućih presuda pa je praksa progona vještica kroz neko vrijeme nestala.http://www.telegram.hr/.../imena-prvih-zagrepcanki-koje.../

Neke od slika na temu:"Zagrebačke vještice":

L. P.