Tipični neuron ima oblik drveta,s "korijenjem"(dendritima),"tijelom stanice"(soma),"deblom"(akson) i "granama"(završetci askona).Dendriti svakog neurona primaju osjetilne podražaje koji ga mogu stimulirati ili  kočiti.Ti podražaji putuju prema tijelu stanice,postepeno slabeći.Ako u odredjenom času do tijela stanice stigne dovoljno podražaja on duž aksona užga poticaj za akciju.Taj poticaj za akciju putuje poput zapaljenog fitilja do završetka aksona.Završetci aksona tvore sinapsu (spoj) s dendritima susjednih neurona.

  Piramidni neuron moždane kore ima izmedju tisuću i deset tisuća sinapsi koje izravno komuniciraju s mnogim drugim neuronima,uglavnom onim najbližima u moždanoj kori.Većina sinapsi djeluje pomoću kemijskih signala.Završetak aksona jednog neurona izluči kap kemikalije poznate kao neurotransmiter,koja onda budi ili zakoči susjedni dendrit.Poznato je da se u različitim moždanim sustavima koristi preko desetak takvih neurotransmitera koji djeluju na mentalne i emocionalne sposobnosti i stanja.

  Noradrenalin,na primjer,stimulira cijeli mozak.Premala količina može pridonijeti depresiji,a ako ga ima previše može izazvati maniju.Acetilkolin potiče vanjski sloj moždane kore i omogućuje suvislo titranje živaca kojem možemo zahvaliti svijest.Manjak acetilkolina remeti to titranje i smatra se jednim od uzroka Alzheimerove bolesti.Seratonin stimulira odredjene moždane sustave pa se depresija pripisuje manjku te kemikalije.Slavni antidepresiv Prozac djeluje tako da podiže razinu seratonina.Kod niske razine kako seratonina tako i acetilkolina,simptomi Alzheimera mnogo su teži.Četvrti vrlo aktivni neurotransmiter je dopamin koji takodjer stimulira odredjene moždane sustave.Kod depresije u nekim je dijelovima mozga često premalo dopamina;kod shizofrenije ima ga daleko previše u drugim dijelovima.Gotovo svi lijekovi koji utječu na mentalne funkcije-sredstva za smirenje,stimulanti,opijati,antidepresivi i tako dalje-čine to djalujući na jedan ili više neurotransmitera.

  Neuroni funkcioniraju tako da šalju signale,poput signala u telefonskoj mreži ili računalu.Pri ovoj funkciji posreduje nešto što bi se moglo nazvati poticajem za akciju.Dendriti ,medjutim,djeluju na mnogo istančaniji način.Većina dendrita na podražaj ne proizvodi

poticaj za akciju.Oni djeluju na susjedne dijelove istog neurona,ili na obližnje neurone putem električnih polja,i zatim se vraćaju u svoje normalno stanje.Sustavi medjusobno djelujućih neurona mogu u dendritima proizvesti oscilirajuća električna polja.

  nastavak slijedi