Dan
Ovo je glavno značenje pojma Dan. Za druga značenja, pogledajte
Riječ Dan može označavati vremensko razdoblje od 24
sata ili vrijeme trajanja dnevne svjetlosti (za razliku od noći).
Vremensko razdoblje od 24 sata koje se naziva dan je određeno trajanjem jednog okreta Zemlje oko svoje osi (
Zemljina rotacija). Točno trajanje jednog okreta Zemlje oko svoje osi traje 23 sata i 56 minuta i naziva se zvjezdani ili siderički dan, dok se razdoblje od 24 sata naziva sunčani ili sinodički dan. Razlika između zvjezdanog i sunčanog dana nastaje zbog toga što se Zemlja osim oko svoje osi okreće i oko Sunca (Zemljina revolucija), te svaki dan prevali 1/365 dio tog puta. Zbog toga se svaki dan promijeni kut prema kojem je ista točka na Zemlji okrenuta prema Suncu. Taj pomak iznosi svaki dan 4 minute (365. dio punog dana od 24 sata). 24 sata je vrijeme u kojem Sunce uzastopno dođe u isti položaj na nebu (npr. vremenska razlika između dva podneva).
Drugo značenje pojma "dan" se odnosi na vrijeme trajanja sijanja
Sunca. Ono se svaki dan mijenja zbog promjene položaja nagnute Zemljine osi prema Suncu. Na Zemljinoj sjevernoj polutci je dan najduži 21. lipnja (ljetni suncostaj), a najkraći 21. prosinca (zimski suncostaj), dok je na južnoj polutci obratno. 21. ožujka i 23. rujna dan i noć traju jednako (proljetna i jesenska ravnodnevica).
Poveznice
Vanjske poveznice
Izlazak i zalazak sunca, cijelu godinu, bilo gdje
http://hr.wikipedia.org/wiki/Dan
Tjedan
(prasl. tědьnъ) jedinica je za vrijeme, duža je od dana, a kraća od mjeseca a traje 7 dana. U većini modernih kalendara, uključujući Gregorijanski kalendar, tjedan je period od sedam dana, kao i najduža konvencionalno korištena jedinica za vrijeme koja sadrži fiksni broj dana. Iako nema direktne astronomske veze, u širokoj je upotrebi kao jedinica za vrijeme.
Za tjedan se može reći da formira neovisan kalendar u kontinuitetu koji ide paralelno s raznim drugim
kalendarima. Međutim, neki kalendari su tako dizajnirani da se neki datum pojavljuje istog dana u tjednu svake godine. Ovo se može uraditi tako što će sedmica biti nezavisna od godine, s nekim danima u svakoj godini koji ne pripadaju ni jednom tjednu: predloženi Svjetski kalendar ima 52 tjedna i 1 ili 2 dodatna dana godišnje, dok je Francuski revolucionarni kalendar imao 36 tjedana od po 10 dana i 5 ili 6 dodatnih dana. Godina se također može napraviti da bude neovisna o tjednu: bivši islandski kalendar je imao godine od 52 ili 53 tjedna.
Članak Dani u tjednu pokriva detaljno red i imena dana u tjednu.
Sadržaj
1 Podrijetlo sedmodnevnog tjedna
Podrijetlo sedmodnevnog tjedna
Hindu civilizacija je bila poznata po konceptu sedmodnevnog tjedna s primjerima u Ramajani, svetom epu na sanskrtskom oko 300. pne., gdje se spominje "Bhanu"-vaar, što znači nedjelja (zadnji dan u tjednu), "Soma"-vaar, što znači mjesečev dan i tako dalje. Stari Babilonci su promatrali tjedan od ponedjeljka do nedjelje, gdje je svaki dan bio posvećen različitom božanstvu. Značaj broja sedam koliko traje tjedan dolazi iz babilonske astronomije. Postoji sedam nebeskih (svjetlećih) tijela koja su normalno vidljiva golim okom (Sunce, Mjesec i pet vidljivih planeta) i oni su povezali svako tijelo s božanstvom. Biblijsko stvaranje također uključuje sedmodnevni tjedan, po kojem je Bog radio šest dana, a sedmog se odmarao, a Deset Božjih zapovjedi uključuju Božje upute za promatranje tjedna. Islamski kalendar također uključuje sedmodnevni tjedan.
Ostale teorije spekuliraju da je sedmodnevni period pojednostavljenje 1/4 lunarnog mjeseca.
Kasnija uporaba tjedna
Razne skupine pučanstva Rimskog carstva su usvojile tjedan, pogotovo one koje su bile u istočnim dijelovima carstva, kao što je Egipat, gdje je u uporabi bio sedmodnevni tjedan. U suvremeno doba, Kršćani koji prate biblijska upute raširili su uporabu tjedna zajedno sa svojom religijom.
Kako su rani Kršćani evoluirali od Židova do odvojene skupine, razne skupine su evoluirale i od proslavljanja i židovskog Sabata (subota) i prvog Gospodinovog dana (nedjelje) do proslavljanja samo nedjelje.
U ranom 4. stoljeću, rimski car Konstantin I je regulirao uporabu tjedna zbog problema mirijanskih korištenja raznih dana za religijske praznike i uspostavio je nedjelju kao dan za religijske blagdane te odmor za sve skupine pučanstva, a ne samo za Kršćane i ostale koji su već slavili nedjeljni dan.
Židovi su zadržali svoju (najmanje) 800 godina dugu tradiciju slavljenja dana subote. Kasnije, poslije uspostavljanja Islama, petak je postao dan slavljenja ove religije -- međutim islamski tjedan i dalje počinje u nedjelju, a završava u subotu, kao i židovski tjedan.
Tradicija tjedna je uskoro postala praksa kod Kršćana, Židova i Muslimana. Poslije europske kolonizacije i kasnijeg uspona globalnog korporacijskog biznisa, sedmodnevni tjedan je postao univerzalan u održavanju vremena, čak i u kulturama koje ga nisu prakticirale ranije. Zbog dvodnevnog vikenda, neki moderni kalendari završavaju nedjeljom i počinju ponedjeljkom.
Činjenice i brojke
1 tjedan = 7 dana
1 tjedan = 23% prosječnog mjeseca (skoro točno)
1 tjedan = 168 sati = 10.080 minuta = 604.800 sekundi (osim kod prijelaza na ljetnjeg računanja vremena ili prijestupnih sekundi)
1 godina = 52 tjedna + 1 dan (2 dana u prestupnoj godini)
U Gregorijanskoj prosječnoj godini, postoji točno 365,2425 dana, pa samim tim i 52,1775 tjedna (za razliku od Julijanske godine od 365,25 dana, koja se ne dijeli ravnomjerno na sedmice). Postoji točno 20871 tjedana u 400 Gregorijanskih godina, tako da je 25. prosinca 1601. godine bio utorak, isto kao i 25. prosinca 2001.
Vidi još
Vanjske poveznice
Misteriozni sedmodnevni ciklus
Bibliografija
Falk, Michael (1999). "Astronomical Names for the Days of the Week", Journal of the Royal Astronomical Society of Canada, Vol. 93, p.122. 1999JRASC..93..122F. [1]
http://hr.wikipedia.org/wiki/Tjedan
Narodni običaji i vjerovanja po danima
Ponedeljak - dan koji se koristi za crne ceremonije i crnu magiju uništenja
Utorak - dan za crnu magiju mržnje i ceremonije osvete
Srijeda - dan za magiju koja je vezana za posao i razne komercijalne aktivnosti
Četvrtak - magija vezana isključivo za novac i razne novčane transakcije
Petak - za sve magične obrede koji se odnose na ljubav
Subota - za sve magične operacije koje se tiču visoke crne magije
Nedjelja - za odmor
Evo kojim je danima najbolje izvoditi pojedine čarolije.
Nedjelja
Boje: zlatna, žuta, narančasta
Ovaj dan asociran je sa suncem.
Čarolije povezane sa zdravljem, uspjehom, karijerom, ciljevima, napretkom, kupnjom i prodajom, ambicijama, financijama, autoritetom, zakonom, djecom,
Ponedjeljak
Boje: bijela, srebrna, siva, boja bisera
Ovaj dan asocira se sa mjesecom.
Čarolije snova, astralnih putovanja, kratkih putovanja, psihičkog rasta, spiritualnosti, kućanskih aktivnosti, totema/životinja, mjenjanje oblika, religije, astrologije, ženski misteriji
Utorak
Boje: crvena, roza, narančasta
Ovaj dan asociran je sa Marsom.
Čarolije hrabrosti, promjene kretanja, spola, strasti, partnerstva, akcije, energije, agresije, alata, metala, operacija, bitki, posla, popravaka, vrtlarstva, rada sa drvom, novih početaka
Srijeda
Boje: purpurna, srebrna
Ovaj dan asociran je sa Merkurom.
Čarolije povezane sa mudrošću, inteligencijom, edukacijom, korespondacijom, telefonskih poziva, studenata, savjeta, potpisivanja ugovora, rodbine, susjeda, glazbe, vizualne umjetnosti, astrologije
Četvrtak
Boje: plava, metalne boje
Ovaj dan asociran je sa Jupiterom.
Čarolije prikladne za ovaj dan su čarolije za posao, logiku, igre na sreću, materijalno bogatstvo, objavljivanje, daleka putovanja, strane interese, sreću, rast, sport, konje, zakon, doktore, karitas, vlastito unaprjeđenje, istraživanje, učenje i zaštitu
Petak
Boje: zelena, roza, bijela
Ovaj dan asociran je sa Venerom.
Čarolije prikladne za ovaj dan su čarolije prijateljstva, ljepote, srodnih duša, romantike, ljubavi, veza, braka, umjetničkih sposobnosti, harmonije, savezništva, glazbe, vrtlarstva, plesa, dizajna, poezije, kućanskih poslova, socijalnih aktivnosti
Subota
Boje: crna, siva, crvena, bijela Ovaj dan asociran je sa Saturnom. Čarolije prikladne za ovaj dan su čarolije zaštite, poništenja, posla, prepreka, apreka, zubara, farmera, otkrivanja, transformacije, odvajanja, kriminala, ograničenja, zakona društva, realnosti i manifestacije
MAGICNO DJELOVANJE DANA U TJEDNU
Dani u sedmici takodjer imaju svoja magicna svojstva, koja odredjuju pojedini dan pogodnim za neku caroliju tojest za akcije i odluke.
Nedjelja je dan kojim vlada Sunce, dan svjetlosti i iluminacije.Magija, zdravlje, blagostanje, egzorcizam obiljezava ovaj dan.Ovim danom vladaju andjeo Mihael odnosno Samas, Set, Seth, Shamash.Ovo je dobar dan za zapocinjanje solarni dijeta.Biljka koja vlada ovim danom jeste akacija.
Ponedjeljak je dan vladavine Mjeseca i vode.Ovo je dan pojacane intuicije, snova, psihicki moci i plodnosti zena.Ponedjeljkom vladaju andjeo Gabrijel i lunarna bozanstva.Biljka;vrba.
Utorak je dan kojim vlada Mars.Simbol je hrabrosti, energije, uklanjanja negativnosti, fizicke snage.Njime vladaju bozanstva-Ares, Mars i Nergal.Biljke-bozikovina i hrast.
Srijedom vlada Merkur.Srijeda je dan za caranje, komunikaciju, znanje, mudrost.Njime vladaju-Mihael, Odin i Rafael.Biljke-badem i ljesnjak.
Cetvrtkom vlada Jupiter.Sreca, radost, blagostanje, zacjelivanje, muska plodnost, zakonske stvari obiljezavaju ovaj dan.Ovo je Thorov i Mardukov dan.Biljke-zir i pistacija.
Petak je dan ljubavi, braka i prijateljstva.Njime vlada planet Venera.Reyin dan.Biljke-divlja jabuka i dunja.
Subotom vlada Saturn.Ovo je dan odgovoran za psihicke sposobnosti, dobar je za meditaciju, obranu, komunikaciju sa duhovima.Ovim danom vladaju-Bran, Cassiel, Crnos, Jehova, Gospodin od Sabata, Ninib i Saturnus.Biljka-sipak.
Vladavina planeta po danima
Ponedjeljak Mjesec
Utorak Mars
Srijeda Merkur
Čevrtak Jupiter
Petak Venera
Subota Saturn
Nedjelja Sunce
Utjecaj planeta na astrološki znak
Ovan Mars i Pluton
Bik Venera
Blizanci Merkur
Rak Mjesec
Lav Sunce
Djevica Merkur
Vaga Venera
Škorpion Mars i Pluton
Strijelac Jupiter
Jarac Saturn
Vodenjak Saturn i Uran
Ribe Jupiter i Neptun
Završavam ovu ozbiljno-zabavnu sedmodnevnu šetnju kalendarom s optimizmom i vjerom da se dobro dobrim vraća...
Znam da dobrota od svakog pojedinca traži napor, ali isto tako znam da dobrim ljudima ne treba magijanje da bi imali ono što žele imati...